Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Poslovni broj: Gž Zk-21/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Vukovaru, po sutkinji Ani Bosančić kao sucu pojedincu u zemljišnoknjižnom predmetu provedbe prijavnog lista Državne geodetske uprave Područni ured za katastar Šibenik, Odjel za katastar nekretnina Knin odlučujući o žalbi protustranke JK OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj Z- 18752/2023 od 17. studenog 2023., 15. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Žalba protustranke odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj Z- 18752/2023 od 17. studenog 2023. .
II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe žalbe protustranke JK, a koja zabilježba je provedena pod poslovnim brojem Z-1352/2024 u kartonu zemljišta za k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor JK izjavljen na rješenje zemljišnoknjižnog referenta od 5. listopada 2023. poslovni broj Z- 1325/2022 (stavak I.) te je naložen upis zabilježbe odbijenog prigovora u kartonu zemljišta za k. o. [katastarska općina] (stavak II izreke).
2. Protiv navedenog rješenja žali se protustranka ne navodeći zakonske žalbene razloge, ali se iz sadržaja žalbe može utvrditi kako je žalba izjavljena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ne stavlja prijedlog u pogledu odluke suda drugog stupnja, već ističe kako traži da NC 15 ne prolazi kroz njihovo dvorište, te da se omogući njegovo ograđivanje, a ujedno traži i pravičnu naknadu za obezvrijeđenu imovinu.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja, postupak koji mu je prethodio i žalbene navode protustranke, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13,89/14, 70/90, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koje povrede sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s člankom 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19., 128/22. i 155/23. – dalje: ZZK). Također, nije niti pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
5. U prethodnom postupku prije donošenja pobijanog rješenja utvrđeno je kako je rješenjem broj Z-1325/2022 od 5. listopada 2023. na temelju isprava i to: prijavnog lista Državne geodetske uprave Područni ured za katastar Šibenik, Odjel za katastar nekretnina Knin od 31. siječnja 2022., Geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste NC 15 sa skicom izmjere od 10. prosinca 2021., Kopije katastarskog plana od 10. prosinca 2021., Očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti od 24. siječnja 2022., Odluke o nerazvrstanim cestama i primjenom čl. 131. do 133. Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 4/23., 133/23., u daljnjem tekstu: ZC) dopušteno umanjenje površine čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak sa 161315 m2, tako da ista sada ima oznaku čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak sa 161197 m2, te se uspostavlja čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak sa 74 m2, cijepa se čest. zem. [katastarska čestica] tako da ista sada ima oznaku 4988/3 kuća i dvorište sa 701 m2, čest. zem. [katastarska čestica] kuća i dvorište sa 981 m2 cijepa se čest. zem. [katastarska čestica] tako da ista sada ima oznaku čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak sa 534 m2, čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak sa 72 m2, cijepa se čest. zem. [katastarska čestica] tako da ista sada ima oznaku čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak sa 344 m2, čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak sa 70 m2, cijepa se čest. zem. [katastarska čestica] tako da ista sada ima oznaku čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak sa 563 m2, čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak sa 112 m2, te upisana površina čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak od 2231 m2 i uspostava čest. zem. [katastarska čestica] "Nerazvrstana cesta NC15" površine 613 m2 uz uknjižbu prava vlasništva kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Općine Kijevo.
6. Odlučujući o prigovoru predlagatelja koji je odbio, a suprotno žalbenim navodima protustranke, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio sve okolnosti odlučne za pravilnost i zakonitost rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta tog suda uz obrazloženje kako je izvršena provedba Prijavnog lista koji je po službenoj dužnosti dostavio nadležni Područni ured za katastar. Isti je potvrdio Prijavni list ustvrdivši time da isti odgovara stvarnom izvedenom stanju nerazvrstane ceste, čime se može koristiti za provođenje promjena u katastarskom operatu, a radi čega je potrebna prethodna provedba u zemljišnoj knjizi.
7. U odnosu na žalbene navode treba reći da je odredbama članka 11. stavak 4. i članka 11. stavak 1. ZZK-a, te članka 94. stavak 3. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (zemljišnoknjižni poslovnik) ("Narodne novine" br. 81/97., 109/02., 153/02., 123/02., 14/05., 60/10., 60/10., 55/13., 63/19., 128/22., 127/24.) izričito propisano da promjene katastarskih podataka u zemljišnoj knjizi provodi zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti, na temelju prijavnog lista kojega je u okviru svoje nadležnosti donijelo i po službenoj dužnosti dostavilo zemljišnoknjižnom tijelu upravno tijelo nadležno za provođenje tih promjena u katastru zemljišta.
8. Također je odredbom članka 131. stavak 1. ZC-a propisano da ceste koje se na dan stupanja na snagu toga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga Zakona, postaju nerazvrstane ceste. Prema stavku 3. toga članka, nerazvrstane ceste iz stavka 1. toga članka, koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu, po službenoj dužnosti, dostavlja tijelo nadležno za katastar.
9. Da je u konkretnom slučaju riječ o nerazvrstanoj cesti u smislu članka 131. stavak 1. ZC-a koja se na dan stupanja na snagu Zakona o cestama koristila za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koja je bila pristupačna većem broju korisnika, a nije bila razvrstana kao javna cesta u smislu Zakona o cestama, odnosno da je riječ o nerazvrstanoj cesti izgrađenoj do dana stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11) utvrđuje nadležni ured za katastar, jer se odredba članka 131. stavak 4. ZC-a odnosi na evidentiranje takvih cesta u katastru, a koje se u katastru evidentiraju na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste.
10. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da se radi o nerazvrstanoj cesti, te da se radi o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona. Stoga, nekretnine koje su po samom Zakonu o cestama postale javno dobro u općoj uporabi, kao što je to ovdje slučaj, upisuju se u zemljišne knjige temeljem zakonom određenih dokumenta, a koji su dostavljeni u ovom predmetu, neovisno o prijašnjem vlasniku, te neovisno o načinu stjecanja vlasništva, prijašnjih vlasnika.
11. Bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja su žalbeni navodi žalitelja gdje ističe da mu je provedbom prijavnog lista cijepana čestica, oduzeta imovina i umanjena njena vrijednost i to bez pravilno provedenog postupka i bez mogućnosti bilo kakvog očitovanja vlasnika ili plaćanja naknade za oduzetu imovinu. Ovo stoga jer zemljišnoknjižni sud ne ispituje pravilnost i zakonitost u provođenju upravnog postupka prilikom izrade i potvrđivanja geodetskog elaborata, odnosno prijavnog lista.
12. Valja ukazati i da je Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U- I/6326/2011 od 7. veljače 2017., donesenoj povodom ocjene ustavnosti mjerodavnih odredbi ZC-a, izrazio pravno stajalište da su predmet stjecanja dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće, budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost. Sadržaj i svrha odredbi članaka 124., 131., 132. i 133. ZC-a iscrpljuju se u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina, s time da pojedinim bivšim vlasnicima - ako ovi smatraju da su oštećeni u svojim pravima - nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode, te oni mogu potraživati eventualno neisplaćenu naknadu za zemljište koje im je oduzeto i u tu svrhu pokrenuti parnične postupke pred nadležnim sudovima, na temelju općih propisa.
13. Budući da ostali razlozi navedeni u žalbi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja, a ne postoje niti povrede zakona na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem odredbe članka 149. stavak 3. ZZK žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, te ujedno odrediti brisanje zabilježbe žalbe.
U Vukovaru, 15. svibnja 2025.
Sudac
Ana Bosančić