REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3925/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ilija Franjić, odvjetnik u Zagrebu, protiv prvotuženika ME, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotuženice FE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Ivan Bišćan, odvjetnik u Samoboru, radi utvrđenja, odlučujući povodom prijedloga tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-214/2023-5 od 16. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici broj P- 175/2022-21 od 19. prosinca 2022., u sjednici održanoj 14. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e :
I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljeno pravno pitanje.
II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-214/2023-5 od 16. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru Stalne službe u Donjoj Stubici broj P-175/2022-21 od 19. prosinca 2022. zbog pravnog pitanja koje smatraju važnim za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu kao i zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije, tuženici su naznačili pravno pitanje:
"Je li treća osoba zainteresirana strana uz ugovorne strane u postupku utvrđivanja ništetnosti darovnog ugovora zbog nedostatka oblika, sve kada treća osoba svoje pravo može štititi tužbom radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji i tužbom radi naknade štete, posebno u situaciji kada je ta treća osoba mogla (ali je propustila) svoje pravo štititi zabilježbom spora o vlasništvu nekretnine?".
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj osporava navode tuženika iznesene u prijedlogu za dopuštenje revizije, predlaže prijedlog odbiti, a tuženicima naložiti da mu naknade trošak sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), čl. 387. ZPP i čl. 389. st. 1. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi.
4.1. Naime, nižestupanjski sudovi ocijenili da je ispunjen potreban uvjet iz odredbe čl. 187. st. 2. ZPP jer je tužitelj, prije sklapanja spornog ugovora o darovanju nekretnine, podnio tužbu protiv drugotuženice radi utvrđenja izvanbračne stečevine te iste nekretnine i kao takav je zainteresirana osoba u smislu odredbe čl. 327. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 – dalje: ZOO/05). Stoga za pravni položaj tužitelja, kao zainteresirane osobe koja je ovlaštena pozivati se na ništetnost predmetnog ugovora, nije odlučujuće je li on svoja prava mogao štiti zabilježbom spora o vlasništvu nekretnine ili tužbom radi pobijanja dužnikovih radnji i tužbom za naknadu štete.
5. Odluke na koje se tuženici pozivaju u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu odgovarajući razlozi važnosti za pravno pitanje naznačeno u prijedlogu jer se pitanje odnosi na treću osobu kao zainteresiranu stranu koja se poziva na ništetnost ugovora o darovanju, a ne odnosi se na pitanje je li ispunjen uvjeta prave predaje darovane svari u slučaju kad ugovor o darovanju nema potrebnu formu.
6. Slijedom navedenog, u odnosu na postavljeno pravno pitanje, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješio kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
7. Tuženici u prijedlogu za dopuštenje revizije sadržajno ukazuju da im je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje i u njemu sadržano pravo na obrazloženu sudsku odluku, zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – dalje: Ustav RH) i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: EKLJP).
7.1. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tuženicima bilo omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima tužitelja, iznose činjenice i predlažu dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluju u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tuženika. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje.
8. Slijedom navedenog je prijedlog za dopuštenje revizije, u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava, odbačen na temelju odredbe čl. 389.a st. 1. i 2. ZPP i odlučeno je kao u točki II. izreke ovog rješenja.
9. Zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije je odbijen kao neosnovan, jer je ocijenjeno, u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP, da taj trošak nije bio potreban za vođenje parnice.
Zagreb, 14. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća:
mr.sc. Dražen Jakovina
