Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-587/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja HEP- Toplinarstva d.o.o., Zagreb, Miševečka 15a, OIB: 15907062900, kojeg zastupaju punomoćnici Petar Petrić i Ana-Marija Kajić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Petrić & Kajić, Zagreb, Ulica Crvenog križa 27, protiv protivnice osiguranja ŠČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Bišćan, odvjetnik u Samoboru, A. G. Matoša 1, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-4074/2024-2 od 26. studenog 2024., 14. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protivnice osiguranja ŠČ, kao neosnovana i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-4074/2024-2 od 26. studenog 2024., izvan žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24).

II. Odbija se zahtjev protivnice osiguranja za naknadu žalbenog troška.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem je na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi javnog bilježnika Mladena Bureca u Zagrebu, poslovni broj Ovr- 6670/10 od 30. listopada 2010., radi naplate novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 184,66 eura (na ime nepodmirenog dijela obračunatih zateznih kamata na podmireni iznos glavnice i troškova ovršnog postupka), zajedno sa zateznim kamatama počevši od donošenja predmetnog rješenja (26. studenog 2024.) do namirenja, određeno osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini u (su)vlasništvu protivnice osiguranja (pobliže navedenoj u prijedlogu za osiguranje od 14. studenog 2024.) te je istim rješenjem predlagatelju osiguranja dosuđen i trošak postupka u iznosu od 69,14 eura.

2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnica osiguranja ne navodeći određeno žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), a koji se ima primijeniti u ovoj pravnoj stvari na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22 i 6/24, dalje: OZ). Predlaže pobijano rješenje ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak. Zahtijeva i naknadu troška za sastavljanje žalbe po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 150,00 eura te troška sudske pristojbe za žalbu u točno nenaznačenom iznosu.

3. Žalba protivnice osiguranja nije osnovana.

4. Prilikom ispitivanja predmetnog rješenja i postupka koji mu je prethodio, nije utvrđeno da je počinjena neka od bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 381. ZPP-a. Suprotno žalbenim navodima protivnice osiguranja, nije ostvaren niti žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koji žaliteljica žalbenim navodima sadržajno ukazuje, jer ne postoji proturječnost između pobijanog rješenja i sadržaja isprava na koje se pobijano rješenje odnosi.

5. Također, pobijanim rješenjem nije ostvaren niti jedan od žalbenih razloga na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti primjenom odredbe čl. 50. st. 5. OZ-a.

6. Konačno, pobijanim rješenjem nije došlo niti do pogrešne primjene materijalnog prava, jer je istim određeno osiguranje sukladno podnesenom prijedlogu za osiguranje i u okviru sadržaja navedene ovršne isprave.

7. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagatelja osiguranja od 14. studenog 2024. za određivanje osiguranja dospjele novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 184,66 eura, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama te troškovima postupka, prisilnim zasnivanjem založnog prava na (su)vlasničkom dijelu nekretnine protivnice osiguranja.

8. Iz sadržaja prijedloga za osiguranje i priloga koji su dostavljeni uz prijedlog, jasno proizlazi da je predlagatelj osiguranja predložio donošenje rješenja o osiguranju na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi javnog bilježnika Mladena Bureca u Zagrebu, poslovni broj Ovr-6670/10 od 30. listopada 2010., a koje rješenje je postalo pravomoćno i ovršno 7. prosinca 2010. (list 19-21 spisa), radi naplate novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 184,66 eura koja se odnosi na nepodmireni dio obračunatih zateznih kamata na podmireni iznos glavnice i troškova ovršnog postupka, koja ovršna isprava se odnosi na protivnicu osiguranja kao suvlasnicu nekretnine za koju je vršena isporuka toplinske energije (na temelju dospjelih neplaćenih računa koji čine vjerodostojnu ispravu po kojoj je predlagatelj osiguranja, kao ovrhovoditelj, podnio prijedlog za ovrhu), kojom se protivnici osiguranja nalaže predlagatelju osiguranja namiriti novčanu tražbinu u iznosu od 5.332,47 kuna zajedno s pripadajućim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog računa do isplate te troškovima ovršnog postupka određenih u iznosu od 1.193,10 kuna, što u protuvrijednosti (glavnica i troškovi) u sada važećoj valuti euro, iznosi 866,09 eura, koje rješenje o ovrsi u konkretnom slučaju predstavlja ovršnu ispravu sukladno odredbi čl. 23. OZ-a.

9. Protivnica osiguranja žalbenim navodima ne spori postojanje ovršne isprave, već upire na to da je prijedlog radi osiguranja nejasan i da nije u skladu s ispravama na koje se odnosi, a da je tražbina koja je predmetom osiguranja, nepostojeća, uz tvrdnju da protivnica osiguranja nije korisnica usluge na predmetnom obračunskom mjestu (s obzirom na to da je još 2016. pravomoćno utvrđeno da je za predmetno obračunsko mjerno mjesto na koje se odnose ispostavljeni računi, pravovremeno dostavljena obavijest o promjeni korisnika koju predlagatelj osiguranja svojim propustom nije proveo u svojim evidencijama). Pored navedenog, žalbenim navodima upire i na to da predmetna tražbina za koju se predlaže osiguranje, ne prelazi iznos od 5.300,00 eura, kao najniži iznos za koji se može tražiti ovrha na nekretnini, za koji iznos tvrdi da se, stoga, ne može prisilno zasnivati niti založno pravo.

10. Izneseni žalbeni navodi žaliteljice su bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o osiguranju prisilnim zasnivanjem založnog prava, jer su u konkretnom slučaju ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini suvlasništvo protivnice osiguranja, a koje pretpostavke su propisane odredbom čl. 296. OZ-a, kojom je određeno da se na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja, ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja.

11. Naime, učinak uknjižbe i zabilježbe uređen je odredom čl. 298. OZ-a, koja propisuje da uknjižba založnoga prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla (st. 1.). Prema čl. 298. st. 2. OZ-a, u slučaju iz stavka 1. toga članka ovrha na nekretnini odredit će se protiv osobe koja je upisana kao vlasnik, i to na temelju ovršne isprave na temelju koje je u zemljišnu knjigu upisano založno pravo i zabilježba ovršivosti te izvatka iz zemljišne knjige iz kojega proizlazi da je ta osoba upisana kao vlasnik nakon upisa založnoga prava i zabilježbe ovršivosti.

12. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja raspolaže ovršnom ispravom kojom je utvrđena njegova novčana tražbina prema protivnici osiguranja, a koja sadrži i potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti, što žaliteljica žalbenim navodima niti ne spori.

13. Isto tako, uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (list 7 spisa), slijedi da je protivnica osiguranja (su)vlasnik nekretnine na kojoj je predloženo zasnivanje založnog prava (etažno vlasništvo stana), što po žalbi žaliteljice također nije sporno.

14. Predmetno (pravomoćno i ovršno) rješenje o ovrsi sadrži sve što ovršna isprava sukladno čl. 29. st.1 OZ-a treba sadržavati da bi bila podobna za ovrhu. U njoj su naznačeni, kako vjerovnik i dužnik, tako i vrsta i opseg obveze, kao i vrijeme ispunjenja obveze, odnosno dospijeće tražbine, dok za ocjenu pravilnosti i zakonitosti pobijanog rješenja nisu pravno odlučni žalbeni navodi protivnice osiguranja kojima prigovara da je prijedlog radi osiguranja nejasan i da nije u skladu s ispravama na koje se odnosi, imajući u vidu da se ovršna isprava odnosi na valutu koja više nije važeća (kune), a da njezina protuvrijednost u sada važećoj valuti predstavlja iznos koji je veći od tražbine koja je predmetom osiguranja (866,09 eura), dok je predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje predložio donošenje rješenja o osiguranju za manji iznos, iznos od 184,66 eura, koji iznos se odnosi na nepodmireni dio obračunatih zateznih kamata na podmireni iznos glavnice i troškova ovršnog postupka, a koji obračun zateznih kamata je predlagatelj osiguranja priložio uz prijedlog za osiguranje, iz kojeg slijedi da isti ukupno iznosi 4.917,28 kuna, odnosno sada 652,64 eura, čime bi iznos od 184,66 eura, bio manji od naprijed navedenog iznosa (652,64 eura) i time predstavljao upravo dio nepodmirenih zateznih kamata za koje predlagatelj osiguranja predlaže odrediti osiguranje. Stoga, navedeni žalbeni prigovori, s obzirom na sve naprijed obrazloženo, ne predstavljaju okolnost koja bi dovela u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

15. Žalbeni navodi kojima protivnica osiguranja upire na to da je tražbina koja je predmetom osiguranja, nepostojeća (jer da protivnica osiguranja nije korisnica usluge na obračunskom mjestu, s obzirom na to da je još 2016. pravomoćno utvrđeno da je za predmetno obračunsko mjerno mjesto na koje se odnose ispostavljeni računi, pravovremeno dostavljena obavijest o promjeni korisnika koju predlagatelj osiguranja svojim propustom nije proveo u svojim evidencijama), valja navesti da isti sadržajno predstavljaju tzv. opozicijski prigovor u okviru žalbenih razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a, o kojima ovaj sud nije ovlašten odlučivati, budući se radi o žalbenim razlozima o kojima sukladno čl. 52. OZ-a, odlučuje prvostupanjski sud. Temeljem navedenog, valjalo je o žalbi žaliteljice odlučivati izvan navedenih žalbenih razloga (čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a), u odnosu na koje će sud prvog stupnja u nastavku postupka žaliteljicu uputiti na parnicu radi proglašenja osiguranja nedopuštenim.

16. Neosnovani su i bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja preostali žalbeni navodi protivnice osiguranja kojima prigovara da, jer se radi o tražbini koja ne prelazi iznos od 5.300,00 eura, zasnivanje založnog prava ne bi bilo dopušteno sukladno odredbi čl. 290. u svezi s čl. 80.b OZ-a.

17. Naime, odredba čl. 290. OZ-a, a koja je u ovom predmetu mjerodavna s obzirom na vrijeme pokretanja postupka, glasi:

(1) Na osiguranje tražbine prema ovom dijelu Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

(2) Na osiguranje tražbine ne primjenjuju se odredbe ovog Zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b ovog Zakona.

(3) Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako se ovrha traži radi namirenja osigurane tražbine koja ne prelazi iznos glavnice od 5.300,00 eura bez obzira na zabilježbu ovršivosti tražbine u zemljišnim knjigama i drugim javnim očevidnicima.

18. Dakle, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, u konkretnom slučaju je dopušteno zasnivanje založnog prava radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja i to neovisno o iznosu glavnice radi čijeg se osiguranja predlaže zasnivanje založnog prava, jer je citiranom odredbom u st. 2. izričito propisano da se na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe OZ-a o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz čl. 80.b toga Zakona (koja uređuje posebne uvjete za određivanje ovrhe na nekretnini), pa su u tom kontekstu neosnovani i prigovori žaliteljice kojima upire na narušenu pravičnu ravnotežu iz čl. 80.b OZ-a, s time da je ovdje za ukazati i na odredbu čl. 297. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14), iz koje proizlazi svrha založnog prava, kojom odredbom je propisano da založno pravo ovlašćuje svog nositelja (založnog vjerovnika) da svoju tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari. Pri tome, suprotno žalbenim navodima, odredbom čl. 290. st. 3. OZ-a nije propisano da će sud odbiti prijedlog za osiguranje na nekretnini ako se ovrha traži radi namirenja osigurane tražbine koja ne prelazi iznos glavnice od 5.300,00 eura (ranije 40.000,00 kuna), već je propisano da će pod tim uvjetima odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini.

19. Stoga, suprotno žalbenim prigovorima protivnice osiguranja, u postupku radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnoga prava ne primjenjuje se odredba čl. 80.b OZ-a koja uređuje posebne uvjete za određivanje ovrhe na nekretnini, niti je sukladno odredbi čl. 290. st. 3. OZ-a neosnovan prijedlog za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini jer je predmet osiguranja tražbina čija je glavnica manja od 5.300,00 eura.

20. Slijedom svega obrazloženog, kako je prvostupanjski sud predmetno osiguranje na nekretnini u (su)vlasništvu protivnice osiguranja odredio na temelju ovršne isprave (pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi), i to u okviru njezinog sadržaja, kako nije utvrđeno postojanje žalbenih razloga na koje temeljem odredbe čl. 50. st. 5. OZ-a ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, žalbu protivnice osiguranja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje o osiguranju (izvan žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a) te odlučiti kao u izreci ovog rješenja pod točkom I.

21. Žaliteljica u žalbi određeno ne navodi žalbene razloge zbog kojih pobija odluku o troškovima postupka prvostupanjskog rješenja, pa imajući u vidu da ovaj sud u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP-a, ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, valjalo je potvrditi i odluku o troškovima postupka.

22. Kako protivnica osiguranja nije uspjela sa žalbom, to trošak povodom pravnog lijeka pada na njezin teret (čl. 154. st. 1. ZPP-a, u svezi s čl. 14. st. 4. OZ-a), slijedom čega je riješeno kao u izreci pod točkom II. ovog rješenja.

U Zagrebu 14. svibnja 2025.

Sutkinja:

Roberta Pandža