Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Borelli 9, Zadar

Poslovni broj Kžzd-71/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca toga suda i to Danijele Zubčić, kao predsjednice vijeća za mladež te mr. sc. Ane Brkić i VC, univ. spec. iur., kao članova vijeća za mladež, uz sudjelovanje Danijele Alvir kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv I optuženika UC i II optuženika ZC zbog kaznenog djela iz članka 178. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne Novine" br. 125/11 i 144/12, - dalje u tekstu: KZ/11) u svezi članka 51. KZ/11, odlučujući o žalbi I optuženika UC podnesenoj putem branitelja Hrvoja Kuprešaka, odvjetnika u Zagrebu i o žalbi II optuženika ZC podnesenoj osobno, protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, broj Kzd-17/2019-44 od 7. srpnja 2023., u sjednici vijeća za mladež održanoj 15. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e:

I. Na temelju članka 199. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne Novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13 i 145/13,152/14, 70/17,126/19, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP/08) obustavlja se kazneni postupak protiv II optuženika CC, OIB: [osobni identifikacijski broj] zbog tri kaznena djela protiv braka, obitelji i djece-povrede privatnosti djeteta iz članka 178. stavka 1. i 2. KZ/11, u vezi članka 51. KZ/11.

Na temelju odredbe članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08 padaju na teret proračunskih sredstava.

II. Žalba I optuženika UC se odbija kao neosnovana te se u preostalom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

III. Uslijed odluke pod I. žalba II optuženika CC je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Karlovcu, broj Kzd-17/2019-44 od 7. srpnja 2023. I optuženik UC i II optuženik CC su proglašeni krivima zbog tri kaznena djela protiv obitelji, braka i djece – povrede privatnosti djeteta iz članka 178. stavka 1. i 2. KZ/11, u vezi članka 51. KZ/11. I optuženiku UC i II optuženiku NC je za svako kazneno djelo iz članka 178. stavka 2. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca te su oba optuženika osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci. Na temelju odredbe članka 56. stavka KZ/11 I optuženiku UC i II optuženiku NC je izrečena uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko I optuženik UC i II optuženik CC u roku provjeravanja od 2 (dvije) godine ne počine novo kazneno djelo.

2. Na temelju odredbe članka 158. stavka 2. ZKP/08 oštećenik RC je upućen imovinskopravni zahtjev ostvarivati u parnici.

3. Na temelju odredbe članka 148. stavka 6. ZKP/08 I optuženik UC i II optuženik CC su u cijelosti oslobođeni plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08 te je riješeno da troškovi padaju na teret proračunskih sredstava.

4. Protiv citirane presude žalbu je podnio I optuženik UC putem branitelja Hrvoja Kuprešaka, odvjetnika u Zagrebu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se optuženika oslobodi od optužbe, a podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

5. Protiv presude žalbu je podnio i II optuženik CC osobno, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni, s prijedlogom da sud preinači prvostupanjsku presudu i II optuženika CC oslobodi od optužbe.

6. Odgovor na žalbu I optuženika UC podnijelo je Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu pod brojem KOz-DO-23/2020-17 dana 17. studenoga 2023. s prijedlogom da drugostupanjski sud žalbu odbije kao neosnovanu.

7. Odgovor na žalbu II optuženika ZC podnijelo je Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu pod brojem KOz-DO-23/2020-19 dana 11. siječnja 2024., s prijedlogom da drugostupanjski sud žalbu odbije kao neosnovanu.

8. Žalba I optuženika UC nije osnovana, dok je žalba II optuženika CC s obzirom na novonastale okolnosti bespredmetna.

9. Nije osnovana žalba I optuženika UC da bi sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 3. ZKP/08 jer je postupak proveden bez da se II optuženik CC izjasnio o krivnji. Neosnovano se navodi kako je na raspravi održanoj dana 13. ožujka 2023. II optuženik CC podnio zahtjev za izuzećem uredujuće sutkinje koji je odbačen sa obrazloženjem da II optuženik CC nije podnio materijalne dokaze, iako je uz zahtjev za izuzeće dostavljena materijalna dokumentacija na kojoj se temeljio zahtjev, a na koji je način sutkinja prekoračila granice svojih ovlasti.

