Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Gž-34/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, i to Vesne Vrkić Perak kao predsjednika vijeća, Željka Marina kao suca izvjestitelja, i Marijane Žulj Jakovljević kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Maji Masnec, odvjetnici iz Jastrebarskog, protiv tužene MM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi prestanka stvarne služnosti, a odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu broj: P- 793/2024-45 od 3. prosinca 2024., na sjednici vijeća od 14. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I.Žalba tužene odbija se kao djelomično neosnovana te se prvostupanjska presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj: P-793/2024-45 od 3. prosinca 2024., potvrđuje u dijelu u kojem je odlučeno o glavnoj stvari ( točka I. izreke) a prihvaća kao djelomično osnovana pa se prvostupanjska presuda preinačava u dijelu u kojem je usvojen zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška ( točka II. izreke) na način da se nalaže tuženiku naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.756,75 Eur-a u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška do dosuđenog iznosa od 2.694,25 Eur-a ( za iznos od 937,50 Eur-a) zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška odbija kao neosnovan.
II.Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda presuđeno je:
„I. Prestaje pravo stvarne služnosti prolaza i provoza zasnovano na teret kčbr. [katastarska čestica] Vinograd Graba sa 324 čhv, kčbr. [katastarska čestica] Vinograd Graba sa 926 čhv i kčbr. [katastarska čestica] Graba sa 755 m2, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a za korist kčbr. [katastarska čestica] kuća br. 30 A (Stambena zgrada), dvorište i vinograd u [adresa] sa 201 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te se tuženiku MM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zabranjuje svaki daljnji prolaz i provoz preko poslužnih nekretnina sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu 2.694,25 eura (slovimadvijetisućešestodevedesetčetrieuraidvadesetpetcenti), sve to u roku 15 dana.
III. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 357,27 eura (slovima: tristopedesetsedameuraidvadesetsedamcenti).“
2.Tuženik je po punomoćniku u zakonskom roku podnio žalbu protiv dijela navedene presude kojim je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja, te odlučeno da prestaje predmetno pravo stvarne služnosti prolaza i provoza zasnovano na teret nekretnina u vlasništvu tužitelja a za korist nekretnine u vlasništvu tužene i zabranjuje svaki daljnji prolaz i provoz preko poslužnih nekretnina ( točka I. izreke) i u kojem je tužitelj uspio sa zahtjevom za naknadom parničnog troška ( točka II. izreke) zbog, svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05. i 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - nadalje: ZPP). Predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu kao osnovanu te preinačiti pobijanu presudu na način da sud odbaci odnosno odbije tužbeni zahtjev tužitelja, ili podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži trošak žalbe.
3.Odgovor na žalbu nije izjavljen.
4.Žalba tuženika nije osnovana.
5.Razmatrajući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i postupak koji joj je prethodio te žalbene navode tuženika, ovaj sud smatra kako ta odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može valjano pravno ispitati, niti su njome povrijeđene odredbe o postupku na koje ovaj sud u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.
Protivno navodima u žalbi pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a koji razlozi nisu proturječni onome što se u razlozima presude govori o sadržaju isprava i samih tih isprava, a izreka pobijane presude je razumljiva i sukladna s razlozima presude. Naime, prvostupanjski sud je na jasan i argumentiran način obrazložio iz kojih razloga tužbeni zahtjev smatra osnovanim tako da nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a kako neosnovano u žalbi navodi tuženik.
6.Predmet spora je zahtjev tužitelja za ukidanjem služnosti puta i zabranu daljnjeg prolaza i provoza preko poslužnih nekretnina u vlasništvu tužitelja, a za korist povlasne nekretnine koja je u vlasništvu tuženika.
7.Nakon provedenog postupka te savjesne, brižljive i detaljne ocjene provedenih dokaza u postupku kako svakog zasebno tako i svih dokaza zajedno (članak 8. ZPP-a) prvostupanjski sud utvrdio je da tuženik koristeći postojeći put prelazi preko šest nekretnina tužitelja radi pristupa povlasnoj nekretnini pri čemu je ukupna udaljenost provoza preko javnog puta i tužiteljevih nekretnina 227,45 m, da tužitelj ima naglašene gospodarske interese kojima šteti navedeni provoz tuženika te da pritom povlasna nekretnina ima jednako prikladan izravan pristup na javni put putem međašne kčbr. [katastarska čestica], pa zaključuje da su ispunjeni kumulativni uvjeti za ukidanje prava stvarne služnosti, te je pozivajući se na odredbu članka 242. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09, 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. nastavno: ZVDSP) usvojio tužbeni zahtjev.
8.S utvrđenjima i zaključcima prvostupanjskog suda u cijelosti je suglasan i ovaj sud jer isto proizlazi iz predmetnog spisa, odnosno iz svih dokaza provedenih tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom.
9.Nije sporno da predmetna služnost puta nije upisana u zemljišnoj knjizi, te da je tužitelj prilikom stjecanja poslužnih nekretnina znao za postojanje te služnosti, kao i da se tuženik koristio putem koji je tužitelj izgradio preko više svojih čestica, odnosno da je ostvarivao pravo stvarne služnosti preko poslužnih nekretnina u vlasništvu tužitelja, a za korist povlasne nekretnine u vlasništvu tuženika (članak 243. ZVDSP-a).
9.1.Stoga, iako predmetno pravo stvarne služnosti nije bilo upisano u zemljišnoj knjizi s obzirom da se tuženik nesporno koristio tim pravom nije bilo mjesta odbaciti tužbeni zahtjev samo iz razloga što pravo stvarne služnosti nije bilo upisano u zemljišnoj knjizi, a na što neosnovano žalbom ukazuje tužena. Osim toga činjenicu da je tužena nesmetano koristila put koji je tužitelj izgradio preko više svojih čestica tužitelj nije osporavao, pa da bi se ista utvrdila nije bilo potrebno na utvrđenje te okolnosti saslušati tuženu niti svjedoke.
9.2.Nadalje, tužitelj je u ovom postupku prvenstveno tražio ukidanje stvarne služnosti prolaza i provoza koju je ostvarivao tuženik kao vlasnik povlasne nekretnine u odnosu na poslužne nekretnine u vlasništvu tužitelja a ne zaštitu od smetanja posjeda, pa se neosnovano tužena u žalbi poziva na zakonske odredbe ZVDSP-a i ZPP-a kojima se uređuje postupak u vezi sa smetanjem posjeda.
10.Prema odredbi članka 242. stavak 2. ZVDSP-a sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.
11.Nije sporno da je tuženiku rješenjem o uređenju prostora od 12. rujna 1984. jasno naznačeno da kolni priključak za navedenu nekretninu ima omogućiti na zapadnoj strani iste, odnosno na kčbr. [katastarska čestica] na kojoj se i nalazi javni put.
11.1.I prema mišljenju ovoga suda, a protivno navodima u žalbi u situaciji kada je tuženiku rješenjem o uređenju prostora od 12. rujna 1984. jasno naznačeno da kolni priključak za navedenu nekretninu ima omogućiti na zapadnoj strani iste, odnosno na kčbr. [katastarska čestica] na kojoj se i nalazi javni put obveza postojanja prikladnog javnog puta ispunjena je činjenicom da je povlasna nekretnina na kčbr. [katastarska čestica] međašna sa česticom javnog puta na kčbr. [katastarska čestica]. pa obveza postojanja prikladnog puta unutar same povlasne nekretnine do njezinih pojedinih dijelova nije od značenja za donošenje odluke. Odnosno, kako tuženik ostvaruje izravan pristup na javni put s povlasne nekretnine, pitanja mogućnosti kolnog pristupa pojedinim dijelovima te nekretnine ili njihove udaljenosti od međe s česticom javnog puta nisu relevantni za odluku u ovoj pravnoj stvari niti mogu ići na štetu i teret tužitelja.
12.S obzirom na navedeno, kako je sud mogao zakonito odlučiti o tužbenom zahtjevu te na utvrđene činjenice do kojih je sud došao temeljem isprava dostavljenih u spis, provedenim vještačenjem i očevidom kao i saslušanjem tužitelja, nije bilo nužno provoditi predložene dokaze saslušanjem svjedoka i tužene, pa postupanjem prvostupanjskog suda nije onemogućeno tuženiku raspravljanjem pred sudom, tako da nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 353. stavak 2. točka 6. ZPP-a. Osim toga tuženik je u odgovoru na tužbu, na raspravama, kao i u podnescima dostavljenim sudu jasno iskazao svoj stav glede tužbenog zahtjeva, a što je prvostupanjski sud i cijenio prilikom donošenja odluke.
13.Kako prvostupanjski sud donoseći pobijanu presudu u dijelu u kojem je odlučeno o glavnoj stvari ( točka I. izreke) nije povrijedio odredbe parničnog postupka, pravilno je utvrdio sve činjenice bitne za donošenje zakonite odluke i pravilno primijenio materijalno pravo valjalo je žalbu tuženika primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a djelomično odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u tom dijelu.
14.Nasuprot tome žalba tuženika glede odluke o parničnom trošku je osnovana.
14.1.Pravilno je kod odluke o parničnom trošku prvostupanjski sud odlučivao primjenom odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. stavak 1. ZPP-a. Međutim, u konkretnom slučaju valjalo je primijeniti Tbr. 7.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( „Narodne novine“ broj: 138/23 – nastavno Tarifa) po kojoj odvjetniku u postupcima radi služnosti ( a što je ovdje slučaj) pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova koja obuhvaća najviše do 4 radnje za svaki prvostupanjski postupak, a za svaku daljnju radnju odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova.
14.2.Stoga pravilnom primjenom materijalnog prava Tbr.7.2. Tarife tužitelju zastupljenom po punomoćniku odvjetniku priznaju se troškovi za sastav tužbe, zastupanje na ročištima 19. svibnja 2022. i 3. studenog 2022., te za sastav obrazloženog podneska od 4. siječnja 2023., 250 bodova, dok mu se za zastupanje na ročištima od 11. travnja 2023., 16. studenog 2023., 22. veljače 2024. te 4. studenog 2024. priznaje po 50 bodova za svaku radnju odnosno ukupno 200 bodova, a što uz vrijednost boda od 2,00 Eur-a iznosi 900,00 Eur-a. Na navedeni iznos se dodaje PDV od 25% što iznosi 225,00 Eur-a. Tužitelju se priznaju kao opravdani i troškovi predujma za sudskog dostavljača u iznosu od 16,58 eura, predujma za vještačenje i očevid u iznosu od 535,63 eura te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura i sudske pristojbe na presudu 53,00 eura, što čini ukupno 1.756,75 osnovanog troška tužitelja, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška do dosuđenog iznosa od 2.694,25 Eur-a ( za iznos od 937,50 Eur-a) odbija kao neosnovan.
15.Temeljem izloženog valjalo je primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP- a žalbu tuženika glede odluke o parničnom trošku u dijelu u kojem je zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška usvojen ( točka II. izreke) uvažiti kao osnovanu i preinačiti presudu prvostupanjskog suda u tom dijelu.
16.Kako je tuženik sa žalbom uspio samo u neznatnom dijelu i to glede odluke o parničnom trošku odbijen je njegov zahtjev za naknadom troška žalbe (članak 154. stavak 5. ZPP-a).
17.U nepobijanom dijelu u kojem je odbijen zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška ( točka III. izreke) presuda prvostupanjskog suda ostaje neizmijenjena.
Vukovar, 14. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća
Vesna Vrkić Perak
