Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1020/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Biserke Trstenjak- Opačak, predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća Ljiljane Banac i sutkinje Tatjane Varžić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Frano Bazina, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB:53056966535, koga zastupa punomoćnica Mateja Vidaković, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Glamuzina i Grošeta u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 11. ožujka 2025., poslovni broj P-2766/2023-11, u sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženika se odbija kao neosnovana, dok se žalba tužitelja uvažava kao osnovana pa se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 11. ožujka 2025., poslovni broj P-2766/2023-11:

a) potvrđuje u pobijanom usvajajućem dijelu u odnosu na glavnu stvar (točka I. izreke) i usvajajućem dijelu odluke o parničnom trošku (točka II. izreke),

b) preinačava u pobijanom odbijajućem dijelu odluke o parničnom trošku (točka III. izreke) tako da preinačena sada glasi:

Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju daljnji trošak postupka u iznosu od 125,00 EUR-a u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak žalbe u iznosu od 78,13 EUR- a u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda je suđeno:

"I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.999,28 eura sa zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa po stopi koja se do 31. prosinca 2007. obračunava u visini određenoj čl. 1. Uredbe o visini stope zakonske zatezne kamate, a od 01. kolovoza 2008. do 31. srpnja 2015. u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za pet postotnih poena, za razdoblje od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblja dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to na iznose kako slijedi:

na iznos od 0,10 EUR/0,76 kn od 28.10.2006. godine do isplate

na iznos od 7,42 EUR/55,94 kn od 04.11.2008. godine do isplate

na iznos od 9,76 EUR/73,51 kn od 01.01.2009. godine do isplate

na iznos od 11,44 EUR/86,17 kn od 01.02.2009. godine do isplate

na iznos od 12,20 EUR/91,89 kn od 01.03.2009. godine do isplate

na iznos od 10,33 EUR/77,82 kn od 02.04.2009. godine do isplate

na iznos od 10,74 EUR/80,89 kn od 01.05.2009. godine do isplate

na iznos od 7,47 EUR/56,25 kn od 02.06.2009. godine do isplate

na iznos od 5,06 EUR/38,10 kn od 01.07.2009. godine do isplate

na iznos od 5,70 EUR/42,93 kn od 01.08.2009. godine do isplate

na iznos od 6,97 EUR/52,49 kn od 03.09.2009. godine do isplate

na iznos od 6,86 EUR/51,66 kn od 02.10.2009. godine do isplate

na iznos od 5,57 EUR/41,99 kn od 31.10.2009. godine do isplate

na iznos od 7,98 EUR/60,14 kn od 01.12.2009. godine do isplate

na iznos od 9,91 EUR/74,68 kn od 01.01.2010. godine do isplate

na iznos od 12,66 EUR /95,37 kn od 02.02.2010. godine do isplate

na iznos od 12,03 EUR/90,63 kn od 02.03.2010. godine do isplate

na iznos od 15,76 EUR/118,71 kn od 03.04.2010. godine do isplate

na iznos od 15,05 EUR/113,38 kn od 04.05.2010. godine do isplate

na iznos od 16,43 EUR/123,76 kn od 01.06.2010. godine do isplate

na iznos od 28,35 EUR/213,63 kn od 03.07.2010. godine do isplate

na iznos od 25,90 EUR/195,13 kn od 31.07.2010. godine do isplate

na iznos od 33,40 EUR/251,65 kn od 01.09.2010. godine do isplate

na iznos od 30,81 EUR/232,12 kn od 02.10.2010. godine do isplate

na iznos od 26,64 EUR/200,71 kn od 29.10.2010. godine do isplate

na iznos od 35,43 EUR/266,98 kn od 01.12.2010. godine do isplate

na iznos od 46,62 EUR/351,29 kn od 29.12.2010. godine do isplate

na iznos od 38,70 EUR/291,59 kn od 29.01.2011. godine do isplate

na iznos od 41,48 EUR/312,53 kn od 02.03.2011. godine do isplate

na iznos od 37,95 EUR/285,90 kn od 01.04.2011. godine do isplate

na iznos od 38,58 EUR/290,69 kn od 30.04.2011. godine do isplate

na iznos od 53,58 EUR /403,71 kn od 01.06.2011. godine do isplate

na iznos od 55,04 EUR/414,72 kn od 01.07.2011. godine do isplate

na iznos od 1.317,39 EUR/9.925,86 kn od 10.07.2011. godine do isplate,sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.033,22 eura sa zateznim kamatama tekućima od 11. ožujka 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška u iznosu od 158,27 eura, kao neosnovan."

