Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

P-2131/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

U ime Republike Hrvatske, Općinski sud u Splitu po sucu tog suda Dunji Ljubičić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja pod 1 VC OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pod 2 Petra Dura d.o.o. OIB:43764137492 iz Kaštel Starog, Javorska bb, pod 3 TC pokojnog V OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i pod 4 ŠC OIB: [osobni identifikacijski broj], svih zastupanih po punomoćnicima Dubravku Mar i Ivi Žuvanić Štambuk odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Čerin, Mar, Žuvanić Štambuk d.o.o. Zagreb, Jurišićeva 9, odvjetnicima u Zagrebu, protiv tuženika Grada Splita OIB:78755598868 iz Splita, Obala kneza Branimira 17, zastupanog po punomoćniku Damiru Primorcu, odvjetniku u OD Primorac & partneri d.o.o. u Splitu, zbog isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 30. travnja 2025. u nazočnosti stranaka, a primjenom odredbe čl.335.st.6. i 12. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, Odluka Ustavnog suda RH u 2/07, 84/08,96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, nadalje u tekstu: ZPP) dana 14. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Gradu Splitu OIB:78755598868 isplatiti tužiteljima pod 1 VC OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2 Petra Dura d.o.o. OIB:43764137492, pod 3 TC OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 4 ŠC OIB: [osobni identifikacijski broj], razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima, sljedeće iznose:

tužitelju pod 1 iznos od 5.721.675,91 €

tužitelju pod 2 iznos od 2.279.839,49 €

tužitelju pod 3 iznos od 420.703,08 € i

tužiteljici pod 4 iznos od 4.457.596,61 €

zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama po referentnoj stopi uvećanoj za 8 postotnih poena, s time da je referentna stopa do 31.07.2015. jednaka prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima koja je izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu umanjenoj za 1 postotni poen, a od 01.08.2015. referentna stopa jednaka je prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima koja je izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu umanjenoj za 3 postotna poena, sve sukladno odredbi čl.12a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a koja kamata teče od dana podnošenja tužbe 26.07.2014. pa do isplate u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe te se nalaže tuženiku da naknadi tužiteljima prouzročeni parnični trošak, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od presuđena do isplate, po referentnoj stopi uvećanoj za 8 postotnih poena, s time da je referentna stopa jednaka je prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima koja je izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu umanjenoj za 3 postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Za dulje zatraženi tijek zakonske zatezne kamate, a za razdoblje od 24. siječnja 2013.g. pa do 26. srpnja 2014.g., zahtjev se tužitelja odbija.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužiteljima prouzročeni parnični trošak u iznosu od 620.556,67 € sa zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

Obrazloženje

1. Tužitelji su dana 26. srpnja 2014. (a ne 29. srpnja 2014., kako to pogrešno u svojoj odluci – rješenju pod poslovnom oznakom i brojem Rev-3597/2019-7 i to u točci 10. Obrazloženja navodi Vrhovni sud RH) ovom sudu predali tužbu u kojoj su naveli da su suvlasnici nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], neplodno, površine 60102m2 koje nekretnine su upisane u zk ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] i to tužitelj pod 1 u 3555/10000 dijela, tužitelj pod 2 u 1474/10000 dijela, tužitelj pod 3 u 272/10000 dijela i tužiteljica pod 4 u 2882/10000 dijela tj. tužitelji su suvlasnici u 8183/10000 dijela z. k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. Predmetna čestica 135/1 KO [katastarska općina] u naravi predstavlja dio kompleksa Trgovačko transportnog terminala Split (nadalje u tekstu: TTTS). Tužitelji su u istim omjerima suvlasnici z. k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], površine 4360 m2 i z. k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], površine 413 m2. Tužitelj pod 1 je također vlasnik i posjednik za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. Dana 23. siječnja 2013. tuženik da je donio Zaključak o utvrđivanju popisa nerazvrstanih cesta na području grada Splita i taj je zaključak objavio u Službenom glasniku Grada Splita br.8/2013 od 12. veljače 2013. U zaključku je tuženik pod šifrom 525 naziv ulice IV Gardijske prigode označio da je nerazvrstana cesta u duljini od 891,17 metara, položena na čestici zemlje [katastarska čestica] i čestici zemlje [katastarska čestica], obje KO [katastarska općina], pod šifrom 542 naziv ulice Put Vrbovnika označio da je nerazvrstana cesta u duljini od 39,42 metra, položena na čestici zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina] te pod šifrom 395 naziv ulice Put Vrbovnika označio da je nerazvrstana cesta u duljini od 488,50 metara, položena ne čestici zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. Tržišna vrijednost četvornog metra (m2) na predmetnom području gdje su locirane predmetne nekretnine iznosi cirka 200,00 €, u protuvrijednosti kuna, što za cjelokupni dio tužiteljevih nekretnina iznosi ukupno 10.840.000,00 € u protuvrijednosti kuna. Tužitelji su suvlasnici naprijed opisanih nekretnina a tuženik nije postao vlasnik predmetnih nekretnina niti izvlaštenjem niti pravnim poslom a niti na neki drugi način (čl.101 Zakona o cestama) odnosno tužitelji ovime ističu da niti prije niti poslije naznačenog Zaključka tuženik nije proveo postupak izvlaštenja sukladno zakonskim odredbama niti je tužiteljima isplatio naknadu za navedene nekretnine koje su spomenutim Zaključkom utvrđene nerazvrstanim cestama. Tužitelji su ujedno sukladno čl.188 ZPPa i sukladno načelu eventualne kumulacija eventualno predložio razmotriti podredni tužbeni zahtjev budući su tužitelji suvlasnici predmetnih nekretnina u ukupno 8183/10000 dijela a tužitelj pod 1 je vlasnik i posjednik za cijelo čet.zem.6365/1 i 6365/4 KO [katastarska općina] te su sa tuženikom pregovarali oko rješavanja imovinskopravnih odnosa, pak su u tu svrhu sa tuženikom sklopili Sporazum o reguliranju međusobnih odnosa na nekretninama položenim na TTTS-u dana 07. ožujka 2013. Temeljem navedenog Sporazuma, tuženik se obvezao otkupiti nekretnine u vlasništvu tužitelja u sklopu rješavanja imovinsko pravnih odnosa, dok su se tužitelji obvezali povući žalbe, odnosno tužbe Upravnom sudu, u postupku izdavanja lokacijske dozvole, kao što proizlazi iz čl. III. i IV. Sporazuma. Tužitelji su svoje obveze temeljem Sporazuma od 07. ožujka 2013. u cijelosti izvršili. Međutim, tuženik nije ispunio obvezu preuzetu navedenim Sporazumom od 07. ožujka 2013. te nije otkupio od tužitelja suvlasničke dijelove nekretnina z. k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], z. k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] te z. k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], niti je na bilo koji drugi način isplatio tužitelje zbog ograničavanja vlasničkih prava na njihovim česticama. Dana 16. srpnja 2014. tužitelji su uputili pisani poziv tuženiku na ispunjenje svoje obveze preuzete Sporazumom no ne samo da po tom pisanom pozivu tuženik nije postupio nego i nadalje nije iskazao nikakvu namjeru na ispunjenje te obveze. Budući su tužitelji suvlasnici z. k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], z. k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] te z. k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] a tužitelj pod 1 je vlasnik i posjednik za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], to je njihovo pravo vlasništva zajamčeno odredbom čl.48 Ustava RH, kao i čl.1 Protokola br.1 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava, te Ustava RH odredbom čl.3 propisuje nepovredivost prava vlasništva. Nadalje, odredbom čl.50 st.1 Ustava RH, propisano je kako je moguće u interesu RH zakonom ograničiti ili oduzeti vlasništvo uz naknadu tržišne vrijednosti. Vezano za navedeno, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima odredbom čl.4 st.2 te odredbom čl.32 i 33 propisuje kako vlasnici imaju pravo na naknadu tržišne vrijednosti na stvar tj. nekretninu koja mu se oduzima ili opterećuje. Budući da tuženik tužiteljima nije isplatio naknadu za njihove nekretnine koje je proglasio nerazvrstanim cestama niti je u tom pravcu proveo zakonom propisani postupak to je tuženik bez osnove a na štetu tužitelja stekao iznos od 10.840.000,00 € u protuvrijednosti kuna iz kog razloga tužitelji potražuju razmjerno njihovim suvlasničkim udjelima kunsku protuvrijednost navedenog iznosa sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 24. siječnja 2013. po stopi utvrđenoj čl.29.ZOO-a te naknadu troškova ovog postupka. Temeljem navedenog i s obzirom na činjenicu da tuženik u razumnom roku nije ispunio svoju obvezu tužitelj je uz glavni tužbeni zahtjev postavio i podredni tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kako glavnom tako i podrednom te je predložio da se tužba odbaci podredno da se odbije kao neosnovana uz osudu tužitelja na snašanje troškova spora. Tuženik je prvenstveno istakao da nije ispunjena temeljna pretpostavka određena u čl.1111 Zakona o obveznim odnosima da bi se u konkretnom slučaju radilo o stjecanju bez osnova, odnosno niti jedan dio imovine tužitelja nije prešao u imovinu tuženika. Također je istakao kako tužitelji nemaju osnov ni u bilo kojem drugom institutu obveznog prava, niti postoji uporište za postavljanje kondemnatornog zahtjeva prema tuženiku u drugom zakonu ili propisu. Naime, Zaključkom o utvrđivanju popisa nerazvrstanih cesta na području Grada Splita od 12. veljače 2013. tuženik je općim aktom na temelju Zakona o cestama utvrdio koje su nerazvrstane ceste na području Grada Split uslijed čega su tužitelji mogli pred Visokim upravnim sudom pokrenuti postupak ocjene zakonitosti općeg akta ukoliko smatraju da je njihova imovina ili pravo na bilo koji način oduzeto ili umanjeno. Nadalje se ističe kako se isključivo radi o aktu deklaratorne naravi kojim tuženik ne stječe nikakvo pravo na predmetnim nekretninama što je uostalom razvidno iz dostavljenih zemljišnoknjižnih izvadaka. Naime, tužitelji su i dalje upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici predmetnih nekretnina. Nerazvrstane ceste naziva ulica IV Gardijske brigade i Put Vrbovnika koje su položene na dijelu nekretnina upisanog suvlasništva tužitelja, predstavljale su nerazvrstanu cestu i prije donošenja Zaključka, a što je tužiteljima dobro poznato. U odnosu na podredni tužbeni zahtjev, tuženik je istakao kako nije sporno da su tužitelji s tuženik 07. ožujka 2013. zaključiti Sporazum o reguliranju međusobnih odnosa na nekretninama položenim na TTTS-u međutim, nigdje iz sadržaja tog sporazuma ne proizlazi da bi tuženik bio tužiteljima dužan isplatiti iznos od 10.840.000,00 € u kunskoj protuvrijednosti. Istaknut je prigovor zastare potraživanja tužitelja kao i prigovor površine nerazvrstane ceste u odnosu na onu, po tužiteljima opisanu.

3. Podneskom predanim na ročištu za glavnu raspravu dana 27. lipnja 2016. tužitelji su, a nakon provedenog vještačenja, uredili glavni tužbeni zahtjev kao u izreci odluke.

3.1. Podneskom od 02. srpnja 2024. tužitelji su uredili tužbeni zahtjev, obzirom da je u međuvremenu uvedena nova, službena valuta u RH, euro odnosno €.

4. Odlučujući u gore opisanoj pravnoj stvari Općinski sud u Splitu je 22. kolovoza 2016. donio presudu Pi-520/14 koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu, 12. ožujka 2019., a koja je donesena pod poslovnom oznakom i brojem Gž- 7411/2016-9 (preinačena tek u dijelu koji se odnosio na trošak postupka). U postupku je, nakon toga, tuženik uložio reviziju o kojoj je odlučivao Vrhovni sud RH i to svojim rješenjem od 8. svibnja 2024. Rev-3597/2019-7.

5. U dokazne svrhe sud je pregledao: zemljišno-knjižne izvatke za zu 1390 i 984 KO [katastarska općina], zapisnike Općinskog suda u Splitu, Zemljišno-knjižnog odjela od 26. rujna 2013. o identifikaciji čestica u zu 6856 i 6857 KO [katastarska općina], Službeni glasnik Grada Splita 12. veljače 2013. broj 8/2013, Sporazum o reguliranju međusobnih odnosa na nekretninama položenim na TTTS-u sklopljenog između Grada Splita i tužitelja dana 07. ožujka 2013., dopis tužitelja upućenog Gradu Splitu 16. srpnja 2014., Građevinsku dozvolu broj [broj dozvole] od 06.10.1978., preris, Grafički prikaz studeni 2012 izrađen od sudskog vještaka za geodeziju Marka Miševića, Odluku o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste od 14. listopada 2008., preris ž.c.6144, Odluku o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste od 30. ožujka 2012., preris (bivša ž.c. 6144 – raskrižje u Stobreču cesta D8, budući rotor TTTS, čvor), Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Splita, kartografski prikaz, PPU Grada Splita, preris-urbana pravila (budući rotor čvor TTTS), Službeni glasnik Grada Splita broj 31/05, dopise Grada Splita od 14. ožujka 2008.. 24. studenog 2011. i 02. travnja 2012. upućenih tužitelju pod 1, Lokacijsku dozvolu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Klase: UP/I-350-05/06-01/00018 od 20. rujna 2006., Građevinsku dozvolu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Klase: UP/I-361-03/07-01/532 od 11. srpnja 2008. i Lokacijsku dozvolu Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša Klase UP/I 350-05/11-01/0051 od 11. svibnja 2011. sa prerisom. Nadalje sud je izveo dokaze pregledom podneska o povlačenju žalbe i tužbe protiv lokacijske dozvole Grada Splita Klase:UP/I 350-05/11-01/51 od 11. svibnja 2011., Rješenja Upravnog suda u Splitu pod brojem UsI-1204/13-10 od 19. lipnja 2013., Lokacijske dozvole za nerazvrstanu cestu – prometnicu sjeverno od rotora TTTS Klasa:340-03/10-01/90 od 09. prosinca 2011., dopisa HEP-a od 27. siječnja 2012. i 21. veljače 2012., dopisa Grada Splita od 17. studenog 2011. upućenog MUP PUSD, Rješenja PU SD od 14. prosinca 2011. broj:511-12-18-29434/2-2011-Z.P. dopisa SDŽ, Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša od 07. prosinca 2011., dopisa SDŽ Županijske uprave za ceste Split od 13. veljače 2012., dopisa Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Splitu od 24. studenog 2011., idejnog projekta prometnica sjeverno od rotora TTTS Instituta IGH d.d. iz rujna 2011. investitora Grada Splita, Hrvatske elektroprivrede d.d. i Vodovoda i kanalizacija d.o.o. Split, Rješenja Grada Splita od 27. veljače 2013. Klasa: UP/I-350-05/11-01/00267, Lokacijske dozvole Grada Splita za nerazvrstanu cestu prometna mreža s komunalnom infrastrukturom na lokaciji TTTS od 20. veljače 2012. Klasa:340-03/10- 01/0090, Idejnog projekta za izgradnju prometne mreže s komunalnom infrastrukturom na lokaciji TTTS Trivium d.o.o. za projektiranje i nadzor od prosinca 2011. Rješenja Grada Splita od 28.veljače 2013. Klasa:UP/I-350-05/12-01/00024 (preris buduća 110 kw trafostanica Terminal), isječka iz dnevne tiskovine Slobodna Dalmacija od 24.11.20012., Presude i Rješenja Visokog upravnog suda broj Us-8402/2011-1, dopisa Grada Splita od 11. prosinca 2013., Rješenja Ministarstva od 13.11.2013. Klasa: UP/II- 361-03/13-02/63, Rješenja Grada Splita UP/I 350-05/08-01/0366., Rješenja Visokog upravnog suda broj Us-8294/2011-7 od 21. ožujka 2013., Rješenja Grada Splita od 19. veljače 2008. Klasa: UP/I 350-05/08-01/0366, dopisa Grada Splita od 02. srpnja 2007. sa prerisom, posebnih uvjeta građenja Ureda državne uprave u SDŽ od 14. lipnja 2007., preslike AM inženjering d.o.o. o idejnom arhitektonskom projektu rekonstrukcije i dogradnje iz travnja 2006. sa prerisom, izvatka iz sudskog registra Trgovačkog suda u Splitu za Panex d.o.o., sudske prakse 2012. - Javna dobra u javnoj uporabi, zk izvatka za zu 1390 i 984 KO [katastarska općina] za čest. zem. [katastarska čestica] od 04. listopad 2012., prijepisa posjedovnog lista broj 1425 od 02. ožujka 2012. i 1425 od 04. travnja 2013., Rješenja Općinskog suda u Splitu pod brojem IIP-375/01 od 02. listopada 2007., Rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenje i graditeljstva od 24. listopada 2011. Klase:UPII-363-02/11-03/214, Rješenja SDŽ Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša od 11. prosinca 2013. Klasa:UPII363-03/13-02/272, 10. lipnja 2014. Klasa UPII 363-03/14-02/67, 17. svibnja 2013. Klase: UPII 363-03/13-02/113 i 14. listopada 2013. Klase UP/II 363-03/13- 02/341, Zakona o komunalnom gospodarstvu – sudska praksa, dopisa Grada Split od 10. lipnja 2005., Rješenja SDŽ Ured za imovinsko-pravne poslove od 09. veljače 2001. Klasa:UP-I-944-05/00-01/14, dopisa Grada Splita od 07. studenog 2014. upućenog ŽDO Split o uknjižbi nerazvrstanih cesta 4. gardijske brigade, dopisa Grad Splita od 14.studenog 2014. upućenog Uredu državne uprave u SDŽ, Ortofoto snimka iz 2014. godine, Prijavnog lista broj PR-21/98, odobrenja od Ureda za katastar u Splitu Klase:UP/I-932-06/99-01/593 od 28. rujna 1999., Ugovora o kupoprodaji od 17. prosinca 2003., Ugovora o kupoprodaji od 28. rujna 2011., Ugovora o ustupanju nekretnina od 28. prosinca 2007., Ugovora o kupoprodaji nekretnina 24. rujna 2007., Ugovora o kupoprodaji od 30. kolovoza 2012., Rješenja o nasljeđivanju broj O-2976/12 UPP/OS-273/12 Javnog bilježnika Joška Donike- Stanojevića od 28. prosinca 2012., Ugovora o kupoprodaji od 29. kolovoza 2003., Ugovora o darovanju između PC i VCP, Ugovora o darovanju između VCP i TC, Ugovora o kupoprodaji od 05. lipnja 2007., Ugovora o razgraničenju međusobnih prava i obveza od 29. srpnja 1992., Aneksa ugovora od 23. siječnja 1996., Aneksa 2 ugovoru od 15. listopada 1997., Aneksa 3 Ugovoru od 24. siječnja 2005., Građevinske dozvole Općine Split, Odsjeka za izgradnju objekata broj 08/UP/I-736/78 od 06. listopada 1978., dopisa tuženika Klase:944-01/07-01/0074, Urbroja:2181/01- 02-01-17-07 od 04. svibnja 2007., Rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 18. rujna 1996. Klase:943-01/96-01/1850, Rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 09. siječnja 1997. Klase: 943-01/96-01/667, Rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 28. listopada 1993. Klase:05-16/92-06/129, Rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 25. veljače 1998. Klase: UP/I943-01/98-02/12, dopisa tuženika Klase:

944-01/10-01/27 od 13. prosinca 2011., dopisa Agencije za upravljanje državnom imovinom Klasa:943-01/11-02/1113 od 25. listopada 2012., dopisa tuženika Klase:944-01/10-01/27 od 07. prosinca 2012., dopisa Županijskog državnog odvjetništva u Splitu broj R-DO-176/11 od 28. svibnja 2014., Lokacijske dozvole Grada Splita od 07. listopad 2014. Klase UP/I 350-05/13-01/00139, dopisa ODO Splita od 17. veljače 2014. pod oznakom KR-DO-3068/12 upućenog Gradu Splitu (prilog dopis Panex d.o.o. od 13. prosinca 2013.), ZK izvatka ZU 18626 KO [katastarska općina] za čest. zem. [katastarska čestica], Rješenja Trgovačkog suda u Splitu pod brojem X ST 88/2000 od 09. lipnja 2000. - iz predmeta Z-13902/05 sa prilozima, dopisa Hrvatskog fonda za privatizaciju od 26. prosinca 2010., 12. veljače 2008., 14. travnja 2008., 04. ožujka 2008. i 02. srpnja 2007. sa kopijom katastarskog plana, zk izvadaka zu 10769, 9064, 14710, 4314 i 8018 od 26. prosinca 2010., prerisa katastarskog plana od 07. travnja 2008., dopisa Grada Splita od 09. svibnja 2008., 19. travnja 2007. , 29. kolovoza 2007. i 25. veljače 2008., zapisnika o očevidu od 05. travnja 2007. Klase UP-I-944-05/07- 01/07, zk izvadaka zu 9064, ,14710, 8018 i 4314 od 18. travnja 2007., Službenih glasnika Grada Splita 12. travnja 2000., 09. lipnja 2010., 28. prosinca 2012., 12. veljače 2013. i 02.travnja 2014., Ugovora o održavanju javnih cesta, ulica i javno-prometnih površina na području općine Split broj 90/91, ugovora broj 44/93 iz rujna 1993., Ugovora broj 2/96 od 28. prosinca 1995., Ugovora broj 26/97, Aneksa ugovor iz 1999., Zaključka od 14. ožujka 2000., Aneksa ugovora broj 92/99, Ugovora broj 55/00 od 05. rujna 2000., Aneksa ugovora broj 55/00, Ugovora 67/05 od 05. lipnja 2005., Aneksa ugovora od 23. siječnja 2009.g., Ugovora broj 30/09 od 02. travnja 2009., Aneksa ugovora od 12. travnja 2013., Ugovora 32/13 od 12. travnja 2013., Rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 07. listopada 1993. broj 05-16/93-07/468, Rješenja od 06. kolovoza 1992. broj 01-02/92-06/80, elaborata o procjeni vrijednosti poduzeća "I.L.Lavčević" iz travnja 1992., (Z-7960/97), Ugovora o popravku pristupne ceste od JTC do TTTS-a od 24. svibnja 1989., Ugovora o izvođenju radova na asfaltiranju terena južno i zapadno objekta Dalmed na TTTS od 03. svibnja 1989., Ugovora broj 4204/91, Ugovora od 09. siječnja 1990., ponude od 07. prosinca 1989., zapisnika od 09. siječnja 1990., dopisa i ponude br.66/89 od 20. travnja 1989., preslike tužbe Grada Splita protiv Brodomerkur d.d. i dr. pod brojem P-369/15, protiv Dalme d.d. i dr. pod brojem P-370/15 i protiv Brodomerkura d.d. pod brojem P-371/15 sve pred Trgovačkim sudom u Splitu, izvadaka iz odluka Europskog suda, Rješenja Ureda državne uprava u Dubrovačko neretvanskoj županiji, Službi za imovinsko-pravne poslove, Ispostava Korčula Klase:UP/I-943-04/13-01/2 od 06. ožujka 2014., 19. veljače 2014. i 03. ožujka 2014., dopisa EKO Kaštelanskog zaljeva od 04. svibnja 2001. upućenog Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja RH, Upravi za inspekcijske poslove, isječaka iz dnevne tiskovine Slobodne Dalmacije, medicinske dokumentacije SC, dopisa PU SD od 28. travnja 1999. upućenog tužitelju pod 1, preslike žalbe pod brojem K-62/94, krivične prijave od 12. svibnja 1994. protiv ČC, zapisnika o uviđaju od 06. svibnja 1994. te preslike rješenja Županijskog suda u Splitu pod brojem Kž- 370/94 od 19. listopada 1994. Izveden je očevid na licu mjesta 17. srpnja 2015. uz sudjelovanje stalnih sudskih vještaka geometra Ante Bošnjaka i građevinara Remia Vukovića a dobiveni su i pisani nalazi i mišljenja stalnih sudskih vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka od 30. studenog 2015. te vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Remia Vukovića 27. svibnja 2016. Nadalje su još pregledani i: izvadak iz zbirke kupoprodajnih cijena od 15. lipnja 2016., namjena prostor iz GUP-a Grada Splita – grafički i tekstualni dio, dopis Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Split Klasa:947-01/16-02/45 od 17. lipnja 2016. s zapisnikom sa sjednice Povjerenstva, Rješenje SO Split broj 07/Up-I-2530/3-77 od 30. lipnja 1977, uvjerenje SO Split broj 08/24-1/84/ČL/ZV od 22. listopada 1985., Ugovor o kupoprodaji zemljišta sklopljenog između VC i DC **.**.2014., dopis od 30. rujna 2011., presliku odgovora na tužbu te podneska tužitelja od 11. lipnja 2015., podneska tuženika VC u predmetu 16 P-370/15, povijesni izvadak ZU 984 KO [katastarska općina], zk izvadak zu 1390 KO [katastarska općina] čest zem.135/1 od 09. listopada 2015., dopis ŽDO Split od 28. svibnja 2014. pod brojem R-DO-176/11, preslika zapisnika i odluke Trgovačkog suda u Splitu pod brojem 16P-370/15 od 10. prosinca 2015., podnesak VC – popis troška, podnesak od 03. prosinca 2015. te žalba u predmetu 16P-370/15, Rješenje Trgovačkog suda u Split od 20. listopad 2015. pod brojem 1P-371/2015, 10 P-369/15 od 15. listopada 2015. i presude pod brojem 15.P- 864/13 od 23. listopada 2015. sa klauzulom pravomoćnosti i ovršnosti, podnesak VC u predmetu 16P-370/15 Trgovačkog suda u Splitu, preslika-praksa Vrhovnog suda RH pod brojem Rev-506/12-2 od 05. veljače 2013., Rev 1400/09-2 od 21. kolovoza 2012., preslika članka 460 ZOO 91 (386 ZOO 07), preslika odluke Županijskog suda u Splitu pod brojem Gž-807/06 od 29. ožujka 2007., odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu T, odluke Ustavnog suda RH u predmetu U-IIIB-1373/2009 od 07. srpnja 2009., U-III-2709/2010 od 08. svibnja 2014. i U-III-4673/2008 od 20. svibnja 2009., Rješenje pod brojem Z-9097/05-DP od 30. rujna 2003. zapisnik sa Glavne skupštine Dalma d.o.o. Split od 17. travnja 2009. poslovni broj OU-64/09, dopis prijavljenih i zastupanih dioničara na skupštini Dalma d.d. Split od 09. travnja 2009., Rješenje Ministarstva financija – Porezne uprave – Ispostave Split od 15. svibnja 2012., Rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju broj 01- 02/92-06/816 od 10. prosinca 1993., iskaz nekretnina čija vrijednost je na osnovi pretvorbe, unesene u temeljnu glavnicu društva Dalma holding Split od 04. studenog 1996., Elaborat o pretvorbi poduzeća Dalma-holding Split od lipnja 1992., odluka o pretvorbi poslovnog sustava Upravnog odbora Dalma-holding Split broj XXV-2/94 od 10. siječnja 1994., odluka Upravnog suda RH pod brojem Us-8898/2008-4 od 01. prosinca 2010., Rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju od 09. srpnja 2008. Klase:943-06/98-01/35, dopis Hrvatskog fonda za privatizaciju od 24. ožujka 2009. upućenog ODO Split, zaključak Hrvatskog fonda za privatizaciju od 19. rujna 2005. sa primka povratnicom, zapisnik Trgovačkog suda u Splitu pod brojem VII-St-229/01 od 18. siječnja 2007., Sporazum o razgraničenju sredstava, prava i obveza poslovne zajednice TTTS sa stanjem na dan 31.03.1992. od svibnja 1992., Samoupravni sporazum o udruživanju u poslovnu zajednicu Trgovačko transportni terminal Split od 09. srpnja 1982., molba za uknjižbu prava vlasništva temeljem Aneks 2 Ugovora o razgraničenju pod brojem Z-7960/97 od 24. listopada 1997., odluka pod brojem Z- 7960/97-TŠ sa primka povratnicama, Ugovor o razgraničenju međusobnih prava i obveza od 29. srpnja 1997., Anex ugovora o razgraničenju međusobnih prava i obveza od 29. srpnja 1997. sklopljenog 23. siječnja 1996., Anex 2 Ugovora o razgraničenju međusobnih prava i obveza od 29. srpnja 1992. sklopljenog 15. listopada 1997., Anex 3 Ugovora o razgraničenju međusobnih prava i obveza od 29. srpnja 1992. sklopljenog 24. siječnja 2005. sa ovjerama potpisa, Rješenje o upisu u zemljišne knjige pod brojem Z-9097/05-DP, Ugovor o zamjeni nekretnina sklopljenog 23. prosinca 1996. između Grada Split i Brodomerkur d.d. Split ovjerenog pod brojem OV-3152/1997., zemljišno knjižni izvadak od 14. travnja 2015. za ZU 18626 KO [katastarska općina] za čest. zem. [katastarska čestica], izvod iz rješenja-zaključka Trgovačkog suda u Splitu pod brojem XST-88/00 od 29. kolovoza 2006. (Z-13902/05), izvadak iz zemljišne knjige ZU 10769 KO [katastarska općina] čest. zem. [katastarska čestica] od 02. svibnja 2006., Ugovor o kupoprodaji sklopljenog 03. listopada 2005. između Diokom d.d. i Grada Splita ovjerenog pod brojem OV-15506/05 (Z-13902/05), potvrdu Diokom d.d. u stečaju od 07. studenog 2005. (Z-13902/05), Dopis Grada Split upućenog Hrvatskom fondu za privatizaciju 12. rujna 2006. o dodjeli prava vlasništva na nekretnini u Splitu u svrhu izgradnje prometnice oznake 1 na predjelu Brodarica u Splitu u sustavu poticajne stanogradnja POS-a, dopis-molba Geometar – Ured za geodeziju predmetu 203/04 upućene Uredu za geodetske i katastarske poslove Split i Prijavni list za katastar i Općinski sud od 16. veljače 2004., dopis Hrvatskog fonda za privatizaciju od 20. prosinca 2006. upućenog Fondu za privatizaciju Zagreb, Rješenje ZK odjela Općinskog suda u Splitu pod brojem Z-3809/01-KR od 15. svibnja 2007., Rješenje SDŽ, Ureda za imovinsko-pravne poslove od 19. ožujka 2001. Klase:UP-I- 943-04/99-02/04, elaborat Geodetskog zavoda d.d. Split od veljače 2001., dopis od 05.ožujka 2001. upućenog SDŽ, Uredu za imovinsko pravne poslove u Splitu, zapisnici Ureda za imovinsko-pravne poslove, SDŽ Klase od 05. ožujka 2001. Klase:UP-I-943- 04/99-02/04, 09. lipnja 2000. Klase:UP-I-943-05/99-01/04, 09. rujna 1999. Klase:UP- I-944-05/99-01/04, 03. srpnja 2000. Klase:UP-I-944-05/99-01/04, zemljišno knjižni izvaci ZU 1071 KO [katastarska općina] od 29. listopad 2009. i 17. prosinca 2010. za čest. zem. [katastarska čestica], prijepis posjedovnih listova broj 1222, 1224,1225 i 1441 od 20. prosinca 2010. Područnog ureda za katastar Split, Aneks Kupoprodajnom ugovoru sklopljenog između Alpe Jadran banka d.d. Split i OC dana 25. svibnja 1999., zemljišno knjižni izvadak ZU 1103 KO [katastarska općina] za čest. zem. [katastarska čestica] od 26. srpnja 2011., izvod iz posjedovnog lista broj 1265 Ureda za katastar Split od 25. srpnja 2011., dopunski nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina od 21. srpnja 2016.,zapisnik Ureda državne uprava u SDŽ od 28. rujna 2012. Klase:UP-I-943-04/12-01/2, Nagodba o naknadi Klase:UP-I-943-04/12- 01/2, preslik zastupničkog pitanja HC od 12. lipnja 2014. i 10. srpnja 2014., Rješenje Grada Splita od 13. srpnja 2016. Klase:UP/I-361-01/15-01/000001 sa uplatnicom na iznos od 85.350,89 kn, Rješenje o izvedenom stanju Grada Splita od 04. kolovoza 2014. Klase:UP/I-361-03/13-04/01002, Javni natječaj za prodaju građevinskog zemljišta u vlasništvu Općine Podstrana od 10. studenog 2015. Klasa:944-01/15-01/03, Rješenje Općinskog suda u Splitu pod brojem Z-13743/15 (Z- 7618/15) od 17. veljače 2016.. U konačnici sud je izveo dokaz saslušanjem tužitelja VC, kao stranke u postupku, te stalnog sudskog vještaka Remia Vukovića. Pregledano je očitovanje tuženika iz spisa TsSt St-991/2017 od 14. srpnja 2021., očitovanje Gradonačelnika tuženika od 11. travnja 2018. (iz upravnog spisa vođenog kod SDŽ – izgradnja i održavanje odvodnje istočnog dijela grada), mail korespodenciju službenika tuženika KC, očitovanje tuženika u upravnom postupku SDŽ o komunalnoj infrastrukturi te sudske odluke: Visokog upravnog suda RH broj: Us-8402/2011-15 od 10. listopada 2013., Rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovnog broja.IIP-375/001 od 07.10.2007., Presuda u predmetu Trgovačkog suda u Splitu poslovnog broja 13P-1170/2011 protiv Županijske uprave za ceste, Cestar i dr., Presuda Općinskog suda u Splitu i Presuda Županijskog suda u Splitu Gž-2005/15 kao i Rješenje Županijskog suda u Split poslovnog broja Gžsp-5/2012 (prvostupanjski Psp- 18/11 od 22.12.2011.).Dodatno su na očitovanje pozvani sudski vještaci Ante Bošnjak- geodeta i Remi Vuković-građevinar.

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Prigovor tuženika o zastari potraživanja nije osnovan.

8. Stranke su popisale parnični trošak.

9. Predmet spora jest zahtjev tužitelja za isplatu naknade za nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], kojih su tužitelji zk. suvlasnici, budući da je 23. siječnja 2013. tuženik donio Zaključak o utvrđivanju popisa nerazvrstanih cesta na području Grada Splita i isti objavio u Službenom glasniku Grada Splita br. 8/2013 od 12. veljače 2013. (dalje: Zaključak), u kojem pod šifrom 525 naziv ulice IV. Gardijske brigade označio da je nerazvrstana cesta u duljini od 891,17 metara, položena na čestici zemlje [katastarska čestica] i čestici zemlje [katastarska čestica], obje KO [katastarska općina], pod šifrom 542 naziv ulice Put Vrbovnika označio da je nerazvrstana cesta u duljini od 39,42 metra, položena na čestici zemlje [katastarska čestica], KO [katastarska općina] (č. zem. [katastarska čestica] koja je nastala cijepanjem od č. zem. [katastarska čestica] sve KO [katastarska općina] u cijelosti je ušla u obuhvat elaborata evidentiranja nerazvrstanih cesta), pozivajući se pri tome na odredbe čl.131 st.1 i 101 Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14 u daljnjem tekstu: ZOC-a) i na čl.33 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 /pročišćeni tekst/ - u daljnjem tekstu: ZV-a).

10. Iz Izvoda iz Prostornog plana uređenja Grada Splita, (dalje PPU) je vidljivo:

- točka 3.4. "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, iz koje je vidljivo da je da na području gdje se nalazi čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] i č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] " ne postoji izgrađena cesta (ni državna, županijska, lokalna ni ostala cesta) i

- točka 2.1. "Promet" iz koje je opet vidljivo da je da na području gdje se nalazi predmetnih č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] i č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] ne postoji izgrađena cesta (ni državna, županijska, lokalna ni ostala cesta).

11. Prema Podacima o prostoru Grada Splita pod Klasom:350-07/08- 01/0294/LV od 14. ožujka 2008.g., čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi se unutar kompleksa TTTS-a, tj. ne predstavlja cestu.

12. Prema Podacima o prostoru Grada Splita pod Klasom:350-07/11-01/00394 od 24. studenog 2011.g., čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] se nalaze u koridoru planiranih (a ne izgrađenih) prometnica. Ovo uvjerenje je izdano od strane tuženika nakon stupanja na snagu Zakona o cestama.

13. Prema Podacima o prostoru Grada Splita pod Klasom:350-07/12-01/00088 od 02. travnja 2012.g., čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi se u koridoru planiranih a ne izvedenih prometnica te dijelom u području zone "K", poslovne namjene, ali nikako na tom području nije izgrađena cesta.

14. Lokacijskom dozvolom za zahvat u prostoru „izgradnja državne ceste D8- dionica Stobreč- Dugi rat" na čest. zem. u KO [katastarska općina], K. O. [katastarska općina], KO [katastarska općina], KO [katastarska općina] i KO [katastarska općina] u Splitsko dalmatinskoj županiji, Klasa: UP/I-350-05/06-01/00018 od 20. rujna 2006., temeljem koje je izdana Građevinska dozvola za građenje državne ceste D8 dionica Stobreč Dugi Rat pod dionica TTTS- Čvor Grljevac, klasa; UP/I-361-03/07-01/532 od 11. srpnja 2008., jasno je vidljivo da taj obuhvat na dijelu projektne dokumentacije iz Idejnog projekta za prometnicu sjeverno od rotora TTTS od rujna 2011. i da će se ta prometnica formirati na nerazvrstanoj cesti.

15. Lokacijskom dozvolom Klasa:UP/I-350-05/11-01/0051, Ur.broja:218/01-03- 03/08-11-0018 od 11. svibnja 2011.g. je odobren zahvat u prostoru radi izgradnje dijela gradske ulice od rotora TTTS-a do trafo stanice (TS Terminal) od 110/20 KV. Tom lokacijskom dozvolom je određen zahvat u prostoru "sjeverni privoz rotora TTTS- a, oznake os1, duljine 40 m" (t. I.2. Lokacijske dozvole) te se ima formirati ta prometnica koja se nalazi u prostoru između prometnice opisane kao nerazvrstane prometnice u dužini od 800,00 m od raskrižja Stobreč i TTTS. Predmetne čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] još uvijek nisu dio obuhvata te izgradnje.

16. Tuženik Grad Split je dana 09. prosinca 2011. (nakon stupanja na snagu Zakona o cestama iz 2011.g.) podnio zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za nerazvrstanu cestu, prometnicu sjeverno od rotora TTTS-a, koji zahtjev se vodio pod poslovnim brojem Grada Splita Klasa:UP/I- 350-05/11-01/267. Istim zahtjevom je zatraženo izdati lokacijsku dozvolu za nerazvrstanu cestu koja se nalazi između prometnice planirane lokacijskom dozvolom i sjeverno, prema postojećem visokonaponskom dalekovodu. Dakle, tu je tek planirana buduća nerazvrstana cesta, a nije planirana rekonstrukcija ili proširenje postojeće nerazvrstane ceste. Ista prometnica bi se nalazila djelom na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] kao i č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. Također je Grad Split bio podino zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za nerazvrstanu cestu -. prometna mreža s komunalnom infrastrukturom na lokaciji TTTS - koji zahtjev se rješavao pod Klasom:UP/I-350-05/12- 01/24 i zahtjev je odbijen 28. veljače 2013.

17. Iz, u spisu priloženih presude i rješenja Visokog upravnog suda RH broj: Us- 8402/2011-15 od 10. listopada 2013.g., je jasno vidljivo kako je poništeno Rješenje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Klasa: UPII-361-03/11- 02/88, ur. br. 531-04-1-11-2 od 13. lipnja 2011., u obnovljenom postupku izdavanja građevinske dozvole za Regionalnu veletržnicu u Splitu u kojim postupcima je nedvojbeno utvrđeno da predmetna čest. zem. [katastarska čestica]. ne predstavlja pristupni put za tamo predmetnu građevinu.

18. Također je indikativno da svojim rješenjem tuženik, a u postupku kojim je vlasnicima čestica 135/33/34 odbijen zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, Klasa:

UP/I 350-05/08-01/0366 od 19. veljače 2008., određuje da se tim investitorima odbija zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole jer njihove čestice nemaju pristupnu prometnicu, pa samim time Grad Split u tom upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole daje stav da investitor nema pristup (tj. nema javne ceste) a te čestice bi bile prometno vezane preko čest zem. 135/1 KO [katastarska općina] onda je jasno da i sam Grad Split smatra da čest zem. 135/1 KO [katastarska općina] nije javna cesta.

19. Tuženik u bitnome tijekom postupka ističe kako nije sporno da je ulica IV. Gardijske brigade položena na dijelu č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], kako je tužbeni zahtjev u suprotnosti sa odredbom čl.46.st.2 ZV-a, da su dijelovi predmetnih čestica ZOCa stekli status nerazvrstanih cesta prema čl.98. i da je dio predmetnih nekretnina predstavljao cestu i prije 01. siječnja 1997., pa prema čl.126 ZOC predstavlja javno dobro, da je tužba jer je podnesena 29. srpnja 2015.g. u zastari, u odnosu na č. zem. [katastarska čestica] (stare oznake 2819/11/12/13/14/15) i 6365/4 (stare oznake 2817/7/8) sve K. O. [katastarska općina] da su u postupku preoblikovanja sastavljeni Zapisnici od 23. rujna 2013. te da su sami tužitelji dana 04. svibnja 2007. predložili zamjenu tih nekretnina slijedom čega prigovara aktivnoj legitimaciji (jer iste predstavljaju javno dobro).

20. Sam tuženik dakle, čini nespornim da je ulica IV. Gardijske brigade položena na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

21. Nadalje, u odgovoru na tužbu tuženik je priznao i učinio nespornim da su tužitelji upisani u zemljišnim knjigama kao su/vlasnici predmetnih nekretnina, pa on dakle ne spori aktivnu legitimaciju osim što ističe da je dio predmetnih nekretnina predstavljao cestu prije 01. siječnja 1997., pa prema čl.126 ZOC-a predstavlja javno dobro i u tome vidi nedostatak aktivne legitimacije. Tuženiku je za kazati da je odredbom čl.126 st.2 ZOC-a propisano je da su nekretnine koje su prema ovom Zakonu javne ceste i bile su u uporabi kao javne ili nerazvrstane ceste prije 01. siječnja 1997. javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske. Čl.2 ZOC-a je pak određeno da su „javne ceste“ ceste razvrstane kao javne ceste sukladno ovom Zakonu, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima; a „nerazvrstane ceste“ su ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, Čl.6 ZOC-a je propisano da se javne ceste, ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju, razvrstavaju u jednu od sljedeće četiri skupine: autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste.

21.1. Čl.7 ZOC-a je određeno da se javne ceste iz čl.6 Zakona razvrstavaju na temelju mjerila koje uredbom donosi Vlada. a da odluku o razvrstavanju javnih cesta kojom se određuju autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste i njihovom označavanju donosi ministar mora, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: ministar). Odluka se objavljuje u „Narodnim novinama“.

21.2. Dakle, kako je osnovni preduvjet stjecanja statusa ceste po čl.126 st.2 ZOC-a da taj zakon određuje dva uvjeta, prvi da po tom zakonu ta nekretnina predstavlja javnu cestu (što tu nije slučaj jer je potrebno da takva odluka bude objavljena u Narodnim novinama, a nije) te drugi uvrijet i to: da su nekretnine „bile su u uporabi kao javne ili nerazvrstane ceste prije 01. siječnja 1997.“.

21.3. Drugim riječima rečeno, status ceste (bilo javne, bilo nerazvrstane ) može se steći samo ex lege stupanjem na snagu ZOC-a koji Zakon je stupio na snagu 28. srpnja 2011.

22. Iako ga je tijekom postupka spominjao, tuženik nikada nije dostavio Samoupravni sporazum o udruživanju u poslovnu zajednicu TTTS od srpnja 1982. kojim je poslovna zajednica TTTS osnovana. Sporazumom od svibnja 1992. je utvrđeno tko je i koliko ulagao da bi kasnijim Ugovorom o razgraničenju međusobnih prava i obveza 29. srpnja 1992. poslovna zajednica bila razdružena. Tako je Anexom II od 15. listopada 1997. propisano u članku 1.I.9. razgraničene i stjecanje suvlasničkih prava na čest. zem. [katastarska čestica] površine 64.881 m2, prema tamo priloženom tabelarnom prikazu, a t. 1.I.9. je određen način uknjižbe prava vlasništva, na način da su pravni prednici tužitelja stekli suvlasničke dijelove kojima danas raspolažu tužitelji. Anexom III od 24. siječnja 2005. su u konačnici točkom II.5. članovi zajednice i(ili) njihovi pravni slijednici jesno i nedvosmisleno deklarirali suvlasnička prava na „ č. zem. [katastarska čestica] površine 64.881 m2“ na način kako je i postignuta uknjižba u zemljišne knjige. Temeljem ovakvog sadržaja tih isprava nije jasno kako bi tuženik mogao te isprave tumačiti na način da bi tužitelji znali da bi čest. zem [katastarska čestica] bila cesta. Rješenje Općinskog suda u Splitu Z-7960/97 je dostavljeno Hrvatskom fondu za privatizaciju i tadašnjem Državnom pravobraniteljstvu. Dakle na Republiku Hrvatsku se to Rješenje neposredno primjenjuje te ima učinak presuđene stvari. RH je time sadržajno prihvatila istinitost i valjanost Anexa II kao osnova stjecanja prava vlasništva. Isti Anex II je naknadno knjižen i Rješenjem Općinskog suda u Splitu Z-9097/05 koje je dostavljeno Hrvatskom fondu za privatizaciju koje tijelo se nije žalilo.

22.1. Nadalje, iz Sporazuma od 1992. je vidljivo koliko je koja članica poslovne zajednice ulagala u kompleks TTTS-a, I faza, od 1977. do 31. ožujka 1992. Iz njega je vidljivo da tadašnja Općina Split nije vršila nikakva ulaganja u prvu fazu kompleksa TTTS-a. Jadrantans d.d. je taj subjekt koji je vršio otkup zemljišta za pristupnu cestu zajedno sa drugim članicama kao i izgradnju iste te otkup i uređenje cijeloga kompleksa prve faze TTTS-a unutar koje prve faze se nalaze i predmetne čestice. Općina Split, kao pravni prednik Grada Splita, ni na koji način nije sudjelovala u realizaciji kompleksa prve faze TTTS-a i nikada nije bila u posjedu predmetnih čestica.

23. Indikativno je da su stranke godinama vršile pregovore oko rješenja ove nastale pravne situacije a jedan od rezultata takvih pregovora je i puno puta spomenuti Sporazum između tuženika i tužitelja označenih u Sporazumom izrazom „partneri“. U pregledanoj korespondenciji koja prileži spisu, postoje izjave kroz razdoblje od više godina u kojima se poziva na ranije nuđene solucije i nudi pravo vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u prijeboj ili kompenzaciju i nije životno logično da bi tužitelj takve stvari nudio i dogovarao a do je od strane tuženika ikad dobio decidiran odgovor da bi od toga nema ništa jer je predmetna čestica cesta.

24. U svakom slučaju tužitelj su stekli svoja prava su/vlasništva povjerenjem u zemljišnim knjigama. U tom se smislu napominje da je uknjižba prava vlasništva pravnih prednika tužitelja dozvoljena temeljem rješenja, i to rješenja Općinskog suda u Splitu Z-7960/97 koje je dostavljeno Hrvatskom fondu za privatizaciju i Državnom pravobraniteljstvu. Dakle, opet se napominje, da se na Republiku Hrvatsku to rješenje neposredno primjenjuje te ima učinak presuđene stvari. RH je time sadržajno prihvatila istinitost i valjanost Anexa II kao osnova stjecanja prava vlasništva. Isti Anex II je naknadno uknjižen i Rješenjem Općinskog suda u Splitu Z-9097/05 koje je dostavljeno Hrvatskom fondu za privatizaciju koje tijelo se nije žalilo na to Rješenje. Prema pravnom stavu Državnog odvjetništva RH, upućenog Hrvatskom fondu za privatizaciju broj: M-DO-951/05 od 15. veljače 2006., da HFP ne bi mogao ostvarivati nikakva prava na imovini glede nekretnina koja društvena poduzeća nisu procijenila u društveni a koja su prodana trećim osobama a nakon toga je nad tim društvima prodavateljima otvoren stečaj i zatvoren stečaj dok za društva koje nisu u stečaju bi RH imala zahtjev za naknadu štete. RH je sudjelovala u stečajnim postupcima nad društvima Jadrantrans d.d., Dalmex d.d., Diokom d.d. i Sava trade d.d.

25. U svom stranačkom kazivanju, tužitelj pod 1 VC iskreno je, jasno i logično prepričao sva događanja vezana za predmet ovoga spora obzirom da je upravo od svih tužitelja on bio najinvolviraniji i najupućeniji u pregovore i dogovore što su ih tužitelji tijekom više godina vodili sa tuženikom. Prije svega tužitelja VC objasnio je koji su bili stvarni razlozi da se on njegova obitelj i prijatelji uključe uopće u proces kupnje predmetnih nekretnina obzirom na tadašnja "nesretna vremena" rezultat kojih je u konačnici bio i Domovinski rat te neizvjesnost koja je njega osobno pratila na tom putu u želji da ostvari imovinu koja bi mogla poslužiti za ostvarenje osobnog cilja, a to je briga i osiguranja buduće brige oko njegovog bolesnog djeteta SC. Posebno je tužitelj VC apostrofirao i ukazao sudu na niz činjenica koje su dokazivale okolnost da je tuženik sa tužiteljima pregovarao "sa figom u džepu". Tužitelj VC ukazao je također sudu na činjenicu da čak i kad je krenuo ovaj postupak je tuženik pokušao na čitav niz načina otežati ostvarenje prava tužitelja. Između ostalog upozorio je tako na činjenicu da dok su tužitelji i tuženik pregovarali i postizali dogovore o tome da tužitelji obave radnje povlačenja raznih žalbi na zatražene lokacijske dozvole je istovremeno tuženik od nadležnog Županijskog državnog odvjetništva u Splitu tražio involvaciju u predmetni slučaj s ciljem da se tužiteljima ospori pravo su-vlasništva. Indikativno je da je ŽDO u Splitu na ovu intervenciju tuženika odgovorio kako nema namjeru pokretati nikakve sporove koji bi poslužili tome da se tužiteljima ospori pravo su-vlasništva jer bi to očito bili sporovi koji bi iziskivali velika financijska sredstva a uspjeh ne bi bio zajamčen obzirom na činjenicu da kupac, u ovom slučaju tužitelji, mogu dokazati da su su-vlasništvo stekli u dobroj vjeri. Tužitelj VC skrenuo je pozornost sudu i na činjenicu da se vrlo često u medijima, glasovnim i tiskovnim, prenosila problematika iznošena tijekom sjednica Gradskog vijeća Grada Splita u kojoj se neprestano spominjalo kako milijunski projekti čekaju na svoje realizaciju zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa sa ovim tužiteljima.

26. Na kraju valja skrenuti pozornost i na činjenicu da je tuženik u jednom trenutku predložio da se o trajanju parnice obavijeste nadležna državna odvjetništva u Splitu pa je tako dobiveno očitovanje Općinskog državnog odvjetništva u Splitu o tome da oni neće stupiti u parnicu kao umješač jer su pregledom cjelokupne dokumentacije utvrdili da se u odnosu na sve čestice zemlje koji su predmet postupka radi o nerazvrstanoj cesti u vlasništvu Grada Splitu zbog čega RH nije i ne može biti ni u kakvom pravnom odnosu s Gradom Splitom i nema pravnog interesa za stupanje u postojeću parnicu. Od ništa manjeg indikativnog značaja nije ni činjenica da je tuženik podneskom od 28. svibnja 2015. predložio prekid postupka u ovoj pravnoj stvari zbog pokretanja triju tužbi pred Trgovačkim sudom u Splitu radi utvrđivanja ništetnosti kupoprodajnih ugovora kojima su tužitelji stekli pravo su-vlasništva i uspostave prijašnjeg zemljišnog stanja. Ovaj sud naravno nije prihvatio prijedlog tuženika da se ovaj postupak prekine pa je kasnije tuženik povukao sve ove tri tužbe koje je poslao Trgovačkom sudu u Splitu odnosno odustao je od svojeg traženja a o čemu svemu su sud izvijestili tužitelji.

27. Prije iznošenja utvrđenja stečenih provedbom upravo opisanih dokaza valja naglasiti još i to da je ZOC-om iz srpnja 2011. po prvi puta jasno uređen pravni status nerazvrstanih cesta i time za sve nerazvrstane ceste omogućen upis u zemljišne knjige na isti način. Ovaj trenutak sud cijeni kao trenutak kada su doista tužitelji stekli pravo potraživati od tuženika ono što u ovoj tužbi potražuju. Kako do tada u praksi upis nerazvrstanih cesta u zemljišnim knjigama nije bio provođen ili je bio različito provođen za sve zatečene nerazvrstane ceste i za ceste koje su na da stupanja na snagu ZOC- a postale nerazvrstane prema čl.131. st.1. propisano je da su zemljišne knjige trebaju upisati po postupcima iz čl.131. do 133. ZOC-a. Za slučaj da vlasnik nekretnine na kojoj je izgrađena nerazvrstana cesta, za istu nije ostvario naknadu u skladu s propisima, određeno je da on svoje pravo može ostvariti pred nadležnim sudom sukladno ranije citiranoj odredbi čl. 33 ZV-a.

28. Dakle, očevidom na licu mjesta sud je utvrdio da se čest. zem. [katastarska čestica] može provoziti između objekata, zgrada, dok sama čestica zemlje predstavlja neuređeni prostor između objekata. Vještak mjernik Ante Bošnjak na očevidu je koristeći ortofoto snimke s priklopljenim katastarskim planom kazao da čest. zem. [katastarska čestica] kat.oznake 626/1 u naravi predstavlja među prostor između izgrađenih objekata a riječ je o asfaltiranim putovima i parking prostoru. Nadalje čest. zem. [katastarska čestica], kat.oznake 626/84 u naravi da je neizgrađena građevinska parcela i dijelom makadamski put, zapuštena nekretnine na kojoj međe nisu jasno vidljive čest. zem. [katastarska čestica], kat.oznake 626/85 u naravi da je asfaltirani put ili cesta dok su čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] u naravi makadamski put, dijelom kanal a dijelom zelena-neizgrađena površina kojoj su međe dijelom vidljive.

28.1. Stalni sudski vještak za geodeziju Ante Bošnjak dao je svoj pisani nalaz i mišljenje 30. studenog 2015. na kojeg stranke nisu imale nikakvih primjedbi i prigovora. Stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Remi Vuković dao je svoj pisani – Procjenbeni elaborat dana 27. svibnja 2016. na kojeg tužitelji nisu imali primjedbi dok je tuženik imao primjedbi a na koje primjedbe je vještak odgovorio u pisanom obliku dana 21. srpnja 2016.g. a potom i usmenom obliku nazočeći ročištu za glavnu raspravu koja je održana dana 21. srpnja 2016.g.

29. Još jednom se naglašava da na nalaz i mišljenje vještaka mjernika stranke nisu imale prigovora a iz njegovog nalaza i mišljenja najbitnije je određenje da je čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u najvećem dijelu javno prometna asfaltirana površina. Nadalje je iz nalaza i mišljenja vještaka građevinara Remia Vukovića, a promatrano u svjetlu zahtjeva tužitelja, najvažnije da je isti vještak procijenio vrijednost zemljišta i poboljšica i to na način da bi za čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] (množeći površinu nekretnine sa procjenom vrijednosti) valjalo tužiteljima priznati postignutu korist u visini od 108.913.664,00 kn, za čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] iznos od 770.228,48 kn, za čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] iznos od 6.852.524,80 kn i za čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] iznos od 2.366.950,08 kn. Kako je već ranije rečeno da su tužitelji suvlasnici na čest. zem. [katastarska čestica] te 135/84 i 135/85 K. O. [katastarska općina] u svojim suvlasničkim udjelima te je tužitelj pod 1 VC za čest. zem. [katastarska čestica] položene u KO [katastarska općina] za cijelo, a uvažavajući činjenicu da čest. zem. [katastarska čestica] prema nalazima i mišljenjima vještaka nisu cesta, nisu nerazvrstana cesta to se onda pravilo i izračun postignute koristi za ovog tužitelja računalo samo za onu nekretninu i to baš čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] na kojoj je nerazvrstana cesta. Uzimajući dakle, u obzir suvlasničke udjele izračunat je iznos kojeg tuženik mora naknaditi. Na ovako utvrđene i priznate iznose što ih tužiteljima ima platiti tuženik priznata je i zakonska zatezna kamata koja teče od podnošenja tužbe (kada su tužitelji tuženika pozvali na ispunjenje dugovanog) pa do konačne isplate odnosno od dana 26. srpnja 2014., a ne kako su tužitelji očitom greškom u uređenom tužbenom zahtjevu naznačili od 24. siječnja 2013.

30. Mada to i tako stoji u ovosudnom spisu u nalazim i mišljenjima vještaka, ističe se kako je vještak mjernik u svom pisanom nalazu i mišljenju opisao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] kao u naravi većim dijelom javno prometnu asfaltiranu površinu koja se proteže između poslovnih objekata na TTTS-u. Na krajnjem južnom dijelu te čestice gospodarski je objekt površine 125m2. Na dijelu čestice nalazi se podzemni prolaz (tunel) površine 622m2. I na jugoistočnoj strani nalazi se također objekt dok se na krajnjem istočnom dijelu nalazi dio čest. U površini od 955m2 koji se ne koristi kao javno prometna površina već kao objekt odvojen betonskim zidom sa željeznom ogradom. Što se pak tiče čest.zem135/85 KO [katastarska općina] vještak Bošnjak navodi da je riječ u naravi o asfaltiranoj cesti i da čestica ima površinu od 413m2. Kompletna čestica je ušla u obuhvat elaborata evidentiranja nerazvrstanih cesta. Čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u naravi da je manjim dijelom makadamski put i da površina tog dijela čestice iznos 550m2. Ostatak čestice put zapada da je dijelom betonirani kanal za vodu a dijelom oranica i neobrađeno, zapušteno poljoprivredno zemljište. Na središnjem dijelu čestica da prolazi preko parkinga poslovne zgrade u kojoj je servis vozila KIA i površina tog dijela da je 200m2. Neposredno zapadno iza kompleksa KIA česticu da presijeca asfaltni put širine otprilike 3m, čestica da ima površinu od 4.360m2. U pogledu čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] da u naravi preko njih prelazi zemljani makadamski put i ulica Put Vrbovnika koja nije precizno ucrtana na GIS-u Grada Splita. Konačno čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] da su novom katastarskom izmjerom povezane u čest. zem. [katastarska čestica] a to u naravi da je neobrađena površina preko koje ne prolazi nikakva cesta, ni asfaltirana ni makadamska.

31. Vještak Remi Vuković u svom je pisanom nalazu i mišljenju kazao kako je na temelju prikupljene dokumentacije i polazeći od nalaza i mišljenja vještaka mjernika izvršio procjenu tržišne vrijednosti zemljišta polazeći od Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina, pa da se procjena zemljišta temelji na poredbenoj metodi izvršenih odnosno realizirani kupoprodajnih ugovora za slična zemljišta, njih najmanje troje, u zadnje četiri godine. Vještak Vuković dao je posebno naznačiti kako se na području Splitsko-dalmatinske županije tek ustrojava javna zbirka izvršenih kupoprodajnih cijena građevinskog zemljišta. Naznačio je i da se nalazimo u razdoblju ekonomske krize slijedom čega je promet nekretnina u cijeloj državi opao počevši od 2010.g. pa na ovamo. Koristeći podatke koje je dakle dobio od strane Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji odnosno pribavljenih kupoprodajnih ugovora, vještak je prema poredbenoj metodi procjene dao izračun prosječne tržišne jedinične vrijednosti zemljišta kao srednju vrijednost realiziranih kupoprodaja.

32. Iz stanja spisa, u odnosu na odlučne činjenice, kao izvjesno proizlazi:

- da su tužitelji zk suvlasnici z. k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina];

- da je tuženik Zaključkom utvrdio koje su nerazvrstane ceste na području Grada Splita, sve to temeljem odredbe čl.101 st.1 ZOC-a, kojom je propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, na čijem se području nalazi;

- da je nalazom i mišljenjem vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka od 30. studenoga 2015. utvrđeno da č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u naravi većim dijelom javnoprometna asfaltirana površina, koja se proteže između poslovnih objekata na Trgovačko transportnom terminalu Split (dalje: TTTS) s time da je u registru prostornih jedinica (ulice i kućni brojevi) navedena čestica dio Ulice IV. Gardijske brigade (u Zaključku pod šifrom 525 ulica IV. Gardijske brigade označena kao nerazvrstana cesta u duljini od 891,17 metara), da je č. zem. [katastarska čestica], koja je nastala cijepanjem od č. zem. [katastarska čestica] sve KO [katastarska općina], u cijelosti ušla u obuhvat elaborata evidentiranja nerazvrstanih cesta, dok je preko č. zem. [katastarska čestica] položen makadamski put kao dio ulice Put Vrbovnika (u Zaključku pod šifrom 542 ulica Put Vrbovnika označena kao nerazvrstana cesta u duljini od 39,42 metra);

- da su parnične stranke 07. ožujka 2013., što znači nakon stupanja na snagu ZOC-a, zaključile Sporazum o reguliranju međusobnih odnosa na nekretninama položenima na TTTS-u (dalje: Sporazum), kojim su ugovorile svoja prava i obveze vezana uz planiranu izgradnju nerazvrstanih prometnica na području TTTS-a, zbog kojih planova su bili podnijeti zahtjevi za izdavanje lokacijskih dozvola i

- da su čl. IV. Sporazuma partneri (ovdje tužitelji) preuzeli obvezu povući žalbu protiv lokacijske dozvole kao i tužbu podnijetu Upravnom sudu RH radi poništenja rješenje donesenog pod klasom UP/I-361-03/11-02/88, koju obvezu su isti i ispoštovali.

32.1. Nadalje:

- da su tužitelji upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici na nekretninama, koje su predmetom ovog postupka, s time da je rješenje, temeljem kojeg su se pravni prednici tužitelja upisali kao vlasnici tih nekretnina, dostavljeno kako Fondu za privatizaciju tako i Državnom pravobraniteljstvu, a predmetom ovog postupka nije utvrđenje da li su ti upisi pravno valjani, niti je tuženik u tom smislu pokrenuo odgovarajući parnični postupak (tužbe pred Trgovačkim sudom u Splitu na utvrđenje ništetnosti kupoprodajnih ugovora su povučene);

- da je stjecanjem prava vlasništva na temelju zakona prestalo to pravo tužitelja, a sama činjenica što iste promjene nisu provedbe u zemljišnim knjigama je bez utjecaja na predmetni obvezno-pravni odnos stranaka (dispozicija korištenja zakonskog ovlaštenja iz odredbe čl.130 st.1 ZV-a);

- da je odredbom čl.100 ZOC-a propisano što sve čini nerazvrstanu cestu, radi čega na odluku u ovoj pravnoj stvari nije od utjecaja okolnost da je z. čest. 135/1 između objekata na nekim dijelovima široka skoro 50 m;

- da su se predmetne nekretnine, na dan stupanja na snagu ZOC-a, koristile i koriste se za promet vozila i pristupačne su većem broju korisnika, dok ZOC određuje da su ceste površine, koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona (čl. 98. ZOC-a), postaju nerazvrstane ceste u neotuđivom vlasništvu jedinica lokalne samouprave;

- da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu bile javne ceste do stupanja na snagu ZOC-a pa da bi se iste imale smatrati javnim dobrom u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske u smislu odredbe čl.126 st.2 ZOC-a, što je moguće, između ostaloga, sa sigurnošću utvrditi iz Podataka o prostoru Grada Splita Klasa: 350-07/08-01/0294/LV od 14. ožujka 2008., Klasa: 350-07/11-01/00394 od 24. studenoga 2011. i Klasa: 350-07/12-01/00088 od 2. travnja 2012., iz kojih je razvidno da se čest. zem. [katastarska čestica] nalaze u koridoru planiranih, a ne izvedenih prometnica;

- da je postupak eksproprijacije vođen u ime pravnog prednika tuženika i to Jadrantransa Split, koji je vršio otkup zemljišta zajedno s ostalim članicama Poslovne zajednice TTTS-a za pristupnu cestu (isključivo za cestu 6144 koja se nalazi na području od raskrižja Stobreča u smjeru kompleksa TTTS-a u dužini od 800 m /obuhvat ceste po građevinskoj dozvoli broj [broj dozvole] od 6. listopada 1978. predstavlja upravo istočni trak ceste od raskrižja D8 Stobreč do južne granice kompleksa TTTS u dužini od 800 m i u njega ne ulaze čest. zem. [katastarska čestica], koje nisu izgrađene kao cesta, nego kao sastavni dio kompleksa TTTS-a) i za uređenje cijelog kompleksa prve faze TTTS-a te je namirio trošak eksproprijacije (Sporazum o razgraničenju sredstava, prava i obveza Poslovne zajednice TTTS sa stanjem na dan 31. ožujka 1992. sklopljen 29. srpnja 1992.) što znači da predmetne nekretnine nisu eksproprirane za cestu nego za formiranje jedinstvenog kompleksa TTTS-a, slijedom čega se radilo o privatnom vlasništvu, a prednici tužitelja su bili investitori i izvođači današnje ceste;

- da nema činjenično uporište tvrdnja tuženika da su tužitelji kupovali dijelove predmetnih nekretnina znajući da se radi o cesti, jer je postojeća cesta služila za komunikaciju unutar tvorničkog kruga TTTS-a;

- da tuženik nije dokazao da bi i jedna čestica u KO [katastarska općina] bila vodno dobro, u bilo kojem svojem dijelu, pri čemu valja dodati da nema zapreke da vodno dobro, kao dobro od interesa za RH, koje nije opće dobro, bude objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava (čl.8 st.5 Zakona o vodama /“Narodne novine“ broj 153/09, 139/11 i 56/13/ u svezi s čl.4 st.1 ZV-a/);

- da potraživanje tužitelja nije u zastari s obzirom da je zastarni rok od 5 godina (čl.225 ZOO-a) za potraživanje isplate naknade sukladno odredbi čl.33 ZV-a počeo teći trenutkom stupanja na snagu ZOC-a, što je bilo 28. srpnja 2011., na temelju čije odredbe čl.101 je tuženik ex lege stekao pravo vlasništva na nekretninama, koje su do tada bile u vlasništvu tužitelja, a tužba je u ovom predmetu podnijeta 29. srpnja 2014., pri čemu valja dodati da odluke VSRH koje je tuženik dostavio nisu primjenjive u ovoj pravnoj stvari na pitanje zastare, jer nekretnine, za koje se traži isplata naknade, nisu tužiteljima bile oduzete, niti su oni bili onemogućeni u njihovom korištenju;

- da je sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Remi Vuković izradio nalaz i mišljenje vezano uz tržišnu vrijednost predmetnih nekretnina rukovodeći se pri tome, između ostaloga, odredbama čl.23 i 24 Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina („Narodne novine“ broj 78/15), kao i odredbama čl.7, 19 i 35 st.2 Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina („Narodne novine“ broj 79/14), pri čemu isti opravdano nije koristio, prilikom izrade nalaza i mišljenja primjenom poredbene metode, podatke o cijeni iz Ugovora sklopljenog između tvrtke Dalma d.d. i prvotužitelja, jer je isti sklopljen 2011. pa bi stoga njegovo korištenje bilo protivno odredbi čl.7 st.1 Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, s time da podatke o tržišnoj vrijednosti m2 na području Kile vještak dobio od strane Porezne uprave, a istu je umanjio za 40%, upravo radi udaljenosti od predmetnih nekretnina;

- da je vještak Vuković, nakon što je zaprimio prigovore tuženika na vještačenje, od Ureda državne uprave Splitsko-dalmatinske županije dobio podatak da je tuženik postigao nagodbu pri kupnji nekretnine koja se nalazi na prostoru širenja groblja Lovrinac gdje je cijena po m2 iznosila 265,00 € i

- da je od devet parcela, njih osam izvan zone namjene, a njih sedam je izvan udaljenosti od 500 m, a neke skoro 2 km od predmetnih parcela, s time da su tri u neposrednoj blizini odlagališta smeća i komunalnog otpada Karepovac, pa kao takve ne mogu biti korištene kao parametar pri procjeni vrijednosti nekretnina, koje su predmetom ovog postupka.

33. Visina naknade određena je matematičkim obračunom kojemu je polazišna osnova provedeno vještačenje na okolnost vrijednosti m2 predmetnih nekretnina. Kamate na tako dosuđeni iznos međutim tužitelje pripada, prema stavu ovog Suda od dana podnošenja tužbe, slijedom čega su tužitelji za više zatraženo odbijeni, odnosno za dulji tijek zatraženih zateznih kamata od dosuđenih.

34. Zakonom o javnim cestama ("Narodne novine" broj 79/99 i 63/99) i baš u čl.2 određeno je da su javne ceste opće dobro, dok je u čl.4 određeno da cesta postaje javna cesta odlukom ministra. U Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste ("Narodne novine" broj 79/99, 111/00, 98/01, 143/02, 54/2007, 122/2008, 13/2009, 104/2009, 123/2009, 17/2010, 44/2010, 44/2012 i 130/2012 ) je određeno da je cesta, označena brojem 6144, u dužini od 800 metara od raskrižja na Stobreču prema TTTS -u, županijska cesta. Nakon toga Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste ("Narodne novine" broj 44/12, 130/12, 66/2013, 13/2014 i 94/14) pod brojem 6144 nije određeno da je cesta od raskrižje Stobreča do TTTS-a u dužini 800 m autocesta, državna cesta, županijska cesta i/ili lokalna cesta pa je time postala nerazvrstana cesta. Samo je cesta označena brojem 6144, a koja se nalazi na području od raskrižja Stobreča u smjeru do kompleksa TTTS-a u dužni od 800,00 metara do 26. travnja 2012 bila županijska cesta, a nakon tog datuma je mogla biti nerazvrstana cesta. Međutim kako je do predmetnih č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] i č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], od raskrižja Stobreča prema TTTS-a udaljenost veća od 800,00 metara onda prema Zakonu o javnim cestama kao i Zakonu o cestama, čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] i č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nisu stekle status javne ceste i na istima se imaju primjenjivati opća pravila građanskog prava.

34.1. Definicija i status nerazvrstane ceste uređeni su Zakonom o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14,110/19,144/21, 114/22, 04/23 i 133/23, nadalje u tekstu: ZOC). Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu Zakona o cestama. To su ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika, te gradova koji su sjedišta županija, dakle velikih gradova, bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste, ceste koje povezuju naselja, ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja, terminali i okretišta vozila javnog prijevoza, pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina i druge ceste na području naselja i gradova.

34.2.Nerazvrstane ceste odlukom određuje ministar mora, prometa i infrastrukture, koju je dužan donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o cestama i koja se objavljuje u Narodnim novinama. Zakon o cestama normira da se ne može otuđiti nekretnina koja je izvlaštenjem,

pravnim poslom ili na drugi način postala vlasništvo jedinice lokalne samouprave, a lokacijskom dozvolom je predviđena za građenje nerazvrstane ceste.

34.3. Nerazvrstanu cestu čine:

– cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično),

– građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo),

– zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste,

– prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za upravljanje i nadzor prometa te

– javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, uređaji za naplatu parkiranja i slično).

34.4. Pravni status nerazvrstane ceste:

- nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi

- nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstana ceste,

- dio nerazvrstane ceste namijenjen pješacima (nogostup i slično) može se dati u zakup sukladno posebnim propisima, ako se time ne ometa odvijanje prometa, sigurnost kretanja pješaka i održavanje nerazvrstane ceste i

- nekretnina koja je izvlaštenjem, pravnim poslom ili na drugi način postala vlasništvo jedinice lokalne samouprave, a lokacijskom dozvolom je predviđena za građenje nerazvrstane ceste, ne može se otuđiti.

34.5. Nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu.

34.6. Nerazvrstana cesta upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.

34.7. Kada je trajno prestala potreba korištenja nerazvrstane ceste ili njezinog dijela može joj se ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi, a nekretnina kojoj prestaje taj status ostaje u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste ili njezinog dijela donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

35. Dana 28. srpnja 2011. stupio je na snagu ZOC. Člancima od 123 do 133 Zakona propisan je postupak upisa javnih i nerazvrstanih cesta u zemljišnu knjigu u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja javne odnosno nerazvrstane ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja javne odnosno nerazvrstane ceste. Kako bi se javna ili nerazvrstana cesta koja nije upisana u zemljišne knjige mogla u njih upisati kao javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave, potrebno je izraditi snimku izvedenog stanja . Snimkom izvedenog stanja i njezinom usporedbom s katastarskim česticama koje su evidentirane na katastarskom planu utvrđuje se da Ii je cesta izvedena unutar katastarske čestice koja postoji na katastarskom planu ili je za evidentiranje ceste potrebno izraditi geodetski elaborat.

35.1. Snimku izvedenog stanja u svojstvu odgovorne osobe izrađuju ovlašteni inženjeri geodezije koji stručne geodetske poslove obavljaju u uredu ovlaštenog inženjera geodezije, zajedničkom geodetskom uredu ili u pravnoj osobi registriranoj za obavljanje stručnih geodetskih poslova i imaju suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova. Granice zemljišta prema izvedenom stanju vidljivim trajnim oznakama obilježava (ukoliko već nisu obilježene) i pokazuje pravna osoba koja upravlja cestom, odnosno ovlašteni predstavnik jedinice lokalne samouprave. Ako se usporedbom snimke izvedenog stanja s katastarskim česticama koje su evidentirane na katastarskom planu utvrdi da granice zemljišta na kojem je izvedena cesta odgovaraju granicama jedinstvene katastarske čestice evidentirane na katastarskom planu, te ako je ta katastarska čestica upisana u zemljišnu knjigu, geodetski elaborat se ne izrađuje. U tom slučaju, uz snimak izvedenog stanja ceste, ovlašteni inženjer geodezije izrađuje prijavni list za katastar i prijavni list za zemljišnu knjigu s pripadajućim kopijama katastarskog plana, kojima se predlaže evidentiranje ceste u posjedovnom listu, evidentiranje ceste na katastarskom planu i upis ceste u zemljišnu knjigu sukladno odredbama Zakona. Takve prijavne listove katastarski ured ovjerava kao da je riječ o geodetskom elaboratu za promjenu načina uporabe zemljišta.

35.2. Postupak izrade geodetskog elaborata za evidentiranje javne iii nerazvrstane ceste započinje javnim pozivom u lokalnom glasilu kojim pravna osoba koja upravlja cestom odnosno jedinica lokalne samouprave obavještava nositelje prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena cesta o započinjanju postupka evidentiranja javne iii nerazvrstane ceste. Geodetskim elaboratom izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta upisuju se:

• javne ceste koje su izgrađene do stupanja na snagu Zakona o cestama • javne ceste koje su rekonstruirane do stupanja na snagu Zakona o cestama, ako je rekonstrukcija provedena sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji i

• nerazvrstane ceste koje su korištene za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su bile pristupačne većem broju korisnika do stupanja na snagu Zakona o cestama.

35.3. Geodetski elaborat izvedenog stanja javne ili nerazvrstane ceste izrađuje se tako da se jednim elaboratom formira jedinstvena katastarska čestica na kojoj je izvedena javna ili nerazvrstana cesta unutar jedne katastarske općine.

35.4. Snimci izvedenog stanja obavezno se prilaze odgovarajuća odluka o javnoj ili nerazvrstanoj cesti.

35.5. I najvažnije, nije svaka asfaltirana površina cesta. Da bi nešto bilo cesta, u ovom slučaju nerazvrstana, lokalna, moraju biti ispunjeni svi uvjeti iz upravo citiranih zakonskih odredbi.

36. Zaključno, u svojoj odluci VSRH je dao nalog u točki 21. iste odluke da se utvrdi koji dio spornih nekretnina predstavlja nerazvrstanu cestu, kada je ta cesta izgrađena, odnosno u kakvom su stanju sporne nekretnine bile u vrijeme kupnje istih od strane tužitelja. Svakako je potrebno napomenuti da ovaj svoj stav VSRH oko zastare pojašnjava na drugoj sjednici građanskog odjela VSRH od 27. svibnja 2024. gdje u svom stavu koji je obvezujući i za ovaj sud navodi da iznimno u implementaciji sadržaja ove odluke Ustavnog suda u RH broj U III-3062/2019 od 03. studenoga 2020 u okolnostima kada je tužitelj kao bivši vlasnik zbog specifičnih okolnosti konkretnog slučaja iz opravdanih razloga za promjenu namjene nekretnine saznao naknadno istekom navedenog objektivnog zastarnog roka, zastara počinje teći od onog trenutka kad je saznao za promjenu namjene nekretnine neovisno od trenutka kada objektivno više nije mogao s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju u posjed te nekretnine, tj. neovisno od trenutka izgradnje ceste i završetka radova.

37. Grad Split, tuženik, je dao jasno određenje što čini nerazvrstane ceste na području Grada Splita u Odluci o nerazvrstanim cestama (Sl. glasnik 10/2014 od 02.04.2014 ) a u kojoj se navodi i to u:

-čl.3: Nerazvrstane ceste na području Grada Splita su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim Zakonom o cestama (u daljnjem tekstu: Zakon) i ovom Odlukom, a koje nisu razvrstane kao javne ceste, i to posebice: ceste koje povezuju grad Split i druga naselja na području Grada Splita, kao jedinice lokalne samouprave, ceste koje povezuju stambena, poslovna, gospodarska i druga područja unutar grada i drugih naselja, terminali i okretišta vozila javnog prijevoza, pristupne ceste do gospodarskih i drugih građevina, stambenih, poslovnih, druge ceste na području naselja i grada.

-čl.4: Nerazvrstanu cestu čine: cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično),građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo),zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za upravljanje i nadzor prometa, javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, uređaji za naplatu parkiranja i slično).

-čl.4 st.3: Korištenje i upravljanje te zaštita uličnih i izvan uličnih javnih parkirališta i javnih garaža, kao dijela mreže nerazvrstanih cesta na području Grada Splita, uređuje se posebnom odlukom.

38. Dakle, tuženik je definirao nerazvrstane ceste kao na području Grada Splita kao, između ostalih, ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti… uključujući, pristupne ceste do gospodarskih i drugih građevina, stambenih, poslovnih, koju čine, između ostalih i cestovna građevina i … ugibališta, parkirališta, okretišta … i slično…te da su ulične i izvan ulična javna parkirališta .., dio mreže nerazvrstanih cesta na području Grada Splita.

39. I sad ono bitno za razrješenje ove pravne stvari, dodatno, u postupku ROBOT COMMERCE d.o.o. „u stečaju”, a nad kojim društvom se vodi stečajni postupak pred Trgovačkim sudom u Splitu posl. br. St- 991/2017, utvrđeno je da je Grad Split dana 14.07.2021. u tom postupku dao podnesak očitujući se o statusu istih čestica koje su predmetom i ovog postupka (135/1/84/85 KO [katastarska općina]) pa navodi da su to u naravi nerazvrstane ceste čiji je pravni status definiran stupanjem na snagu Zakona o cestama (NN 84/2011...) te da su te čestice primjenom čl.101 tog Zakona po sili zakona postale javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo Grada Splita. Robot commerce d.o.o. u stečaju je po stečajnom upravitelju nudio tužiteljima otkup te čestice, a oni su to odbili, jer je tada bilo jasno da je to u tom trenutku nerazvrstana cesta.

40. U postupku nepotpunog izvlaštenja u svrhu izgradnje i održavanje odvodnje istočnog dijela Grada Splita i sustava odvodnje i vodoopskrbe ulica Put Libovca. a u predmetu pred Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za imovinsko pravne poslove klasa: UP/I-943-04/17-01/110 je zaprimljeno Očitovanje Gradonačelnika Grada Splita klasa; 943-01/18-01/03 urbroj: 2181/01-06-11-18-7, Split, 11.04.2018. u kojem je navedeno da … između ostalih da č. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem [katastarska čestica]) a koja je u tom dijelu položena na ulici IV. gardijske brigade sukladno čl. 131 Zakona o cestama (NN 54/11…) postala neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Dostavlja se elaborat nepotpunog izvlaštenja iz kojeg je vidljivo da je upravo dio 135/1 ko [katastarska općina] koji je predmet tog izvlaštenja za koje tuženik u tom postupku tvrdi da je cesta položen na dijelu koji u očitovanju iz 2025 vještak Geodetski zavod dd utvrđuje da nije cesta.

41. Također, u mail korespondenciji " [adresa elektroničke pošte]" od 14.07.2023 vezano uz pravni status nerazvrstane ceste 626/1 KO [katastarska općina] on, kao službenik tuženika izjavljuje da uvidom u DOF 2011 se č. zem. [katastarska čestica] (č. zem. [katastarska čestica]) smatra nerazvrstanom cestom namijenjenom korištenju većeg broja korisnika i u trupu koje je položena komunalna infrastruktura, dok je iz dopisa Splitsko-dalmatinske županije u predmetu UP/I-944/17/21-01/0023 razvidno da se upućuje upit tuženiku o pravnom statusu 626/1 Ko [katastarska općina] (č. zem. [katastarska čestica]) KO [katastarska općina] a gdje tuženik, Grad Split izjavljuje da uvidom u DOF 2011 i sustav GIS Grad Split te uvidom na terenu se dio č. zem. [katastarska čestica] (č. zem. [katastarska čestica]) na kojem je izgrađena cestovna građevina završno asfaltirana smatra nerazvrstanom cestom namijenjenom korištenju većeg broja korisnika.

42. U konačnici, tužitelji su vodili ukupno pet parničnih i drugih postupaka u kojima su štitili svoja prava na predmetnim česticama gdje su ishodili: Presudu i rješenje Visokog upravnog suda RH broj: Us-8402/2011-15 od 10. listopada 2013., Rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovnog broja.IIP-375/001 od 07.10.2007. i Presudu u predmetu Trgovačkog suda u Splitu poslovnog broja 13P-1170/2011 protiv Županijske uprave za ceste, Cestar i dr., Presudu Općinskog suda u Splitu i Presudu Županijskog suda u Splitu Gž-2005/15 kao i Rješenje Županijskog suda u Split poslovnog broja Gžsp-5/2012 (prvostupanjski Psp-18/11 od 22.12.2011. Svaki pojedinačno postupak jasno dokazuje da su tužitelji opravdano smatrali da se radi o nekretninama u privatnom vlasništvu da se o njima raspravljalo kao o nekretninama u građansko pravnom statusu.

43. I na kraju ovog Obrazloženja, ali ništa manje bitno od svega do sada kazanog, u nastavku postupka je trebalo raspraviti kao sporna pitanja, jesu li predmetne ceste odnosno betonsko-asfaltni manipulativni prostori bili pristupačni većem broju korisnika, odnosno svakome i kolika je točno površina odnosno koji dio spornih nekretnina predstavlja nerazvrstanu cestu. U tom smislu sud je pozvao vještake Bošnjaka i Vukovića da se o tome očituju što su oni i učinili na način da su dostavila svoje nalaze i mišljenja pa tako mjernik Ante Bošnjak 25. veljače 2025., a vještak građevinar Remi Vuković dana 23. ožujka 2025. Ovdje se posebno napominje da je svoj nalaz i mišljenje vještak mjernik Bošnjak potpisao kao nalaz i mišljenje Geodetskog zavoda d.d. Split, premda je to promašeno, jer je zadaću očitovanja sud povjerio upravo Anti Bošnjaku, stalnom sudskom vještaku za geodeziju. Međutim, ono što je po motrištu ovog suda bitnije od svega, vještak Bošnjak dao je svoj nalaz i mišljenje o tome da površina ceste odnosno dio čest. zem. [katastarska čestica] od 14.574 m2 predstavlja cestu – prometnu površinu, koju koristi veći broj ljudi i koja služi za pristup većem broju objekata te ima obilježja nerazvrstane ceste. Pogrešno! Jer, ovo nije bila zadaća vještaka Bošnjaka, s tim da je on svoju zadaću već ispunio kada je dao svoj prvi nalaz i mišljenje, a osim toga, njegov nalaz i mišljenje – zaključak, pogrešan je kada se pogleda izvadak iz zemljišne knjige predmetne nekretnine gdje stoji zabilježena površina nekretnine od 60.102 m2. Riječ je o javnoj ispravi, a kada se u svijetlu ranije citiranih zakonskih odredbi ZOC-a promatra očitovanje Bošnjaka, onda je posve jasno da je vještak Bošnjak izišao iz okvira naloženog mu zadatka. Nije njegov zadatak bio da izradi elaborat o cesti, jer on nije dobio takvu zadaću. Osim toga, za naglasiti je da je i sam vještak za građevinarstvo Remi Vuković, u svome očitovanju, kazao da elemente ceste tuženik nije označio na asfaltno-manipulativnoj površini i nikada nije dostavio snimak izvedenog stanja ceste, pa se on niti ne može očitovati koji bi dio te površine predstavljao nerazvrstanu cestu. Čak štoviše, vještak Bošnjak, odnosno Geodetski zavod d.d. zanemaruje činjenicu da površina nekretnine koja služi za kamionski promet nije označena, no ona se vidi na priloženim zračnim slikama, a vidio ju je i sud prilikom vršenja očevida.

43.1. U Republici Hrvatskoj ceste može projektirati samo ovlaštena osoba koja zadovoljava uvjete Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji. Ta osoba mora biti član Hrvatske komore građevinskih inženjera. Dakle, to ne može biti geodetski inženjer, pa makar se on zvao i Ante Bošnjak. Njegovo prvo vještvo je izrađeno u skladu sa strukom i njegovim ovlastima i stoga ga je sud, kao takvog i prihvatio. Njegovo očitovanje koje je dao nakon što je Vrhovni sud RH donio odluku u ovom predmetu Rev-3597/2019-7 nije izrađeno u skladu sa strukom. Naime, prilikom očitovanja kojeg je vještak Bošnjak dao na ročištu za glavnu raspravu 12. studenog 2024. isti je kazao da je kompletan prostor tzv. TTTS-a potpuno isti kao i onda kada je sudska komisija bila na terenu. Što se tiče dijela koji se odnosi na nerazvrstanu cestu, da bi njenu površinu bilo moguće utvrditi jedino na način da se usporedi GUP grada Splita iz 2007. u kojem je taj koridor prikazan. Naglasio je da u naravi ne postoje jasne rubne oznake niti sredine niti rubovi niti bilo što. Također je kazao da je predmetnu nekretninu samoinicijativno i osobno obišao dan prije održavanja ročišta od 12. studenog 2024. te da na terenu nisu vidljive nikakve cestovne oznake koje definiraju cestu. Površina gradske ceste je podatak koji se može izmjeriti na terenu ako gradska cesta ima jasno označene elemente kao što su kolničke trake, križanja, rubnjaci, nogostupi, parkinzi, rotori, kolni prilazi, oborinska odvodnja, horizontalna i vertikalna signalizacija i sl. Vještak Bošnjak je utvrdio i kazao izrijekom da nema na terenu oznaka rubova gradske ceste, da bi potom u pisanom očitovanju i dopuni nalaza i mišljenja sebi uzeo za pravo prekrojiti postojeću asfaltnu manipulativnu površinu između velikih poslovnih objekata na TTTS-u iako za to nema potrebno obrazovanje ni komorska ovlaštenja, a ni sud mu nije dao takvu zadaću. Površinu gradske ulice 4. gardijske brigade na TTTS-u koju je Bošnjak prikazao i izračunao u površini od 14.574 m2 ustvari je izmišljena fikcija, koja kada bi bila stvarna, bi predstavljala ugrozu za promet vozila i ljudi na TTTS-u, dovela do kolapsa predmeta i ogromnih šteta. Sve to zato što vještak Bošnjak nije građevinski inženjer i nema potrebita ovlaštenja za projektiranje cesta. Osim toga, vještak Bošnjak je izradio svoj dopunjeni nalaz i mišljenje (iako stoji da ga je izradio Geodetski zavod d.d. Split) usprkos činjenici da je DGU odnosno PUK Split uplanio u katastarskom operatu ulicu 4. gardijske brigade, označio njene rubove i prikazao njenu površinu te dao njenu oznaku čest.zem. i pripadajući broj. Začuđuje takav rad vještaka Bošnjaka kod činjenice da ga nije omela u prikazu gradske ulice činjenica da to ne odgovara ni blizu službenim podacima javno pravnog tijela RH koje je nadležno za uplanu zemljišta i svih građevina u RH.

43.2. Na istome ročištu za glavnu raspravu 12. studenog 2024. svoj iskaz dao je i vještak graditeljske struke Remi Vuković koji je kazao tom prilikom da se u prvom vještačenju, u ovome predmetu, krenulo od važećih činjenica da je nekadašnja firma TTTS, a koju su formirala tada poduzeća koja su egzistirala u gradu Splitu, gdje su ishodili građevne dozvole za svoje hale, skladišta i sl. te dozvolu za asfaltno manipulativne površine. Stanje danas je identično kao i 2016., ništa se nije promijenilo. Prema GPU ulica 4. gardijske brigade ide lijevo, gledano grafički, a Trgovačka ulica koja se nalazi u sredini kompleksa i koja je isto u GUP-u grada Splita, još uvijek je na čest. 626/1 koja ima upisanih 55.244 m2.

43.3. Upravo iz navedenih razloga sud je odbio daljnje izvođenje dokaza, traženja da se vještaci očituju na prigovore stranaka na njihovu dopunu nalaza i mišljenja, jer su dopune izvedene na način da nisu sudu dale odgovor na pitanja koja su, kao sporna, naznačio Vrhovni sud RH. No nije bilo ni potrebe kod postojanja nabrojanih javnih isprava. Da ne bude bilo kakve dvojbe, već je više puta tijekom ovog obrazlaganja spomenuto u kojem trenutku su tužitelji primili na znanje spoznaju da bi njihovo vlasništvo trebalo postati vlasništvo jedinice lokalne samouprave tj. tuženika, a to je upravo onaj trenutak kada je donesen spomenuti ZOC. Postupak koji slijedi nakon što se neka površina odredi cestom, u konkretnom slučaju nerazvrstanom koja bi trebala biti u vlasništvu tuženika, propisan je ranijim propisima koji su citirani u ovome Obrazloženju, što također ukazuje na to da je vještak Bošnjak izišao iz okvira naloženog mu očitovanja. Dakle, tužitelji su za činjenicu da bi im vlasništvo predmetnih nekretnina trebalo preći u vlasništvo tuženika, saznali nakon što je na snagu stupio ZOC, osmog dana od njegove objave (28. srpnja 2011.). Kako su tužbu tužitelji podnijeli dana 26. srpnja 2014., to je više nego jasno da nema govora o zastari njihovog potraživanja. Od ništa manjeg značaja nije ni činjenica da je između stranaka 2013. bio potpisan Sporazum, koji u naravi predstavlja priznanje obveze tuženika na isplatu. Sudski postupak kakav je vođen u konkretnom slučaju ne može ni u jednom segmentu zamijeniti ono postupanje koje je propisao ZOC. U ovome postupku ne može se projektirati cesta. U ovome postupku ne može se izvršiti izdvajanje dijelova nekretnine kao što se to može u geodetskom elaboratu, koji potom mora proći upravni postupak, pred Državnom geodetskom upravom. Upravo zato zakonodavac kaže da nakon što se donese odluka o tome da će nešto biti cesta, treba nastaviti daljnje postupanje pa sve do onog trenutka kada se treba pokrenuti postupak izvlaštenja, odnosno naknaditi prava upisanih vlasnika tj. suvlasnika.

44. Slijedom svega naprijed navedenog i obzirom da je matematički točno izvršena konverzija do sada izvršene kunske isplate naknade tužiteljima kao vlasnicima, prihvaćen je tužbeni zahtjev u cijelosti, osim djelomično u dijelu u kojem je tražena zakonska zatezna kamata na isplatu, a o čemu je već bilo riječi. Pri tome valja naglasiti da nije u pravu tuženik kada smatra da je riječ o preinaci tužbenog zahtjeva, što pravda činjenicom da je u uređenom tužbenom zahtjevu postavljen i paricijski rok od 15 dana. Tuženiku je za skrenuti pozornost na činjenicu da je VHRH ukidnim rješenjem u ovome postupku ukinuo prvostupanjsku i drugostupanjsku odluku i predmet vratio na ponovno suđenje. Paricijski rok bio je postavljen i u početno postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelja, a sve da njega i nema, u postupku ga je ovlašten utvrditi sud kao rok u kojem se određena činidba ima izvršiti.

45. Iako nije bitno za razrješenje ove pravne stvari, za napomenuti je da je na zaključnom ročištu za glavnu raspravu 30. travnja 2025. tuženik opetovano postavio zahtjev za izuzeće raspravne sutkinje, predsjednika Općinskog suda u Splitu i njegovih zamjenika i to iz evidentnih razloga kao i ranije, postavljajući zahtjev za izuzeće 26. travnja 2019. (odbačen) te potom 08. srpnja 2024. (odbijen). Stoga je taj njegov zahtjev, pozivom na odredbu čl.73 st.1 toč.2 i st.3 i 4 ZPPa odbačen. Protiv njega nije dopuštena posebna žalba pa se glede tog zahtjeva nije niti donosila posebna odluka. Pravilno je tuženik u svome zahtjevu primijetio da je opetovano riječ o traženju izuzeća uredujućeg suca a koji razlozi bi u normalnim okolnostima predstavljali žalbene razloge, što također taj zahtjev čini neosnovanim. No prije svega, on je nedopušten jer se o njemu već odlučilo. Dakle, iz istovjetnih razloga tuženik je već tražio izuzeće uredujućeg suca koji zahtjev je odbijen. Stoga je novopostavljeni nedopušten i kao takvoga, valjalo ga je odbaciti, jednako kao što je valjalo odbaciti i zahtjev da se od odlučivanja izuzmu predsjednik ovog suda i njegovi zamjenici, s tim da se posebno apostrofira da je tuženik propustio naznačiti ime i prezime predsjednika ovog suda i njegovih zamjenika. Izuzeće službenih osoba u postupanju traži se točnim označavanjem njihovih imena i prezimena no ono što je posebno važno je da se sve počinje od traženja izuzeća suca koji je zadužen na rad u konkretnom predmetu. Postupajući na ovaj način, postavljanjem ovakvog zahtjeva od strane tuženika, tuženik je u naravi želio iskoristiti činjenicu da protiv odluke predsjednika suda kojom on odlučuje o zahtjevu stranke za izuzećem točno konkretnog suca u predmetu, nije dopuštena posebna žalba. Bez obzira na navedeno, bez obzira na činjenicu da je tuženik očito bio nezadovoljan odlukom Ureda predsjednika ovog suda od 26. srpnja 2024. kojom je njegov zahtjev odbijen, a kojim je traženo izuzeće suca u ovom predmetu, tuženiku valja kazati da uredujući sudac nema i ne gaji nikakav animozitet prema tuženiku, da uredujući sudac sudi u predmetima u kojima je tuženik stranka često i nikada u tim predmetima tuženik, bez obzira na kojoj se procesno pravnoj poziciji nalazi, nije tražio da se ovaj sudac izuzme zbog animoziteta.

46. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl.154.st.2. ZPP-a uz primjenu odredbe Tbr.7,8,9 i 40 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 91/04, 37/05, 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23, nadalje u tekstu: Tarifa). Tužiteljima je priznat trošak za trajanja postupka Pi-520/14 za: sastav tužbe, pristup i zastupanje na ročištu za glavnu raspravu na dane 26. veljače, 22. travnja, 08. lipnja, i 17. srpnja 2015. (očevid na licu mjesta), 27. lipnja i 21. srpnja 2016. te sastav obrazloženih podnesaka od 17. veljače i 17. travnja 2015.i 27. lipnja 2016. - svaka radnja po 10.000 bodova, te sastav podneska od 22. kolovoza 2014. -50 bodova. Nakon što je Vrhovni sud RH ukinuo prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu u predmetu Pi-520/2014 i predmet vratio na ponovno raspravljanje, tužiteljima je priznat još i trošak za pristup i zastupanje na ročištima od 9. srpnja, 26. rujna i 12. studenog 2024. te 16. travnja i 30. travnja 2025., ali i za sastav podnesaka od 4. srpnja, 5. studenog, 25. studenog 2024. i 8. travnja 2025. - svaka radnja po 10.000 bodova. Pri navedenom je posebno vođeno računa o odredbi točke 6 Tarifnog br. 8 spomenute Tarife koja propisuje da postupak povodom ukidne odluke se smatra novim prvostupanjskim postupkom i odvjetniku u tome smislu pripada nagrada iz ovog tarifnog broja. Ukupan zbir od 190.050 bodova pomnožen je sa iznosom od 2,00 € koliko iznosi vrijednosti jednoga boda te je tako dobiven iznos od 380.100,00 €, koji iznos je potom uvećan za iznos od 114.030,00 € za zastupanje više osoba prema Tbr.40 spomenute Tarife. Na tako dobiveni iznos od 494.130,00 € tužiteljima je još i pribrojen iznos na ime 25% PDV-a ili iznos od 123.532,50 €, iznos od 1.566,64 € na ime plaćenih predujama za izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku mjerniku i vještaku građevinske struke te plaćenih sudskih pristojbi od po 5.000,00 kn (na ime sudske pristojbe na tužbu i presudu) ili 1.327,23 €. Zbrajanjem naprijed navedenih iznosa dobiven je iznos od 620.556,67 € koliko će tuženik parničnog troška morati platiti tužiteljima.

46.1. Kamate na tako dosuđeni trošak su temeljem odredbe čl.30 st.2 Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17) tužiteljima dosuđene od presuđenja do isplate.

47. Radi svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Splitu, 14. svibnja 2025.

S U D A C

Dunja Ljubičić

Pravna pouka: Protiv ove odluke može se izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka a za drugostupanjski sud.

DNA: - pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis