Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž Zk-35/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, po sutkinji Maji Skorić, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja upisa pod 1. MO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. SO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i 3. MOH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Nikolini Mijolović Jakšetić, odvjetnici u Rijeci, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu pod brojem Z-5040/2023 od dana 16. siječnja 2025. godine, dana 15. svibnja 2025. godine

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja, ukida rješenje Općinskog suda u Pazinu pod brojem Z-5040/2023 od dana 16. siječnja 2025. godine i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka (točka I. izreke), te je naložen upis zabilježe odbijenog prijedloga u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (točka II. izreke) i naložena zemljišnoknjižnom odijelu provedba ovog rješenja (točka III. izreke).

2. Protiv navedenog rješenje žalbu su podnijeli predlagatelji, pobijajući ga uvodno "iz svih žalbenih razloga", sa prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da uvaži prijedlog predlagatelja, odnosno, da pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je osnovana.

4. Predlagatelji u žalbi, premda osporavaju prvostupanjsko rješenje iz svih žalbenih razloga, ne obrazlažu posebno u čemu bi se sastojao žalbeni razlog bitne povrede odredaba postupka, a kako ovaj drugostupanjski sud nije našao ni one bitne povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), koji se primjenjuje u vezi članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 128/22 i 155/23, dalje: ZZK), to je žalba, ukoliko je uvodno izjavljena i u odnosu na žalbeni razlog bitne povrede odredba postupka, iz tog razloga neosnovana.

5. Međutim, osnovano ističu predlagatelji žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

6. Predmet ovog postupka je pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u pogledu nekretnina upisanih kč. br. [katastarska čestica], u naravi oranice površine 1251 m2, kč. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjaka, površine 2576 m2 i kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranice površine 302 m2, u zemljišnim knjigama upisanih kao vlasništvo BO, M, a predlagatelji su uz prijedlog u kojem su naveli da su u dugogodišnjem posjedu više od 50 godina putem njihovih prednika, da je njihov prednik IO upisan kao posjednik, te da su ih oni stekli na temelju oporuke, temeljem rješenja o nasljeđivanju, podnijeli izvadak iz zemljišne knjige broj 131 K. O. [katastarska općina], izvode iz katastarskih planova Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjela za katastar nekretnina Pazin od dana 28. veljače 2023. godine, izvod iz posjedovnih listova broj 38. od dana 28. veljače 2023. godine – iz kojih proizlazi posjedovni upis djeda predlagatelja IO, oporuku IO od dana 11. ožujka 2006. godine kojim je predlagateljima ostavio kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Marije Blečić pod brojem O-220/2006, UPP/OS-115/2006 od dana 12. ožujka 2007. godine kojim su kao nasljednici IO proglašeni predlagatelji u određenim suvlasničkim dijelovima na nekretninama kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

7. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka jer je stajališta da predlagatelji nisu učinili vjerojatnim postojanje svog izvanknjižnog vlasništva, a to stoga jer iz prethodno navedenih isprava nije vidljivo kako je IO u odnosu na upisanog vlasnika stekao vlasništvo predmetnih nekretnina, a katastarski podaci o posjedu da nisu dokaz vlasništva, te osim toga, da nije točan navod prijedloga da bi nasljeđivanjem predlagatelji stekli nekretninu kč. br. [katastarska čestica], jer ista da nije navedena niti u oporuci, a niti u rješenju o nasljeđivanju, a da u odnosu na utvrđivanje vlasništva dosjelošću nisu priložili izjavu zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojim potvrđuju da je po tom osnovu predlagatelj stekao izvanknjižno vlasništvo. Ujedno, prvostupanjski sud obrazlaže da se predlagatelji pozivaju na dosjelost, te se poziva i na zauzeti stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-346/23-2 od 13. lipnja 2023. prema kojem se u pojedinačnom zemljišno-knjižnom ispravnom postupku ne može dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima, kao što su svjedoci, očevid i slično.

8. Predlagatelji u žalbi prvenstveno navode da su u cijelosti postupili prema članku 209. ZZK, te posebno u skladu sa odredbom članka 209. stavak 4. ZZK, jer su dostavili izvadak iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, kao i rješenje o nasljeđivanju – kao isprave koje dokazuju opravdanost otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, te da dosjelost nisu istakli kao razlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, a ispitivanje svjedoka i predlagatelja da je predloženo samo na okolnost stjecanja nekretnine i samog posjedovanja, pored toga da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje jer je propustio ocijeniti sadržaj svih priloženih isprava i to u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] povijesnog vlasničkog lista, kojim potvrđuje da je 2021. godine, nakon smrti djeda, vršeno cijepanje kč. br. [katastarska čestica] od koje je nastala kč. br. [katastarska čestica], koja onda zbog toga nije niti mogla pod tim brojem biti navedena u oporuci IO, a niti u rješenju o nasljeđivanju.

9. Žalbeni prigovori predlagatelja su osnovani, budući da prvostupanjski sud pogrešno smatra kako prijepis posjedovnih listova u kojem je posjednikom tih nekretnina upisan djed predlagatelja za cijelo, te rješenje o nasljeđivanju kojim su predlagatelji proglašeni njegovim nasljednicima, nisu isprave koje dokazuju postojanje opravdanog razloga za otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka i odbija prijedlog.

10. Prema odredbi članka 208. stavak 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Prema stavku 3. istog članka, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

11. Prema daljnjoj odredbi članka 209. stavak 1. ZZK, pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes, dok je stavkom 4. istog članka određeno da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja tog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga, pa tako, primjerice, isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.

12. Dakle, u toj početnoj fazi postupka zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za njegovo pokretanje te je li prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, u toj fazi postupka nije relevantno hoće li biti prihvaćen prijedlog predlagatelja i u skladu s njim ispravljeno zemljišnoknjižno stanje, jer isto ovisi o ocjeni osnovanosti prijedloga, dok okolnost da je otvoren pojedinačni ispravni postupak ujedno ne znači da se prijedlogu za uknjižbu treba i udovoljiti.

13. Pojam opravdani razlog, kao pravni standard, treba tumačiti tako da on uvijek postoji kada je očito da postoji neslaganje zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem i da je podnositelj prijedloga nekom ispravom učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnoj knjizi, što predlagatelj treba dokazati.

14. Slijedom navedenog, jer je zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski sud pogrešno utvrdio i činjenično stanje, a dijelom je isto i nepotpuno utvrđeno glede kč. br [katastarska čestica] jer nije ocijenjen priloženi povijesni izvadak iz zemljišnih knjiga, žalbu predlagatelja trebalo je uvažiti, pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje (članak 380. točka 3. ZPP u vezi članka 99. stavak 2. ZZK).

15. U nastavku postupka prvostupanjski će sud, polazeći od toga da izvadak iz katastra i rješenje o nasljeđivanju predstavljaju isprave koje dokazuju postojanje opravdanog razloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, ispitati u odnosu na koje nekretnine iz prijedloga su ispunjene pretpostavke za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, a u odnosu na koje eventualno nisu, te donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku.

U Šibeniku, 15. svibnja 2025. godine

S U D A C

Maja Skorić