9.1. Uvidom u zapisnik sa rasprave održane 13. ožujka 2023. utvrđeno je da je II optuženik CC predao u spis zahtjev za izuzeće, kojeg je uredujuća sutkinja odbacila na temelju odredbe članka 35. stavka 5. ZKP/08 uz obrazloženje da II optuženik CC uz zahtjev za izuzećem nije podnio dokaze kojima bi potvrdio navode iz zahtjeva za izuzećem, u smislu odredbe članka 34. stavka 5. ZKP/08. Kako protiv citiranog rješenja nije dopuštena posebna žalba, sukladno odredbi članka 35. stavka 4. ZKP/08, sutkinja je nastavila sa raspravom na kojoj je II optuženik CC naveo kako se ne smatra krivim za niti jedno kazneno djelo, slijedom čega nisu osnovani navodi iz žalbe I optuženika UC da je postupak proveden bez da se II optuženik CC očitovao o osnovanosti optužbe. Napominje se da je II optuženik CC podnio naknadno pisani zahtjev za izuzećem uredujuće sutkinje koji je rešenjem predsjednice Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj 29 Su-304/2023-3 od 24. svibnja 2023. odbijen, nakon čega je nastavljena rasprava.

10. Neosnovano se I optuženik UC žali da bi sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 jer da je izreka presude proturječna razlozima presude, odnosno da činjenični opis kaznenog djela nema uporište u dokazima. Naime, sud je u pobijanoj presudi obrazložio kako je iz članka portala "..." fiksiranog očevidom provedenim na računalu ulaskom na Web stranicu www.... od strane policijskih službenika ... kao i priležećih snimaka utvrđeno da je na portalu "..." objavljen članak pod nazivom "Sve zataškam što se zataškati može", u kojem se članku spominju imena djece žrtve RC, ŽC i IC, činjenice o njihovom fizičkom sukobu u kojem je ozlijeđen RC, za učenika ŽC su izneseni podaci o izrečenoj pedagoškoj mjeri udaljenja iz škole, a za dijete IC su izneseni podaci o njegovom zdravstvenom stanju i tegobama. Sud je obrazložio kako iz liječničke dokumentacije za dijete žrtvu RC proizlazi da je isti zbog uznemirenosti uslijed objave spornog članka zatražio psihijatrijsku pomoć u ožujku 2014., a osim toga RC je svjedočio kako mu je bilo teško nakon što je saznao da je na portalu "..." objavljen članak u kojem je bilo objavljeno njegovo puno ime i prezime, kao i podaci o njegovim obiteljskim prilikama jer su to svi čitali, da se uznemirio se zbog objave tih podataka jer je imao 15 godina, da su se u članku spominjali nekakvi problemi i sukobi koje je navodno imao u učeničkom domu, a što nije bila istina, te da su ga zbog objave članka u školi zadirkivali i ismijavali i to zbog njegove obiteljske i materijalne situacije. Budući je provedenim očevidom i uvidom u sporni članak nedvojbeno utvrđeno da su za djecu ŽC i IC izneseni i objavljeni osobni podaci, podaci o njihovom fizičkom sukobu sa RC, da je za učenika ŽC iznesen podatak o izrečenoj pedagoškoj mjeri udaljenja iz škole, a za dijete IC da su izneseni podaci o njegovom zdravstvenom stanju i tegobama to je ispravan zaključak suda da je iznošenje i objava ovih podataka dovelo do ugrožavanja dobrobiti djece ŽC i IC.

11. Nadalje, neosnovana je žalba I optuženika UC da je sud počinio povredu kaznenog zakona iz članka 469. točke 2. ZKP/08 jer u odnosu na I optuženika UC postoje okolnosti koje isključuju krivnju. U žalbi se navodi kako se I optuženika UC u kaznenom postupku teretilo za objavu spornog sadržaja i video materijala, iako je odredbom članka 24. stavka 2. Zakona o medijima („Narodne novine“, broj 59/2004, 84/2011, 81/2013) propisano da je glavni urednik odgovoran za sve objavljene informacije, dok je odredbom članka 7. stavka 1. Zakona o elektroničkim medijima propisano da pružatelj medijskih usluga samostalno oblikuje programsku osnovu medija i snosi odgovornost za objavljivanje programa, pa da stoga kazneno odgovarati može samo glavni urednik, a ne i novinar.

