Poslovni broj: Usž-482/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda , Snježane Horvat-Paliska predsjednice vijeća , Gordane Marušić-Babić i Radmile Bolanča Vuković , članica vijeća , te više sudske savjetnice-specijalistice Blaženke Drdić , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja ČĆiz [adresa], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje , Središnje službe , Zagreb , A. Mihanovića 3 , radi prijevremene starosne mirovine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci , poslovni broj: Us I-780/2024-9 od 8. siječnja 2025. , na sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2025.

pretpostavljam da je

Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci , poslovni broj: Us I-780/2024-9 od 8. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika , klasa: UP/II-140-02/24-01/03025940568 , ur.broj:341-99-05/3-24-724 , od 18. travnja 2024. te radi priznanja prava na mirovinu sukladno njegovom sudjelovanju u Domovinskom ratu.

2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Područnog ureda u Karlovcu , klasa: UP/I 140-02/24-01/03025940568 , ur.broj: 341-07-05/3-24-501 od 10. siječnja 2024. , kojim je tužitelju određena prijevremena starosna. mirovina od 1. svibnja 2023. u svoti od 299,52 eura mjesečno. Umjesto te mirovine određena je najniža mirovina u iznosu od 332,14 eura, koja od 1. srpnja 2023. iznosi 324,62 eura mjesečno, te se umjesto te mirovine određuje najniža mirovina u iznosu od 359,97 eura mjesečno. Svota mirovine određena tim rješenjem obračunat će se sa svotama predujma isplaćenih na temelju rješenja Područne službe u Karlovcu , broj: 24035 od 28. kolovoza 2023.

3. Tužitelj podnosi žalbu protiv pobijane presude zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnome navodi da je hrvatski branitelj – dragovoljac iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata, te da pri utvrđivanju visine mirovine nije uzeto u obzir njegovo sudjelovanje u Domovinskom ratu od 619 dana. Prigovara da nije primijenjen članak 49. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ 121/17., 98/19, 84/21-ZHBDR). Predlaže Sudu da poništi pobijanu presudu, usvoji tužbeni zahtjev te da se naloži tuženiku da mu prizna mirovinu sukladno njegovom sudjelovanju u Domovinskom ratu.

4. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da ostaje pri svim navodima danim tijekom postupka i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući osporavanu presudu sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 36/24 - ZUS), ovaj Sud smatra da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, odnosno navodi žalbe ne utječu na donošenje drukčije odluke.

7. Člankom 91. stavkom 1. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" 157/13., 151/14., 33/15. 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 102/19, 84/21 i 119/22 – dalje: ZOMO) propisano je da osiguraniku obvezno osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, koji se svojom izjavom Središnjem registru osiguranika u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu opredijelio za ostvarivanje prava na mirovinu i iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, a koji je ostvario staž osiguranja u razdoblju do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, starosna i prijevremena starosna mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti određuje na način da se dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do tog dana određuje kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, a dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž od toga dana određuje se kao osnovna mirovina.

8. U obrazloženju presude prvostupanjski je sud izložio sve bitne činjenice koje proizlaze iz priloženih dokaza, te imajući na umu relevantne propise u konkretnom slučaju, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev.

9. Prema podacima spisa predmeta proizlazi da je privremenim rješenjem Područne službe u Karlovcu , broj: 24035 od 28. kolovoza 2023. tužitelju priznato pravo na prijevremenu starosnu mirovinu od 1. svibnja 2023. i određen predujam mirovine, a predmetni upravni postupak pokrenut po dužnosti na temelju članka 131. stavka 2. ZOMO-a , nakon što su prikupljeni svi podaci potrebni za određivanje svote mirovine, te je prvostupanjskim rješenjem određena pripadajuća svota mirovine.

10. Tužitelj je bio osiguran iu obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje-II stupnja, te se Izjavom Središnjeg registra osiguranika od 19. rujna 2023. odredio za ostvarivanje prava na mirovinu i iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (osnovna mirovina zajedno s mirovinom iz II. stupnja).

11. Suprotno navodima tužitelja , materijalno pravo, mjerodavne odredbe članka 91. stavka 1. ZOMO-a , te odredbe Zakona o obveznim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, 19/14., 93/15., 102/15., 64/18., 115/18. i 58/20. -ZOMF) u ovom predmetu pravilno su primijenjene.

12. Pravilno obrazlaže prvostupanjski sud da tužitelj u predmetnoj upravnoj stvari nije zatražio priznavanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu primjenom ZHBDR-a , već primjenom ZOMO-a i da se svojim izjavom od 19. rujna 2023. odlučio za ostvarivanje prava na mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualnog kapitaliziranja štednje, pa se stoga ne mogu primijeniti odredbe ZHBDR ( članak 49. ) jer za primjenu toga Zakona nema pravne osnove. U konkretnom slučaju ne može se kumulirati ostvarenje prava primjenom ZOMO-a i ZHBDR-a , odnosno ne može se tražiti da se svota mirovine koja je određena prema jednoj pravnoj osnovi ( ZOMO i ZOMF) poveća po drugoj ( ZHBDR ).

13. Žalbeni navodi nisu osnovani i nisu od utjecaja na drugačiju odluku u ovoj upravnoj stvari.

14. Trebalo je stoga, na temelju članka 135. stavka 1. ZUS-a , odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 14. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Snježana Horvat-Paliska