REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-1416/2025-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Arme Vagner Popović članica vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice EĆ iz [adresa], zastupana po opunomoćenici Sidoniji Grbavac, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu dr.sc. Sandra Marković, Sidonija Grbavac, dr.sc. Dino Gliha u Zagrebu, Kneza Mutimira 1 i sinu OĆ protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-1085/2024 od 10. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u RIjeci, poslovni broj: Us l-1085/2024 od 10. veljače 2025.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/519, URBROJ: 443-02-05- 17-24-4 od 17. lipnja 2024., te je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troška upravnog spora.
2. Navedenim rješenjem tuženika u točki 1. izreke naloženo je tužiteljici kao suvlasnici s ŠĆ, HĆ i ČĆ da u roku od 90 dana ukloni bespravno sagrađene: stambenu prizemnu građevinu tlocrtne veličine 6,0x6,05 m, od čega je natkrivena terasa veličine 4,0x3,10 m na donjoj betonskoj ploči, jednostrešnog krovišta obloženim sandwich panelima; betonski plato veličine 2,20x3,20 m na kojem je sagrađena drvena pomoćna građevina tlocrtne veličine 1,10x1,30 m s jednostrešnim krovištem prekrivenim valovitim cementnim pločama; nadstrešnicu tlocrtne veličine 5,0x4,70 m s betonskim temeljima, metalne nosive konstrukcije i jednostrešnim krovištem prekrivenim limom, sve sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u [adresa]. Točkom 2. izreke utvrđena je obustava građenja postavljanjem službenog znaka na gradilištu dana 12. travnja 2024. te je riješeno da je obustava građenja na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka, odnosno izvršenja rješenja. Točkama 3. do 8. izreke izrečena su daljnja upozorenja suvlasnicima.
3. U pravodobno podnesenoj žalbi, tužiteljica pobija presudu upravnog suda iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnome ističe kako osporena presuda nije dostatno obrazložena iz razloga što sud nije ocijenio pojedine argumente iznesene u tužbi i tijekom upravnog spora. Ističe kako je 2013. podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, stoga je tuženik morao sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama prekinuti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade do pravomoćnog okončanja postupka legalizacije predmetne gradnje. Smatra da sud pretjerano formalistički tumači mjerodavne zakonske odredbe te ocjenjuje zakonitim rješenje tuženika isključivo iz razloga jer za predmetnu gradnju nije izdana građevinska dozvola. Stoga su joj, smatra, takvim postupanjem suda povrijeđena ustavna i konvencijska prava. Suprotno tome, smatra da je sud trebao provesti dokaze koje je predložila te ispitati i ocijeniti zakonitost rješenja tuženika u kontekstu cjelokupnih činjeničnih okolnosti koje je isticala tijekom upravnog postupka i upravnog spora. Ističe da se radi o zadiranju u pravo vlasništva te je stoga trebalo provesti test razmjernosti budući da o zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nije odlučeno od 2013. godine. Predlaže poništiti osporenu presudu i riješiti upravnu stvar na način da se poništi rješenje tuženika, podredno vratiti predmet upravnom sudu na ponovno odlučivanje uz naknadu troškova upravnog spora i žalbenog postupka.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je pobijana prvostupanjska presuda pravilna i zakonita kako u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te ne nalazi povredu pravila sudskog postupka.
7. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda osnovano je potvrđena pravilnost stajališta tuženika prema kojem je tužiteljici kao suvlasnici u pravilno provedenom postupku naloženo uklanjanje gradnje detaljno opisane u rješenju tuženika, izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole. Rješenje tuženika doneseno je pozivom na odredbu članka 113. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“, br.: 115/18., 117/21., 67/23. i 155/23., dalje: ZDI)
8. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. ZDI-a propisano je da građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, dok je stavkom 2. iste odredbe propisano da građevinski inspektor prije donošenja rješenja naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem.
9. Iz podataka predmetnog spisa proizlazi kako je građevinski inspektor inspekcijskim pregledom dana 12. travnja 2024. utvrdio kako je predmetna gradnja na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u građevinskom području zone T1 i T2, unutar zaštićenog obalnog područja mora od 1000 metara, na zemljištu oznake dvorište i kuća za odmor, [adresa] izvršena bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole, niti je prijavljen početak građenja niti je izdano rješenje o izvedenom stanju, a o čemu je sastavljen zapisnik te priložene fotografije. S obzirom da tužiteljica ne osporava da za predmetnu gradnju ne posjeduje valjanu građevinsku dozvolu, to prigovori koje iznosi nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari. To stoga što sukladno odredbi članka 42. stavak 1. i stavak 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19) građevinski inspektor može na temelju zahtjeva stranke prekinuti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojim se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Dakle, iz sadržaja citirane zakonske odredbe proizlazi da se zbog podnesenog zahtjeva za legalizaciju građevine može tražiti prekid postupka izvršenja rješenja o uklanjanju, a o čemu se u konkretnom slučaju niti ne radi. Naime, predmet ovog upravnog spora i upravnog postupka koji mu je prethodio je zakonitost donošenja rješenja o uklanjanju, a ne njegovo izvršenje, a o čemu se donosi zasebno upravno rješenje. Osim toga, postupak o izdavanju rješenja o izvedenom stanju koji je u tijeku nije od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari pored nesporno utvrđene činjenice da je predmetna gradnja izvedena bez važeće građevinske dozvole.
10. Sud nije vezan dokaznim prijedlozima stranaka u smislu odredbe članka 49. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br.: 36/24., dalje: ZUS). Stoga je prvostupanjski sud pravilno odbio dokazne prijedloge tužiteljice koji su i, po ocjeni ovog Suda, suvišni jer se u konkretnom slučaju zakonita odluka može donijeti na temelju nesporno utvrđenih činjenica u upravnom postupku i upravnom sporu.
11. Prigovor da osporena presuda nije dostatno obrazložena jer nije navedeno zašto su neosnovani pojedini navodi istaknuti u tužbi nije osnovan. Ovo iz razloga jer sud nije dužan odgovoriti na svaki navod stranke, već one koji su pravno relevantni u svakom pojedinom slučaju. U odnosu na povredu prava vlasništva koju tužiteljica ponavlja i u žalbi, ovaj Sud ističe da se ista ne može s uspjehom isticati u slučaju bespravne gradnje o kakvoj je riječ u konkretnom slučaju.
12. S obzirom da tužiteljica ostalim prigovorima u kojima iznosi svoje tumačenje primjene mjerodavnih pravnih propisa ne dovodi u pitanje zakonitost i pravilnost osporene presude, to nema mjesta usvajanju žalbe.
13. Budući da tužiteljica nije uspjela sa žalbom, to je trebalo sukladno odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a odbiti njezin zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.
14. Slijedom svega navedenog, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. i odredbe članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 15. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća
Ana Berlengi Fellner