11.1. Suprotno navodima žalitelja, za kazneno djelo povrede privatnosti djeteta iz članka 178. stavka 1. KZ/11 odgovara onaj tko iznosi ili pronosi nešto iz osobnog ili obiteljskog života djeteta, protivno propisima objavi djetetovu fotografiju ili otkrije identitet djeteta, što kod djeteta izazove uznemirenost, porugu vršnjaka ili drugih osoba ili na drugi način ugrozi dobrobit djeteta, a ukoliko se djelo počini putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je postalo pristupačno većem broju osoba ostvarena su obilježja kvalificiranog oblika ovog kaznenog djela iz članka 178. stavka 2. KZ/11. I optuženika UC se teretilo da je isti kao novinar portala "..." napisao sporni članak, dok se II optuženika ZC, kao glavnog urednika teretilo da je sporni članak objavio. Samo pisanje članka predstavlja iznošenje nečega iz osobnog života djece, a u postupku je utvrđeno da je I optuženik UC napisao sporni članak, koji je potom i objavljen na portalu ....hr", na koji je način postao dostupan većem broju osoba.

12. Neosnovano se I optuženik UC žali da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje navodeći kako iz dokaza ne proizlazi da je autor spornog članka I optuženik MC kao i da sud ovakav zaključak temelji isključivo na inicijalima P. A., napisanima na kraju spornog teksta. Naime, sam I optuženik UC je u svojoj prvoj obrani potvrdio da su ga nazvali roditelji ŽC i IC te da je članak napisao ručno sa inicijalima djece, dok su puna imena djece bila u zagradama te da su u prijepisu ostala puna imena koji je kao takav objavljen, ali da se brzo uočila greška, koja je ispravljena. U obrani je izjavio kako se ne smatra odgovornim jer on formalno i nije objavio članak. Stoga se zaključak suda o tome da je upravo I optuženik UC autor spornog članka ne temelji samo na inicijalima P.A., jer i iz prve obrane I optuženika UC proizlazi da je upravo on autor spornoga članka. Činjenica da je članak objavio urednik portala ne ekskulpira I optuženika UC kao autora članka jer je on taj koji je iznio osobne podatke i podatke o osobnom i obiteljskom životu maloljetnika u svome članku koji je potom objavljen na portalu.

13. Navodi žalbe da je I optuženik UC u prvoj obrani izjavio kako je u rukom ispisanim natuknicama naveo samo inicijale maloljetnih osoba, dok mu nije poznato tko je naknadno zabilješke obradio, sastavio i objavio sporni sadržaj članka u čijem je tekstu, umjesto prvotno naznačenih inicijala maloljetnih osoba, nepoznata osoba koja je zgotovila i objavila sporni članak navela puno ime i prezime tih maloljetnih osoba ne proizlaze iz provedenih dokaza. Naime, I optuženik UC u prvoj obrani nije naveo da je u ručnim bilješkama navodio samo inicijale maloljetnika, nego se branio da su njihova puna imena bila u zagradama, da su u prijepisu ostala puna imena što je i objavljeno, ali je brzo i ispravljeno. Dakle, I optuženik UC u prvoj obrani nije tvrdio da bi netko drugi umjesto inicijala koje je on naveo u pisanim bilješkama, u prijepisu teksta naveo puna imena maloljetnika. Nadalje, kada se usporedi prva obrana I optuženika UC sa pisanim zabilješkama koje je II optuženik CC dostavio uz odgovor na optužnicu, to proizlazi da se u pisanim zabilješkama na l. s. 371-372 spisa navode isključivo inicijali maloljetnih osoba, dok se nigdje u zagradama ne navode njihova puna imena, suprotno obrani I optuženika UC, a osim toga kada se "Čistopis predloženog teksta za objavu" na l. s. 373 usporedi sa obranom I optuženika UC to proizlazi da niti ovaj prijepis teksta ne odgovara obrani I optuženika UC, budući je on izjavio da su u prijepisu ostala puna imena maloljetnika, dok u prijepisu na l. s. 373 nisu navedena puna imena maloljetnika, nego isključivo inicijali, što zapravo dovodi u pitanje vjerodostojnost rukom pisanog teksta na l. s. 371-372 kao i priloženog prijepisa teksta na l. s. 373.

13.1. I optuženika UC kao autora predmetnog članka ne ekskulpira niti pisana izjava II optuženika CC ovjerena kod javnog bilježnika dana 28. lipnja 2016. u kojoj II optuženik CC navodi da članak objavljen na portalu "Sve zataškam što se zataškati može" od 7. ožujka 2014. nije rad UC, niti ga je on objavio, budući je u postupku utvrđeno da je I optuženik UC autor članka, koji nije spominjao da on nije sačinjavao prijepis teksta niti je u postupku naveo ime osobe koja bi to sačinila umjesto njega, kao nespornog autora predmetnog članka.

14. Nije osnovana žalba I optuženika UC da bi sud nepotpuno utvrdio činjenično stanje jer je odbio prijedlog obrane za provođenjem psihijatrijskog vještačenja djeteta žrtve RC kako bi se utvrdilo je li njegovo psihičko stanje uzrokovano napadom u školi ili kaznenim djelom za koje su u postupku osuđeni optuženici. Ovo stoga što je u kaznenom postupku ispitan dijete žrtva RC koji je detaljno opisao kako se nakon objave spornog članka osjećao jako uznemireno te da su ga tada u školi svi zadirkivali i ismijavali vezano za njegovu obiteljsku i materijalnu situaciju. Tri dana nakon objave spornog članka RC je otišao kod psihijatra u Opću bolnicu Zadar te je uvidom u nalaz na l. s. 8 utvrđeno da se zbog objave članka na internetu dijete žrtva RC šokirao i uznemirio, da osjeća tjeskobu, da ne može spavati niti se smiriti, da osjeća tjeskobu, da mu je izašao herpes, da ne želi ići u školu slijedom čega nije bilo potrebe da se u kaznenom postupku provodi psihijatrijsko vještačenje oštećenika RC, jer je iz iskaza djeteta žrtve, kao i priležećeg liječničkog nalaza utvrđeno kako je kod djeteta žrtve RC izazvana uznemirenost, kao posljedica kaznenog djela.

15. Nadalje, neosnovana je žalba I optuženika UC u dijelu u kojem se navodi da je sud nepotpuno utvrdio činjenično stanje jer je odbio saslušati roditelje djece ŽC i IC i RC, slijedom čega nije utvrdio što je dovelo do narušenog psihičkog stanja djece žrtava ŽC i IC. Ovo iz razloga što se I optuženiku UC stavljalo na teret da je spominjanjem imena djece i podataka o osobnom životu djece žrtava na drugi način ugrozio dobrobit djece.

15.1. Sud je uvidom u sadržaj spornog članka iz kojeg nedvojbeno proizlazi da su izneseni osobni podaci, kao i podaci o osobnom životu djece žrtava ŽC i IC, te da su sačinjena dva video isječka koji prikazuju maloljetnika, mogao utvrditi da je na drugi način došlo do ugrožavanja dobrobiti djece. Stoga nije ni bilo potrebe ispitivati roditelje djece žrtava ŽC i IC je li došlo do narušavanja psihičkog stanja djece, jer se za ovu djecu žrtve I optuženik UC nije ni teretio da bi pisanjem spornog članka i sačinjavanjem dva video isječka izazvao uznemirenost kod djece žrtava ŽC i IC, koja je samo jedna od zakonom propisanih posljedica predmetnog kaznenog djela.

16. Odredbom članka 16. Konvencije o pravima djeteta je propisano da dijete neće biti podvrgnuto samovoljnom ili nezakonitom miješanju u njegovu privatnost, obitelj, dom ili dopisivanje niti nezakonitim napadima na njegovu čast i ugled, a u spornom članku je I optuženik UC, kao autor navodio osobne podatke maloljetnika i pisao je o osobnom životu maloljetnika na koji je način prekršio citiranu odredbu Konvencije. Nadalje, I optuženik UC je prekršio i odredbu članka 12. stavka 3. Zakona o elektroničkim medijima kojom je propisano da nije dopušteno objavljivanje informacije kojom se otkriva identitet djeteta do 18 godine života uključenog u slučajeve bilo kojeg oblika nasilja, bez obzira je li svjedok, žrtva ili počinitelj ili je dijete pokušalo ili izvršilo samoubojstvo, a niti iznositi pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života. Osim toga, I optuženik UC je prekršio je i odredbu članka 3. stavka 1. i 2. Pravilnika o zaštiti maloljetnika kojima je propisano da se u informaciji o bilo kojem obliku nasilja i ulozi maloljetnika identitet maloljetnika uvijek štiti zamagljenom, kvantiziranom ili maskiranom slikom i moduliranim tonom tako da se maloljetnik ne može prepoznati, kao i da se u takvim informacijama ne smiju iznositi ni pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života, dok je u stavku 2. istoga članka propisano da se osobni podaci maloljetnika te pojedinosti iz njihovih obiteljskih odnosa i privatnog života ne smiju objavljivati u slučajevima u kojima bi objavljivanje ovih informacija dovelo do ugrožavanja dobrobiti maloljetnika.

