REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Poslovni broj: Usž-119/2025-5

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice RC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa odvjetnik Nikola Jurić, Zagreb, Račkog 10, protiv rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, klasa: UP/II-361-05/22- 26/184, ur.broj: 531-03-4-23-2 od 5. rujna 2023., uz sudjelovanje zainteresirane osobe ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa odvjetnica Zlatica Lippe Margaretić, iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dubravko Margaretić i Zlatica Lippe Margaretić, Zagreb, Maksimirska 44, radi donošenja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-4979/2023-19 od 15. studenoga 2024., na sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-4979/2023-19 od 15. studenoga 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava žalbe.

III. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/II-361-05/22-26/184, ur.broj: 531-03-4-23-2 od 5. rujna 2023., kojim je odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja o izvedenom stanju Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo i Središnjeg odjeka za graditeljstvo, klasa: UP/I-350-05/17-007/956, ur.broj: 251-10-22- 1/018-22-59 od 15. veljače 2022. Naprijed navedenim rješenjem tijela prvog stupnja ozakonjuje se rekonstruirana manje zahtjeva stambena zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prostornih pokazatelja navedenih u tom rješenju.

2. Tužiteljica u žalbi navodi da istu podnosi iz svih žalbenih razloga. Navodi da prvostupanjski sud nije odlučio o materijalnopravnom prigovoru koji je tužiteljica istaknula u tužbi, a koji se tiče postojanje otvora za prozračivanje (ventilaciju). Smatra da je prvostupanjski sud nejasno i nerazumljivo obrazložio da je građevina tražitelja legalizacije smještena na međi sa žaliteljevom česticom pa par redaka nakon toga da je smještena gotovo na međi. Nadalje se u presudi navodi da se na zapadnom pročelju građevine nalaze otvori zazidani staklenom opekom da bi par redaka kasnije bilo navedeno da se na zapadnom pročelju građevine nalaze otvori zatvoreni od neprozirnog materijala kroz koji nije moguć vizualni pogled. Također sud ne obrazlaže zbog čega bi odredba članka 33. Odluke o Generalnom urbanističkom planu Grada Zagreba bila ovdje relevantna. Nadalje, sud nije utvrdio odlučnu činjenicu, a to je da li je streha uklonjena ili ona i dalje postoji jer je iz spisa vidljivo da se konstruktivni elementi strehe i dalje nalaze u zračnom prostoru nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] (zapadna međa) i to u simetričnoj širini cca 50 milimetara cijelom zapadnom duljinom krova. Također tužiteljica je tijekom cijelog upravnog postupka, kao i upravnog spora, inzistirala na vještačenju od strane stručne i neovisne osobe te su paušalna utvrđenja s očevida od 4. svibnja 2021. i od 1. listopada 2021. Ističe da zapisnik sadrži fotografije koje pokazuju stvarno stanje na terenu, a koje bi bilo identično na dan izvršenja očevida na dan donošenja prvostupanjskog upravnog rješenja, na dan donošenja drugostupanjskog upravnog rješenja. Također, u presudi se uopće ne obrazlaže zbog čega okolnost da je tužiteljici i njezinom punomoćniku onemogućeno ravnopravno sudjelovanje u upravnom postupku nije relevantno jer im u upravnom postupku nisu dostavljene isprave odnosno podnesci i pismena. Također ističe da se u pobijanoj presudi potpuno ignorira prigovor da su povrijeđena prava gđe. ŽC odnosno susjede neposredne s južne međe koja s obzirom na to ima zakonski status stranke u postupku legalizacije, a njoj to u postupku nije omogućeno. Predlaže poništiti presudu prvostupanjskog suda te usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice i potražuje trošak sastava žalbe.

3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Zainteresirana osoba u odgovoru na žalbu navodi da prema rezultatima samog očevida provedenog u prisutnosti vještaka građevinske struke već je upravnom postupku utvrđeno da su svi otvori prema čestici u vlasništvu tužiteljice zatvoreni i to na način da su zazidani čvrstim građevinskim materijalom i to trajnim. Činjenica da je streha skraćena do samog ruba zgrade i ne prelazi preko međe, moguće je bilo utvrditi čak i bez nekih stručnih sposobnosti i to samim vizualnim zapažanjem što je sve konstatirano u zapisniku s čijim se sadržajem tužiteljica složila putem svog punomoćnika. Smatra da su sve odlučne činjenice u postupku utvrđene te prvostupanjska presuda zakonita. U pogledu konstatacija da je u upravnom postupku tužiteljici onemogućeno da izvrši uvid u spis predmeta ističe da je uvid u spis kao i svaki drugi sudionik u postupku mogla izvršiti kada god je htjela te u konačnici i pred Upravnim sudom u Zagrebu uvidom u spis kod suda ili putem e-komunikacije. Predlaže žalbu odbiti, potražuje trošak sastava odgovora na žalbu.

5. Tužiteljica se očitovala na odgovor na žalbu zainteresirana osobe te navela da zainteresirana osoba niti jednom riječju ne osporava postojanje otvora za prozračivanje zbog čega postoje prepreke za ozakonjenje predmetne nekretnine sukladno odredbi članka 6. stavka 3. alineja 1. Zakona o legalizaciji.

6. Žalba nije osnovana.

7. Ispitujući pobijanu presudu u dijelu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima "Narodne novine", broj: 36/24., dalje: ZUS)) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita. To stoga jer je prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je istu temeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke, nakon čega je osnovano zaključio da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužiteljice.

8. Rješenje tijela prvog stupnja doneseno je u postupku nakon što je tuženik rješenjem klasa: UP/II-361-05/16-26/1704, ur.broj: 531-05-2-2-1-17-6 od 11. rujna 2017. poništio rješenje o izvedenom stanju prvostupanjskog tijela od 14. ožujka 2013. i predmet vratio tom tijelu na ponovno rješavanje uz uputu da se rješenje o izvedenom stanju može donijeti tek nakon što podnositelj zahtjeva zatvori sporne otvore na zapadnom pročelju koje se nalazi na međi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ukloni strehu koja prelazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naprijed navedeno rješenje tuženika potvrđeno je presudom Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3066/2017-15 od 20. travnja 2019., a žalba izjavljena protiv te presude odbijena je presudom ovog Suda, poslovni broj: Usž-809/2020-2 od 25. rujna 2020.

9. Naime, odredbom članka 6. stavka 3. alineja 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj: 86/12., 143/13., 65/17., 14/19. – dalje: ZOPNIZ) propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena na međi s drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu.

10. Postupajući po naprijed navedenoj uputi tuženika od 11. rujna 2017. postupak je upotpunjen te proveden je očevid dana 4. svibnja 2021. i 1. listopada 2021. kojem je pored podnositelja zahtjeva bio prisutan i opunomoćenik tužiteljice, o čemu spisu predmeta prileži zapisnik o očevidu s fotografijama. Tom prilikom je utvrđeno da je sporna streha u zračnom prostoru koja je prelazila preko zapadne međe čestice uklonjena te sporni otvori koji su se nalazi na zapadnom pročelju predmetne zgrade zatvoreni, a što je stručnim opažanjem provedenim na očevidima utvrdio i dipl. ing. ĆC, iz čega proizlazi da je u svemu postupljeno po uputi tuženika od 11. rujna 2017., te zaključka prvostupanjskog tijela od 13. rujna 2021. Iz naprijed navedenih dokaza ocijenjenih od strane prvostupanjskog suda proizlazi da su otvori zatvoreni neprozirnim materijalom kao i da je streha skraćena do ruba zgrade koja se ozakonjuje.

11. Zapisnike s očevida stranke su potpisale bez primjedbi te su zapisnici sastavljeni sukladno odredbi članka 76. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09., 110/21. – dalje: ZUP) te su javne isprave i predstavljaju dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka i danih izjava (članak 76. stavak 5. ZUP-a).

12. Nadalje, nije osnovan žalbeni navod da tužiteljici u postupku nije omogućeno sudjelovanje budući da iz podataka spisa predmeta proizlazi da je ista u ovom postupku aktivno sudjelovala o čemu prileži niz podnesaka tužiteljice, koristila redovne pravne lijekove, te u svako doba imala mogućnost izvršiti uvid u spis upravnog predmeta kako tijekom upravnog postupka tako i tijekom upravnog spora.

13. Nisu osnovani prigovori tužiteljice koji se odnose na zaštitu prava drugih osoba jer je u konkretnom postupku svaka stranka ovlaštena štititi svoja prava pa prigovori tužiteljice koji se odnose na sudjelovanje u upravnom postupku nekih drugih osoba nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari.

14. Konačno u odnosu na prigovor da sud nije proveo predložene dokaze treba reći da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje je trebalo utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. stavak 3. ZUS-a), međutim dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka, što je prvostupanjski sud i učinio osnovano ocijenivši suvišnim izvođenje dokaza koje je tužiteljica predložila, jer se relevantne činjenice o kojima ovisi odluka o zakonitosti rješenja tuženika, na nedvojben način mogu utvrditi temeljem dokumentacije u spisu predmeta.

15. Neprovođenje dokaza predloženih po tužiteljici, samo po sebi, nema za posljedicu povredu načela pravičnog suđenja (načelo jednakosti oružja). Naime, zahtjevi načela pravičnog postupka ne postavljaju pravila o tome koje bi dokazne prijedloge sud trebao u konkretnom slučaju prihvatiti ili na koji način bi trebao ocjenjivati dokaze, slijedom čega je odluka o tome koje će od predloženih dokaza izvesti isključivo na sudu te ne ovisi o volji stranaka. Pritom se napominje da ni ustavne ni konvencijske odredbe ne jamče stranci u postupku pravo da se sasluša određena stranka, izvede određeni dokaz, već jednakost stranaka u mogućnosti korištenja procesnih sredstava, pretpostavlja razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice, podupru ih svojim dokazima na način da niti jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, čemu je ovdje udovoljeno.

16. Naime, imajući na umu dokumentaciju spisa predmeta iz koje nedvojbeno proizlazi osnovanost tvrdnji tuženika, koje tužiteljica žalbenim prigovorima nije s uspjehom osporila, to je osnovano zaključio prvostupanjski sud da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužiteljice jer iz utvrđenog činjeničnog stanja u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja kao i dokaza odnosno javnih isprava koje prileže spisu predmeta proizlazi da ne postoje zapreke za ozakonjenje propisane naprijed navedenom odredbom članka 6. stavka 3. alineja 1. ZOPNIZ-a.

17. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS- a odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. istog Zakona. Zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troška podnošenja odgovora na žalbu odbijen je sukladno odredbi članka 144. stavka 1. ZUS-a, jer je ocjenjeno da ta radnja u postupku nije bila od utjecaja na donošenje odluke u ovom sporu (točka III. izreke).

U Zagrebu, 14. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić