Poslovni broj: Usž-947/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Arme Vagner Popović, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja PV iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, u predmetu radi utvrđivanja obveze plaćanja komunalnog doprinosa, odlučujući o žalbi protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-2655/2022 od 25. siječnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se usvaja i poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-2655/2022 od 25. siječnja 2024.

II. Poništava se rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, klasa: UP/II-363-03/21-04/37, urbroj: 531-07-01-02/03-22-2 od 20. lipnja 2022. i rješenje Grada Zagreba, klasa: UP/I-363-02/15-008/5943, urbroj: 251-13-31/07-21-4 AB od 4. siječnja 2020.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II-363-03/21-04/37, urbroj: 531-07-01- 02/03-22-2 od 20. lipnja 2022. Ovim rješenjem odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, klasa: UP/I-363-02/15-008/5943, urbroj: 251-13-31/07- 21-4 AB od 4. siječnja 2020. kojim je tužitelju utvrđen iznos komunalnog doprinosa za razliku obujma ozakonjene rekonstruirane stambene zgrade i razliku obujma nezakonito izgrađene jednostavne zgrade na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa].

2. Protiv ove presude tužitelj je izjavio žalbu u kojoj navodi da je prilikom donošenja odluke prvostupanjski sud propustio primijeniti odredbu članka 129. Zakona o općem upravnom postupku i po službenoj dužnosti poništiti rješenje o komunalnom doprinosu od 4. siječnja 2020., jer je tim rješenjem odlučeno o istoj stvari kao i rješenjem od 18. ožujka 2015. Smatra da se rješenje prvostupanjskog tijela od 4. siječnja 2020., nije trebalo zvati rješenje već opomena dužniku da plati dospjelo potraživanje. Također smatra da je prvostupanjsko rješenje od 4. siječnja 2020., trebalo poništiti prema odredbi članka 131. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku jer je otprema tog rješenja izvršena nakon proteka jedne godine. Kako je ovo rješenje nezakonito smatra irelevantnim određivanje zastarnog roka. Također navodi da se zastara u ovom predmetu primjenjuje isključivo na rješenje od 18. ožujka 2015. i temeljem utvrđenog proračuna troškova komunalnog doprinosa od 21. srpnja 2015., od kada je zastara počela prvi puta teći čime je apsolutna zastara nastupila 1. siječnja 2022. Predlaže da Sud poništi rješenje prvostupanjskog tijela od 4. siječnja 2020., temeljem odredbe članka 129. stavka 2. točke 2. i članka 131. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, a na institut apsolutne zastare i utvrđeni proračun troškova primijeni članak 96. OPZ-a u odnosu na rješenje od 18. ožujka 2015. odnosno proračun od 21. srpnja 2015. temeljem kojih je zastara nastupila. Potražuje trošak za pisanje tužbe i žalbe prema odvjetničkim tarifama, a također potražuje i trošak dolaska na glavnu raspravu.

3. Tuženik, iako uredno pozvan nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Zainteresirana osoba dostavila je odgovor na žalbu kojim u cijelosti ostaje kod odgovora na tužbu te predlaže žalbu odbiti.

5. Žalba je osnovana.

6. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj osporavao pravilnost i zakonitost rješenja upravnih tijela pozivom na okolnost što je nakon donošenja rješenja o izvedenom stanju od 20. veljače 2015., utvrđen proračun troškova komunalnog doprinosa 21. srpnja 2015. zbog čega smatra da je zastarni rok za naplatu tako utvrđenog komunalnog doprinosa počeo teći 22. srpnja 2015. te je istekao 21. srpnja 2020. Prvostupanjski sud ocijenio je prigovor zastare neosnovanim pri čemu se pozvao na odredbe Općeg poreznog zakona ("Narodne novine", broj: 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13., 26/15. i 44/16.) i utvrdio da do donošenja rješenja prvostupanjskog tijela od 4. siječnja 2020. nije protekao apsolutni zastarni rok od šest godina propisan odredbom članka 96. navedenog Zakona.

7. Navedeno stajalište prvostupanjskog suda ovaj Sud ne prihvaća.

8. Naime, u konkretnom slučaju radi se o utvrđivanju iznosa komunalnog doprinosa u smislu odredbe članka 22. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj: 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.), kojom je propisano da su podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju osim za pomoćnu zgradu, dužni po izvršnosti tog rješenja platiti komunalni i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima.

9. U konkretnom slučaju na temelju rješenja o izvedenom stanju od 20. veljače 2015., koje je postalo pravomoćno 18. ožujka 2015., prvostupanjsko tijelo je tužitelju utvrdilo iznos komunalnog doprinosa primjenom odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj: 26/03. -proč.tekst 82/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11., 144/12., 94/13., 153/13., 147/14. i 36/15.) i primjenom kriterija utvrđenih Odlukom o komunalnom doprinosu ("Službeni glasnik Grada Zagreba", broj: 17/13.-proč.tekst i 22/14.). Rješenjem tuženika od 20. lipnja 2022. odbijena je žalba tužitelja te je rješenje o utvrđenom iznosu komunalnog doprinosa postalo konačno i izvršno.

10. Nije sporno da je nadležno tijelo graditeljstva dopisom od 21. srpnja 2015., zatražilo od prvostupanjskog javnopravnog tijela obračun komunalnog doprinosa za ozakonjeni dio rekonstruirane zgrade zbog čega su upravna tijela pravilno primijenila odredbe mjerodavnog materijalnog propisa koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 126. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj: 68/18., 110/18. i 32/20.). Mjerodavni Zakon o komunalnom gospodarstvu ne propisuje rok u kojem se može utvrditi obveza plaćanja komunalnog doprinosa. Kako je komunalni doprinos javno davanje to se na računanje zastarnih rokova primjenjuju odredbe Općeg poreznog zakona.

11. U konkretnom slučaju, zastara utvrđenja komunalnog doprinosa na temelju rješenja o izvedenom stanju od 20. veljače 2015. koje je postalo pravomoćno 18. ožujka 2015. počela je teći prvog siječnja 2016. i nastupila je istekom 2021. godine. Dana 1. siječnja 2017. na snagu je stupio Opći porezni zakon (Narodne novine, broj 115/16.) koji odredbom članka 197. stavka 1. propisuje da će se postupci pokrenuti do stupanja na snagu tog Zakona prema odredbama Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13., 26/15. i 44/16.) osim postupaka pokrenutih na temelju glave VIII. i IX. Općeg poreznog zakona dovršiti prema odredbama tog Zakona. Odredbom stavka 2. propisana je iznimka prema kojoj će se postupci u kojima je nastupila relativna zastara do 1. siječnja 2017. dovršiti prema odredbama ranije važećeg Općeg poreznog zakona.

12. Slijedom navedenih zakonskih odredbi, u skladu sa ustaljenim stajalištem Vrhovnog suda RH (primjerice rješenje broj U-zpz-135/21 od 3. rujna 2024.) u pogledu zastare prava na utvrđenje obveze primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona iz 2016. godine.

13. Kako na dan 1. siječnja 2017., nije nastupila ni relativna ni apsolutna zastara prema pravilima Općeg poreznog zakona iz 2008. godine to su za rješavanje ove upravne stvari mjerodavne odredbe Općeg poreznog zakona iz 2016. godine. Odredbom članka 108. ovog Zakona propisano je da pravo i obveza poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo i obveza poreznog tijela na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za šest godina računajući od dana kada je zastara počela teći. Kako je rješenje tuženika kojim je u upravnom postupku utvrđena obveza plaćanja komunalnog doprinosa doneseno 20. lipnja 2022. to je u konkretnom slučaju nastupio zastarni rok za utvrđenje obveze plaćanja komunalnog doprinosa.

14. Tužitelj se u žalbi neosnovano poziva na odredbe Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21.). Naime, prema odredbi članka 129. stavka 2. točke 2. ovog Zakona razlog za poništenje rješenja kojim je stranka stekla neko pravo postoji u slučaju kada je u istoj stvari već doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta upravna stvar drukčije riješena. Pozivanje tužitelja na obračun komunalnog doprinosa ne predstavlja drugačije riješenu istu upravnu stvar, a napominje se da takav obračun niti ne prileži spisu predmeta.

15. Sud nije posebno odlučivao o zahtjevu tužitelja za naknadu troškova upravnog spora jer tužitelj iako traži trošak prema Odvjetničkoj tarifi u provedenom sporu nije zastupao odvjetnik.

16. Iz navedenih razloga na temelju odredbe članka 74. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.) Sud je odlučio kao u izreci.

U Zagrebu, 15. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Mirjana Čačić