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik u usvajajućem dijelu (točka I. i II. izreke) zbog razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. . 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 159/23., dalje ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan, a tuženiku dosudi parnične troškove sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na odlučivanje, s tim da potražuje trošak za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu. Nadalje navodi da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje koje obuhvaća pravo na obrazloženu sudsku odluku i pravo na procesnu jednakost, jer je prvostupanjski sud u potpunosti zanemario dokazne prijedloge tuženika, a niti je dao razloge za takvo svoje postupanje. Posebno ističe u žalbi i bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, kao i da presuda suda nije obrazložena sukladno odredbi čl. 338. st. 4. ZPP-a. Smatra da prvostupanjski sud nije mogao automatski primijeniti utvrđenja iz presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, jer da je tuženiku dopušteno dokazivati da se pregovaralo o odredbama o promjenjivoj kamati i valuti uz koju će kredit tužitelja biti vezan. Navodi i to da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbe Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 96/03., 79/07., 125/07., 75/09., 79/09., 89/09., 133/09., 78/12. i 56/13., dalje ZZP) jer sporne odredbe nisu nepoštene i nisu uzrokovale znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih stranaka. Nadalje navodi da prvostupanjski sud nije obrazložio zašto tuženika smatra nepoštenim u vezi s odredbom čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine” broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15.,i 29/18., 126/21., 114/22.i 156/22., dalje, ZOO), niti je pravilno odlučio o istaknutom prigovoru zastare.

2.1. Pravovremeno podnesenom žalbom ovu presudu u odbijajućem dijelu odluke o parničnom trošku (točka III. izreke) pobija tužitelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se presudu u pobijanom dijelu preinači u smislu žalbenih navoda a njemu nadoknadi trošak sastava iste.

3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

4. Žalba tuženika nije osnovana, dok je žalba tužitelja osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u okviru žalbenih navoda, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije uočio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a ZPP), na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

6. Pobijana presuda je razumljiva, sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te nema nejasnoća i proturječnosti, kao ni drugih nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, pa ovaj sud smatra da nije počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju neosnovano u žalbi ukazuje tuženik, jer je prvostupanjski sud valjano obrazložio sve provedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a i presuda je napisana u skladu sa odredbom čl. 338. st. 4. ZPP-a. Prvostupanjski sud je poštovao pravo na dokaz, pravo na jednakost oružja i ravnopravnost stranaka i dr., a okolnost što tuženik nije zadovoljan prvostupanjskom presudom, ne znači povredu navedenih prava.

7. Nije sporno da je tuženik kao kreditor s tužiteljem kao korisnikom kredita 29.08.2006. sklopio Ugovor o kreditu broj [broj kredita] (dalje Ugovor), radi kupnje osobnog vozila, u kunskoj protuvrijednosti 17.862,00 CHF-a po srednjem tečaju Kreditora na dan korištenja, da je ugovorena redovna kamata 5,20 godišnje promjenjiva u skladu s Odlukom o kamatnoj stopi Kreditora. Nije sporno niti da je tijekom otplate kredita početno ugovorena kamatna stopa mijenjana u više navrata, kao i da je rastao tečaj CHF.

8. Između stranaka je i dalje ostala sporna ništetnost ugovornih odredbi koje se odnose na valutnu klauzulu, zastaru tražbine, tijek zakonske zatezne kamate na dosuđene iznose, te troškovi postupka.

9. Prvostupanjski sud je o ništetnosti odredbi predmetnog ugovora o kreditu zauzeo stav u ovom postupku kao o prethodnom pitanju.

10. Suprotno žalbenim navodima tuženika pravilno je prvostupanjski sud zaključio da su ništetne odredbe ugovora o kreditu kojima je ugovorena valutna klauzula.

11. Nesporno je, da je predmetnoj parnici prethodila parnica u kolektivnom sporu. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-3142/2018- 2 od 19. ožujka 2019. i Rev-18/2018-2 od 26. svibnja 2020., izražen je jasan pravni stav da u pojedinačnim postupcima radi utvrđenja ništetnosti odredbi ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u CHF i promjenjivom kamatnom stopom koju su jednostrano mijenjali kreditori nije potrebno ponovno utvrđivati da li su sporne odredbe ugovora o kreditu ništetne, obzirom da postoji vezanost za postojanje povrede propisa zaštite potrošača iz čl. 106. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 41/14 i 110/15 dalje ZZP/14), a temeljem čl. 502.c ZPP-a, a isto tako i čl. 118. ZZP/14.

12. Dakle, presudom u kolektivnom sporu i to Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (dalje: VTS ) poslovni broj Pž-7129/2013 od 13. lipnja 2014. i presudom VTS-a poslovni broj Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018. na koje se poziva prvostupanjski sud i koji ga obvezuju, utvrđene su ništetne odredbe o promjenjivosti kamatne stope sukladno jednostranoj odluci banke i odredbe o valutnoj klauzuli uz koju je vezana glavnica švicarski franak pa presude po tužbi radi zaštite kolektivnih interesa potrošača imaju direktan učinak i na ovaj predmet, a u smislu čl. 502. a i čl. 502. c ZPP-a.

13. Slijedom navedenog, tužitelj se u ovoj pravnoj stvari s pravom poziva na pravne stavove i utvrđenja iz pravomoćnih odluka donesenih u sporu za zaštitu kolektivnih prava i interesa potrošača. Tuženik kao trgovac u odnosu na kojeg je vođen kolektivni spor, međutim, ima pravo u individualnim postupcima potrošača dokazivati da se odluke donesene u kolektivnom sporu ne mogu primijeniti u konkretnoj pravnoj stvari. Dakle, na tuženiku je bio teret dokazivanja činjenica iz kojih bi proizlazilo da se predmetni ugovor o kreditu ne može podvesti pod činjenični supstrat na kojem se temelje pravna utvrđenja iz presuda donesenih u kolektivnom sporu, a u ovom postupku tuženik to nije dokazao.

14. Naime, tužitelj je u svom iskazu osporio da su mu prilikom sklapanja ugovora o kreditu dane potrebne obavijesti vezano za posljedice i rizik vezivanja kredita uz tečaj CHF.

15. Stoga je, suprotno žalbenim navodima tuženika, pravilno prvostupanjski sud na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, a polazeći od odredbe čl. 502.c ZPP-a i čl. 118. ZZP-a, zaključio da su odredbe predmetnog ugovora o kreditu u dijelu u kojem je ugovorena valutna klauzula vezana za švicarski franak, o kojima se nije pojedinačno pregovaralo, nerazumljive i nepoštene i kao takve ništetne.

16. Neosnovana je tvrdnja tuženika da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu čl. 326. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22., dalje – ZOO) jer je ugovor ispunjen.

16.1. Prema odredbi čl. 328. ZOO-a pravo na isticanje ništetnosti se ne gasi pa na to pravo ne utječe niti činjenica da je ugovor ispunjen. Ništetnost se ne može isticati samo u slučaju ako je uzrok ništetnosti bila zabrana manjeg značaja (čl. 326. st. 2. ZOO-a). S obzirom da je presudom VTS-a poslovni broj Pž-6632/17-10 od 14. lipnja 2018. utvrđena nedopuštenost valutne klauzule u ugovorima o kreditima, ne može se govoriti o zabrani manjeg značaja s obzirom na opseg i posljedice ništetnosti takvih odredbi. Stoga se može reći da se odlukama VTS-a o zaštiti kolektivnih interesa potrošača štiti i javni interes, a na što upućuje i činjenica da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" broj 102/15) dana mogućnost konverzije kao načina otklanjanja negativnih učinaka i posljedica kredita u CHF-a.

17. Kako je tuženik dosuđeni iznos primio na temelju nepoštenih, a time i ništetnih odredaba ugovora o kreditu, neosnovano se poziva na poštenje. Odredbe ugovora o kreditu koje su utvrđene ništetnim, ništetne su od početka pa se tuženik ne može smatrati poštenim stjecateljem. Stoga je pravilno dosuđena zakonska zatezna kamata od dana stjecanja sukladno čl. 1115. ZOO-a.

18. Prvostupanjski sud je s osnovom odbio i prigovor zastare potraživanja s obzirom da je pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača došlo do prekida zastare po čl. 241. ZOO-a koja je ponovo počela teći tek od pravomoćnosti odluke donesene u tom postupku 14. lipnja 2018. tako da do podnošenja tužbe 18. travnja 2023. nije protekao opći zastarni rok od pet godina koji se u ovom slučaju primjenjuje po čl. 225. ZOO-a. Taj stav sukladan je objedinjenom pravnom shvaćanju zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 31. siječnja 2022. o početku tijeka zastare u slučaju restitucijskih zahtjeva kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovornih odredbi kredita u CHF.

19. U odnosu na osporavanje statusa tužitelja kao potrošača pravilno je prvostupanjski sud zaključio da tužitelj taj status ima. Naime, po čl. 3. ZZP/07 potrošač je fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu, a u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti niti obavljanju djelatnosti slobodnog zanimanja. I prema Direktivi 93/13 kod utvrđenja statusa potrošača odlučan je objektivni funkcionalni kriterij što znači da fizička osoba sklapa konkretan ugovor radi obavljanja osobnih odnosno privatnih potreba. Upravo navedeno proizlazi iz sadržaja ugovora koji je sklopljen kao namjenski kredit za kupnju osobnog vozila i to od strane tužitelja kao fizičke osobe. Kako se radi o namjenskom kreditu to je tužitelj u vezi korištenja istog u svrhu zbog koje je odobren imao mogućnost korištenja vlastitih mehanizama kontrole namjenskog trošenja odobrenih kreditnih sredstava. Međutim, tuženik nije ni pokušao osporiti da je tužitelj odobrena kreditna sredstva koristio za osobne potrebe, kupovinu osobnog vozila.

20. Ne prihvaća se stav tuženika da je u Ugovoru pravilno primijenjena odredba o valutnoj klauzuli temeljem zakonske osnove koja proizlazi iz odredbe čl. 22. ZOO-a obzirom da odredbe o valutnoj klauzuli nisu isključene od ispitivanja poštenosti pa se fizičke i pravne osobe mogu pozivati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz čl. 502.a ZPP-a te pravo na restituciju sukladno ciljevima Direktive Vijeća 93/13 EEZ u posebnim parnicama iz čl. 502.c ZPP-a.

21. Žalbenim navodima tuženika nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, jer se oni zapravo svode na ponavljanje razloga općenito korištenih u žalbi, a na koje je odgovoreno kako u prethodnom dijelu obrazloženja ove presude, tako i navođenjem stavova Vrhovnog suda Republike Hrvatske u tematski referentnim predmetima, pa je žalba tuženika ocijenjena kao neosnovana.

22. S druge strane, osnovano tužitelj u žalbi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada mu nije priznao trošak pristupa na ročište za objavu presude 11. ožujka 2025. u visini od 125,00 EUR-a, sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje Tarifa), i to stoga što je iz zapisnika na listu 64.-66. razvidno da je punomoćnik tužitelja na to ročište pristupio. S obzirom na naprijed navedeno, valjalo je žalbu tuženika uvažiti kao osnovanu, odluku o troškovima preinačiti i tužitelju dosuditi daljnji iznos od 125,00 EUR-a.

23. Kako je tužitelj s žalbom uspio to mu je dosuđen trošak žalbenog postupka u iznosu od 78,13 EUR-a. na temelju čl. 166. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 155. ZPP-a.

24. Slijedom navedenog, a temeljem odredbe čl. 368. st. 1. i 373. t. 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 15. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Biserka Trstenjak-Opačak