Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-1969/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Ljiljane Banac, kao predsjednice vijeća, sutkinje Biserke Trstenjak-Opačak kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i sutkinje Tatjane Varžić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ivana Dunger Dalbello, odvjetnica u Zagrebu, protiv I-tuženika Zagrebački Holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste iz Zagreba, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987, kojeg zastupa punomoćnik Danko Drakulić, odvjetnik u Zagrebu i II-tuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Jagićeva 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o žalbi I-tuženika Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3098/2019-46 od 23. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba I-tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3098/2019-46 od 23. listopada 2024.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:
"I. Nalaže se I-tuženiku Zagrebački Holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste iz Zagreba, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987 i II-tuženiku Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Jagićeva 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici FĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 5.985,80 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. listopada 2019. godine do isplate, sve po stopi koja se do 31. prosinca 2022. godine određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
II. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 2.641,18 eur zajedno sa zateznom kamatom na navedeni iznos, kao neosnovanim.
III. Nalaže se I-tuženiku Zagrebački Holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste iz Zagreba, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987 i II-tuženiku Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Jagićeva 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici FĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 2.246,78 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. listopada 2024. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
IV. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.
V. Odbija se zahtjev I-tuženika za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.
VI. Odbija se zahtjev II-tuženika za naknadu parničnog troška, kao neosnovan."
2. Protiv navedene presude pravovremenu žalbu podnio je I-tuženik kojom predmetnu presudu pobija zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP). Predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno preinačiti pobijanu presudu na način da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno za osporeni iznos štete. Traži trošak žalbenog postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda, postupak koji je prethodio i žalbene navode I-tuženika, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a te nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju neosnovano ukazuje I-tuženik, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka presude je razumljiva i ne proturječi razlozima presude te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete uzrokovane štetnim događajem i to padom tužiteljice na zaleđenom kolniku u [adresa], na raskrižju [adresa] i [adresa], dana 24. siječnja 2019.
7. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:
- da je tužiteljica pala na kolniku pokliznuvši se jer se na istom nalazio neočišćeni snijeg i led,
- da je tuženik propustio održavati mjesto štetnog događaja,
- da je prema nalazu i mišljenju medicinskog vještaka tužiteljica u predmetnom štetnom događaju uslijed pada zadobila prijelom vanjskog maleola lijeve lisne kosti, prijelom unutrašnjeg i stražnjeg maleola lijeve goljenične kosti – prijelom u području lijevog gležanjskog zgloba,
- da je uslijed zadobivenih ozljeda trpjela bolove jakog, srednjeg i slabog intenziteta, primarni strah jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, sekundarni strah jačeg, srednjeg i manjeg intenziteta te su zadobivene ozljede ostavile trajne posljedice u vidu smanjenja životne aktivnosti od 15%,
- da je tužiteljici uslijed ozljeđivanja bila potrebna tuđa pomoć i njega,
- da je liječenje tužiteljice završeno, odnosno stanje se stabiliziralo 15. listopada 2019.
8. Na temelju navedenih činjenica prvostupanjski sud je uz primjenu čl. 1063., 1064. i 1089. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) tuženicima naložio da tužiteljici na ime pretrpljene neimovinske i imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege isplati ukupni iznos od 5.985,80 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
9. Suprotno žalbenim navodima, u odnosu na nastanak štetnog događaja i odgovornost I-tuženika činjenično stanje je pravilno utvrđeno.
10. I-tuženik u žalbi ukazuje da osim iskaza tužiteljice nema drugih dokaza da se štetni događaj dogodio onako kako ga je opisala, odnosno da je pala jer je prelazila cestu i okliznula se na led na cesti, kao i da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio neosnovanim njegov prigovor isključive odgovornosti tužiteljice za nastanak štetnog događaja zbog očite krajnje nepažnje.
11. Prema odredbi čl. 1046. ZOO-a štetu je dužan naknaditi onaj koji ju je uzrokovao ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
12. Odredbom čl. 97. st. 3. Odluke o komunalnom redu ("Službeni glasnik Grada Zagreba" broj 3 od 10. veljače 2014.) propisano je da se snijeg uklanja kada napada 5 cm, a ako pada neprekidno, mora se uklanjati više puta, dok je st. 4. propisano da se led s javnih površina uklanja čim nastane.
13. Prema odredbi čl. 1084. ZOO-a osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.
14. Navod I-tuženika da osim iskaza tužiteljice nema drugih dokaza da se štetni događaj dogodio na način kakao ga opisuje tužiteljice je neosnovan jer on nema uporišta u rezultatima provedenih dokaza.
15. Naime, saslušani svjedoci MĐ i DĐ iskazali su da su zatekli tužiteljicu kako leži na kolniku i nije se mogla kretati pa su je morali odnijeti do kuće te da je toga dana bilo hladno, a na kolniku je bilo snijega i leda, kao i da nisu vidjeli da je kolnik bio posut solju ili sipinom.
16. Iskaz navedenih svjedoka o mjestu i stanju u kojem su zatekli tužiteljicu (da je ležala na kolniku i nije se mogla kretati) te stanje kolnika, nesumnjivo upućuje na istinitost tvrdnje tužiteljice da je pala na kolniku jer se poskliznula na led koji se nalazio na kolniku
17. I-tuženik odgovara za štetu po načelu presumirane krivnje, te je na njemu teret dokaza da su na dan štetnog događaja postojale okolnosti koje isključuju njegovu odgovornost, a što I-tuženik tijekom postupka nije dokazao.
18. Nadalje, tuženik neosnovano prigovara da je za štetu odgovorna tužiteljica zbog njene krajnje nepažnje. Činjenična utvrđenja od strane prvostupanjskog suda ne upućuju na zaključak da je uzrok pada tužiteljice njeno neprilagođeno kretanje ili da bi ista postupala neoprezno. S obzirom na stanje kolnika u vrijeme štetnog događaja koji je bio zaleđen i prekriven snijegom, životno je i logično da se i pri posebnom oprezu u kretanju nije mogla isključiti mogućnost pada.
19. Pravilan je stoga zaključak prvostupanjskog suda da je uzrok pada tužiteljice skliski (zaleđeni) i neočišćeni kolnik, koji je dužan održavati I-tuženik, a ne ponašanje tužiteljice pa se tužiteljici ne može pripisati isključiva ili djelomično odgovornost za nastanak štete.
20. Stoga, prigovori tuženika o postojanju okolnosti koje ga oslobađaju odgovornosti za štetu, odnosno o isključivoj ili podijeljenoj odgovornosti tužiteljice nisu osnovani.
21. Neosnovano I-tuženik osporava i visinu dosuđene štete.
22. Prema ocjeni ovog suda, neosnovano I-tuženik u žalbi navodi da je prvostupanjski sud dosuđeni novčani iznos previsoko odmjerio, a kako proizlazi iz sadržaja žalbe, ovaj prigovor se odnosi na visinu neimovinske štete.
23. Odredba čl. 1100 ZOO-a propisuje da će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno o naknadi imovinske štete, a i kad nje nema, te je st. 2 istog članka propisano da će sud prije odlučivanja o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih bolova i straha i cilju kojem ta naknada služi ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
24. U smislu odredbe čl. 1100. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti dosuđuje se jedinstvena naknada primjenom kriterija, odnosno kvalifikatornih okolnosti (pretrpljenih fizičkih bolova i straha, duševnih bolova zbog umanjenja opće životnih aktivnosti), te imajući u vidu i druge okolnosti slučaja.
25. Orijentacijskim kriterijima Vrhovni sud Republike Hrvatske izražava samo (orijentacijska) stajališta i ti kriteriji nisu matematička formula koja automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, te su moguća odstupanja na više ili niže ovisno na sve okolnosti i specifičnosti slučaja.
26. Tužiteljica je zadobila ozljedu prijeloma vanjskog maleola lijeve lisne kosti, prijelom unutrašnjeg i stražnjeg maleola goljenične kosti - prijelom u području gležanjskog zgloba te su zaostale posljedice koje se očituju u ograničenoj pokretljivosti lijevog gležanjskog zgloba te bolovima prilikom dužeg stajanja, hodanja, penjanja po stepenicama, stoga, iako je tužiteljica u mirovini i nije radno aktivna, očito je da će joj biti otežano obavljati i svakodnevne uobičajenih aktivnosti, uz prisutnost bolova, čime joj je nesporno promijenjen dosadašnji način i kvaliteta života pa u odnosu na kriterij duševnih bolova zbog umanjena životnih aktivnosti opravdana je naknada u iznosu od 2.986,26 eura. Zatim, imajući u vidu lokalitet ozljede, neugodnosti i bolove u tijeku liječenja (imobilizacija, fizikalne terapije), trajanje i jačinu bolova, s osnove kriterija pretrpljenih fizičkih bolova primjeren je iznos od 1.592,67 eura, a s obzirom na stupnjeve i jačinu pretrpljenog straha, utvrđeno medicinskim vještačenjem, s osnove kriterija pretrpljenog straha primjeren je iznos od 929,06 eura.
27. O troškovima postupka odlučeno je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a. U pogledu dosuđenih parničnih troškova prvostupanjski sud je jasno u obrazloženju naveo koji troškovi su tužitelju u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a priznati. Također su dani razlozi zbog kojih za određene radnje tužitelju nisu priznati troškovi postupka pa neosnovano I-tuženik ukazuje da presuda u pogledu odluke o troškovima postupka ne sadrži obrazloženje. Visina troškova je pravilno obračunata primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje: Tarifa), a ovaj sud nije našao da bi u tom dijelu bilo pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
29. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a.
Osijek, 15. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća
Ljiljana Banac