17. Iznošenjem osobnih podataka djece žrtava ŽC i IC, podataka o njihovom fizičkom sukobu sa djetetom žrtvom RC, iznošenjem podataka o izrečenoj pedagoškoj mjeri udaljenja iz škole za dijete žrtvu ŽC te iznošenjem podataka o zdravstvenom stanju i tegobama za dijete žrtvu IC, kao i izradom dva video isječka na kojima se vidi dijete žrtva ŽC, bez da je njegovo lice zamagljeno, I optuženik UC je ugrozio dobrobit djece žrtava ŽC i IC, jer su u spornom članku napisani podaci o djeci žrtvama koji se radi zaštite djece ne smiju iznositi, niti objavljivati.

18. Neosnovano se u žalbi navodi da se I optuženiku UC stavlja na teret da bi isti sačinio dva video isječka koja nisu priložena u spis budući je provedenim očevidom ulaskom na Web adresu www.... fiksiran sporni članak, a osim toga u zapisniku o očevidu se navodi da se ispod članka nalaze dva video isječka, koji su fotografirani te se fotografije video isječka nalaze u spisu.

19. U odnosu na žalbu I optuženika UC na odluku o kazni ističe se da je prvostupanjski sud ispravno na strani I optuženika UC kao olakotne okolnosti cijenio protek vremena od počinjanja kaznenih djela, činjenicu da se radi o neosuđivanoj osobi starije životne dobi, dok nije utvrđeno postojanje otegotnih okolnosti. Stoga, je ispravno sud I optuženiku za svako kazneno djelo iz članka 178. stavka 1. i 2. KZ/11 utvrdio kazne zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca, nakon čega je primjenom odredaba o odmjeravanju jedinstvene kazne za kaznena djela počinjena u stjecaju I optuženika UC osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko I optuženik UC u roku provjeravanja od 2 (dvije) godine ne počini drugo kazneno djelo. Prema mišljenju ovog vijeća, a imajući u vidu sve utvrđene olakotne okolnosti i izostanak otegotnih okolnosti, pravilno je sud odmjerio kaznu zatvora koja odgovara granicama zakonskog minimuma, kao što je pravilno utvrdio da I optuženik UC i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela.

20. Izrečenom će se kaznom izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i na sve ostale da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo.

21. Ispravno je prvostupanjski sud, s obzirom na sve okolnosti slučaja uputio oštećenika RC na temelju odredbe članka 158. stavka 2. ZKP/08 da imovinskopravni zahtjev u cijelosti ostvaruje u parničnom postupku.

22. Nadalje, imajući u vidu loše imovinsko stanje I optuženika UC ispravno je prvostupanjski sud, na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08 oslobodio I optuženika UC od obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08.

23. Budući je II optuženik CC preminuo **.**.2024., to je u odnosu na II optuženika CC, na temelju odredbe članka 199. ZKP/08 obustavljen kazneni postupak zbog tri kaznena djela protiv braka, obitelji i djece-povrede privatnosti djeteta iz članka 178. stavka 1. i 2. KZ/11, u vezi članka 51. KZ/11. Na temelju odredbe članka 149. stavka 1. ZKP/08 riješeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08 padaju na teret proračunskih sredstava. Zbog naprijed izloženog žalba II optuženika CC je odbijena kao bespredmetna.

24. Slijedom svega naprijed navedenog rješenjem je obustavljen kazneni postupak koji se vodio protiv II optuženika CC, dok je žalba I optuženika UC odbijena kao neosnovana te je u odnosu na I optuženika UC u cijelosti potvrđena prvostupanjska presuda.

U Zadru 15. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća za mladež

Danijela Zubčić