REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-893/2025-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr. sc. Inge Vezmar Barlek članica vijeća, te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja UM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i LM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa odvjetnik Bruno Čohilj iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o. Pula, Dalmatinova 4, protiv rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, OIB: 33706439962, Prolaz Frana Matejčića 8, klasa: UP/I-362-02/24-02/431, urbroj: 443-02-05-17-24-6 od 7. lipnja 2024., radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj Us I-1011/2024-8 od 13. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1011/2024-8 od 13. siječnja 2025.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/24-02/431, urbroj: 443-02-05-17- 24-6 od 7. lipnja 2024. kojim je tužiteljima naređeno uklanjanje objekata sve pobliže navedeno u točki 1. izreke rješenja tuženika.
2. Tužitelji u žalbi navode da sud nije proveo dokaze koje su tužitelji prethodno predložili u tužbi i nigdje nije specificirao koja bi to dokumentacija bila potrebna za rješenje ove upravne stvari. Ističu da su obrazloženje i izreka presude u opreci te da su već u tužbi naveli da je tuženik povrijedio njihovo pravo na upotrebu svog materinog jezika zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske budući su tužitelji slovenski državljani i ne razumiju hrvatski jezik zbog čega je postupak trebalo voditi na slovenskom jeziku. Predlažu preinačiti presudu i predmet vratiti na ponovni postupak uz naknadu troškova spora tužiteljima.
3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, "Narodne novine", broj: 36/24. – dalje ZUS) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.
5. Tužitelji smatraju da je sud propustio izvesti predložene dokaze zbog čega nije u dovoljnoj mjeri utvrđeno činjenično stanje.
6. Međutim, treba reći da iz podataka spisa predmeta proizlazi da tužitelji nisu ni predlagali provođenje bilo kakvih dokaza već uvid u cjelokupni spis tuženika zajedno sa sačinjenim zapisnikom od 10. travnja 2024., a prema odredbi članka 49. stavka 3. ZUS-a Upravni sud ovlašten je uzeti u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, što je u konkretnom slučaju Upravni sud i učinio te je osnovano zaključio da tužbeni zahtjev nije osnovan. Ovo iz razloga jer je rješenje tuženika doneseno sukladno odredbi članka 113., stavka 1., točka 1. i 2. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) prema kojoj u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole te naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, što utvrđuje tim rješenjem.
7. Kako iz podataka spisa predmeta proizlazi da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja proveden očevid, o čemu u spisu predmeta prileži zapisnik od 10. travnja 2024. s fotografijama, kojom prilikom je utvrđeno da su na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvedene građevine pobliže navedene u točki 1. izreke rješenja tuženika i to izvan građevinskog područja, na tlu oznake oranica isključivo osnovne namjene, bez izvršne građevinske dozvole, to nije bilo mjesta za usvajanje tužbenog zahtjeva tužitelja.
8. Suprotno navodima tužitelja u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja istima je omogućeno sudjelovanje te im je predmetni zapisnik o očevidu dostavljen. Tužitelji su se očitovali na način da su obavijestili tijelo da ih u postupku zastupa odvjetnik Bruno Čohilj iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri i ujedno zatražili dodatni rok za prikupljanje podataka o osobama koje su postavile predmetne objekte (podnesak od 28. lipnja 2024.) ali do dana donošenja osporenog rješenja 7. lipnja 2024., koje su tužitelji zaprimili 17. lipnja 2024. (dostavnice u spisu predmeta), daljnja očitovanja nisu dostavili.
9. Ročištu koje je održano dana 23. prosinca 2024. tužitelji nisu pristupili, već su samo obavijestili sud da punomoćnik tužitelja nije u mogućnosti pristupiti na ročište te da ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva, predlaže provođenje dokaza te potražuje troškove upravnog spora, iz čega proizlazi da je strankama pružena mogućnost sudjelovanja na ročištu za raspravu koju međutim, nisu iskoristili.
10. Konačno, glede prigovora tužitelja da im u upravnom postupku nije omogućeno sudjelovanje na materinjem, slovenskom jeziku treba reći da iz podataka spisa upravnog predmeta ne proizlazi da su tužitelji ukazivali da ne mogu sudjelovati u upravnom postupku zbog nepoznavanja jezika te su imali kvalificiranog punomoćnika u tom postupku koji nije ukazivao na nepoznavanje jezika. Naime, temeljem odredbe članka 14. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21., dalje: ZUP) postupak se vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a temeljem stavka 2. istog članka Zakona, postupak se može voditi na drugom jeziku ili pismu koji su u službenoj uporabi pri javnopravnom tijelu kod kojeg se vodi postupak, sukladno uvjetima utvrđenim propisima donesenima na temelju Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma. Sukadno članku 21. stavku 1. točka 2. Statuta Istarske županije
– Statuto della regione Istriana ("Službene novine Istarske županije, broj: 10/09., 4/13., 16/16., 1/17., 2/17., 2/18., 10/20. i 6/21.), u postupku pred upravnim tijelima u Istarskoj županiji ravnopravna je službena upotreba hrvatskog i talijanskog jezika.
11. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 14. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić
