Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Poslovni broj: Pp-10229/2022.-8.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Krečak, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Đirlić, u prekršajnom postupku protiv okrivljene ŽR, zbog prekršaja iz članka 14. stavak 3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23., 64/23.) i dr., u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Zadru, pod Klasom: UP/I-116-02/21-01/198 i Ur.brojem: 443-02-03-22-21-8 od 7. rujna 2021., nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave 19. rujna 2024. u odsutnosti okrivljenice i predstavnika ovlaštenog tužitelja, 24. rujna 2024. objavio je i
p r e s u d i o j e
I.
I. Okrivljena ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1990., s prebivalištem u mjestu [adresa], vlasnica poljoprivrednog obrta „ Ž“, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavana iz područja gospodarstva,
k r i v a j e
što:
30. kolovoza 2021. u [adresa], radnicima PR i ER koji su započeli s radom 30. kolovoza 2021. u pečernjarnici „Musić“ u [adresa], a koja posluje u sastavu poljoprivrednog obrta [obrt]“ nije sklopila ugovor o radu u pisanom obliku niti im je uručila pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada,
dakle, kao poslodavac fizička osoba, u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nije izdala radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,
čime je počinila prekršaj opisan u članku 14. stavak 3. Zakona radu, kažnjiv po članku 229. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. točka 3. istog Zakona,
pa se okrivljenici na temelju članka 229. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. točka 3. Zakona o radu, te primjenom članka 37. stavak 3. točka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) EURA.
Na temelju članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 1 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.
Sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine iste u roku 1 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.
II. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezna na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti iznos od 20,00 (dvadeset) eura u roku od 1 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.
II.
Na temelju članka 181. točka 4. Prekršajnog zakona,
protiv okrivljene ŽR (osobni podaci istovjetni osobnim podacima u izreci presude pod I.),
o d b i j a s e o p t u ž b a
da:
„zbog toga što je inspektorica rada Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava Zadar nedvojbeno utvrdila, temeljem provedenog inspekcijskog nadzora dana 30. 08. i 31. 08. 2021. god. da okr. za radnike SR i KR koji su započeli sa radom dana 30. 08. 2021. god. u P. O Grgo u Pečenjarnici Musić u [adresa] nije prijavila osiguranje najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, odnosno do dana 30. 08. 2021. god., Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područni ured Zadar“,
time da bi počinila prekršaj opisan u članku 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.), kažnjiv po članku 172. stavak 4. istog Zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Ispostava u Zadru, pod uvodno citiranim brojem, podnio je optužni prijedlog Općinskom sudu u Zadru, protiv okrivljene ŽR, zbog prekršaja iz izreke ove presude.
2. Ovaj Sud je zaprimio od Općinskog suda u Zadru navedeni predmet sukladno rješenju Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj: 31 Su-354/2022-2 od 25. svibnja 2022. kojim je Općinski prekršajni sud u Splitu određen kao drugi stvarno nadležni sud za postupanje u prekršajnim predmetima Općinskog suda u Zadru.
3. Sud je odgovarajućom primjenom članka 167. stavak 3. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu u odsutnosti okrivljenice, a s obzirom na dostavljenu pisanu obranu, te u odsutnosti uredno pozvanog predstavnika ovlaštenog tužitelja.
3.1. Okrivljenica je u svojoj pisanoj obrani u bitnom navela da su SR i KR bili nazočni u pečenjari navedenog dana, no ne kao djelatnici već s namjerom zasnivanja poslovnog odnosa došli u pečernjarnicu kako bi na licu mjesta vidjeli procese i zahtjevnost rada te ujedno ocijenili žele li ili ne žele stupiti u radni odnos, a pritome su, za što iskazuje žaljenje, pomogli uredno prijavljenom djelatniku u obavljanju posla. Nastavno na iznijeto, promtno je, prihvaćajući kaznu koja joj je određena, 1. rujna 2021. platila kaznu u iznosu od 40.000,00 kuna u državni proračun Republike Hrvatske. Nadalje, s obzirom da su SR i KR, odlučili stupiti u radni odnos, iste je prijavila 6. rujna 2021. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Molila je Sud da uzme u obzir da je uredno platila određenu kaznu iako joj je iznos predstavljao veliki materijalni izdatak, osobito teške okolnosti poslovanja, ne samo radi pandemije već i radi činjenice da je njen suprug ČR preminuo uslijed zaraze coronom te da je s najboljom namjerom i trenutnim znanjem preuzela firmu zajedno s troje malodobne djece. Uspjela je zadržati sve svoje radnike, sačuvati njihovu egzistenciju kao i egzistenciju obitelji svih njenih djelatnika. Obećala je da se ovako što više nije ponovilo niti će se ponoviti.
3.2. Sud je u dokaznom postupku pročitao i pregledao: rješenje Državnog inspektorata od 7. rujna 2021., izjavu ER, izjavu BR, potvrdu o provedenom nalogu Zagrebačke banke d.d. za plaćanje u kunama od 1. rujna 2021., dio zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja za okrivljenicu od 31. kolovoza 2021., zapisnik Državnog inspektorata od 30. kolovoza 2021. te izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenicu.
3.3. Na temelju prekršajne evidencije utvrđeno je kako je okrivljenica pravomoćno kažnjavana iz područja gospodarstva i to:
- odlukom Područne jedinice – Službe za mobilne jedinice Split broj: 325/2022 od 11. prosinca 2022., kažnjena je novčanom kaznom u iznosu od 3.185,35 eura, zbog prekršaja iz članka 192. stavak 1. točka 2. Općeg poreznog zakona (pravomoćna 30. prosinca 2022.),
- odlukom Porezne uprave – PU Split broj: 504284788602023177400411516 od 5. siječnja 2023., kažnjena je novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 eura, zbog prekršaja iz članka 192. stavak 2. Općeg poreznog zakona (pravomoćna 9. veljače 2023.).
4. Nakon provedenog postupka, odnosno ocjenom pisane obrane okrivljenice u kojoj je u bitnom priznala počinjenje prekršaja koji joj se stavlja na teret i čije je priznanje potvrđeno dokazima u spisu, Sud je nedvojbeno utvrdio kako je okrivljenica počinila prekršaj opisan u izreci presude pod I., zbog čega ju je Sud proglasio krivom i izrekao joj odgovarajuću kaznu.
5. Odredbom članka 14. stavak 3. Zakona o radu propisano je: Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.
6. U postupku nije sporno da je okrivljenica vlasnica poljoprivrednog obrta " [obrt]", a u sklopu kojeg posluje izdvojeni pogon pečenjarnica „Musić“ sa sjedištem u [adresa]. Isto tako nije sporno da su na dan inspekcijskog nadzora u pečenjarnici „Musić“ zatečeni radnici SR i KR. Iako je okrivljenica u pisanoj obrani navela da su isti navedenog dana došli u pečenjarnicu kako bi, nakon što vide procese rada, ocijenili žele li ili ne žele stupiti u radni odnos, i sama priznala da su pomogli djelatniku u obavljanju posla, dakle time su započeli s radom u navedenoj pečenjarnici iako s istima okrivljenica nije sklopila ugovor o radu u pisanom obliku, a niti im je prije početka rada uručila pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.
6.1. Slijedom navedenog, okrivljenica je propustom opisanim u izreci presude pod I., ostvarila sva zakonska obilježja prekršaja kažnjivog po članku 229. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. točka 3. Zakona o radu, a koji joj se stavlja na teret.
7. Nakon što je Sud okrivljenicu proglasio krivom za počinjeni prekršaj, odlučio je o kazni koju će izreći okrivljenici.
8. Kažnjivom odredbom članka 229. stavak 1. točka 3. Zakona o radu propisano je:
Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako: - u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (članak 14. stavak 3.).
8.1. Kažnjivom odredbom članka 229. stavak 2. Zakona o radu propisano je: Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
9. Određujući visinu novčane kazne okrivljenici, Sud je vodio računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i okrivljenicu, kako olakotnim tako i otegotnim okolnostima. Sud je okrivljenici kao olakotno cijenio što do sada nije prekršajno osuđivana zbog povrede Zakona o radu, što je prekršaj u bitnom priznala kao i gospodarsku situaciju u zemlji tijekom 2021. uzrokovanu pandemijom dok joj je kao otegotno uzeo u obzir što je počinila teži prekršaj. S obzirom na navedeno, Sud je na temelju kažnjive zakonske odredbe citirane u izreci presude pod I. te primjenom članka 37. stavak 3. točka 1. Prekršajnog zakona, okrivljenici izrekao novčanu kaznu u ublaženom iznosu od 300,00 eura, držeći da će se tako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja, kako opće tako i specijalne prevencije pa Sud smatra kako je kazna individualizirana u odnosu na počinitelja.
9.1. Na temelju članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona ako okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od jednog mjeseca po pravomoćnosti ove presude, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
10. U odnosu na prekršaj opisan u izreci presude pod II., Sud ističe da je u odnosu na okrivljenicu doneseno usmeno rješenje više inspektorice rada MR, od 31. kolovoza 2021., na temelju članka 171. Zakona o mirovinskom osiguranju i na temelju članka 3. i 70. stavak 1. Zakona o državnom inspektoratu, kojim se okrivljenici određuje mjera zabrane obavljanja djelatnosti, a koje je postalo izvršno 6. rujna 2021. u najkraćem trajanju do 21. rujna 2021., a koje se neće izvršiti ukoliko okrivljenica ukloni sve utvrđene nedostatke i plati iznos od 20.000,00 kuna za svakog radnika u korist Državnog proračuna na račun broj: IBAN [broj bankovnog računa] s pozivom na broj HR64 7129-50709-24375-00198.
10.1. Načelo „ne bis in idem“ je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske kao i člankom 4. Protokola broj 7 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovor broj 18/97., 6/99.- pročišćeni tekst, 8/99.-Ispravak, 14/02. i 1/06.). Presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju P v. [adresa], App no 14939/03, izjednačava se sudsko (u ovom slučaju prekršajno) i administrativno kažnjavanje ako je riječ o činjenično istom djelu. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru je vidljivo da je usmeno rješenje donijeto zbog neprijavljivanja radnika nadležnim tijelima mirovinskog osiguranja.
10.2. Sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava pravno nazivlje nacionalnog zakonodavstva ne može biti jedini kriterij relevantan za primjenu pravila „ne bis in idem“ u smislu članka 4. Protokola 7 Konvencije već je u konkretnom slučaju potrebno promatrati u skladu s tzv. mjerilima ''Engel'' (Europski sud svojoj praksi je postavio tri mjerila koja su poznata kao mjerila ''Engel'', predmet Engel i drugi protiv Nizozemske od 8. lipnja 1976. godine) je li izrečena upravna mjera ima preventivni ili kazneni karakter. S obzirom da izrečena upravna mjera u konkretnom slučaju sadrži zabranu obavljanja djelatnosti na točno određeni rok (do otklanjanja utvrđenih nedostataka u poslovanju, a najkraće do 21. rujna 2021.) izrečena upravna mjera predstavlja sredstvo kažnjavanja za okrivljenicu i ima penalni karakter pa vođenje prekršajnog postupka u povodu optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja – Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Zadru (istog tijela koje je izreklo upravnu mjeru) za isti činjenični supstrat, u konkretnom slučaju bi predstavljao povredu načela „ne bis in idem“ u smislu članka 4. Protokola 7 Konvencije.
10.3. Načelo „ne bis in idem“ se odnosi samo na prekršaje koji su obuhvaćeni rješenjem upravnog tijela, a iz usmenog rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti okrivljenici, nedvojbeno proizlazi da je doneseno usmeno rješenje više inspektorice rada od 31. kolovoza 2021., a koje je u ovom postupku izvršeno s obzirom da je uplaćena kazna u ukupnom iznosu od 40.000,00 kuna, i koje se odnosi samo na prekršaj iz članka 172. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanog u izreci presude pod točkom II. pa je ovaj Sud, na temelju članka 181. stavak 4. Prekršajnog zakona, donio presudu kojom se optužba protiv okrivljenice odbija.
11. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona te predstavlja paušalne troškove koji su okrivljenici određeni u iznosu od 20,00 eura (Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka "Narodne novine" broj: 18/13., propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura), a što je po mišljenju ovog Suda primjereno složenosti i trajanju postupka te imovnom stanju okrivljenice.
U Splitu 30. travnja 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Marija Đirlić, v.r.
Zrinka Krečak, v.r.
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Okrivljeniku,
2. ovlaštenom tužitelju,
3. u spis.
