REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2057/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Saša Poldan, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženice ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Marko Židić, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-624/2024-2 od 20. siječnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu poslovni broj P-488/21-17 od 3. siječnja 2024., u sjednici održanoj 14. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog tuženice za podnošenje revizije zbog povrede temeljnog prava zaštićenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-624/2024-2 od 20. siječnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu poslovni broj P- 488/21-17 od 3. siječnja 2024.

1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pravna pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi koja glase:

1. Smatraju li se nasljednici koji se odreknu nasljedstva da isti nikada nisu bili nasljednici ili se smatra da su te osobe do davanja takve izjave bili nasljednici?

2. U parničnim postupcima u kojima tužitelj kao vjerovnik ostavitelja tuži predmnijevanog nasljednika dok ostavinski postupak iza ostavitelja još nije dovršen, i tijekom kojeg parničnog postupka se tuženik kao nasljednik odrekne nasljedstva iza ostavitelja, smatra li se da je tuženik u trenutku podnošenja tužbe bio nasljednik?

3. U parničnim postupcima u kojima tužitelj kao vjerovnik ostavitelja tuži predmnijevanog nasljednika dok ostavinski postupak iza ostavitelja još nije dovršen, i tijekom kojeg parničnog postupka se tuženik kao nasljednik odrekne nasljedstva iza ostavitelja, pa radi čega tužitelj povuče tužbu, smatra li se da su razlozi za povlačenjem tužbe na strani tužitelja ili na strani tuženika?

Kao razloge važnosti pitanja navodi odluke ovoga suda od 28.02.2012. godine, posl. broj: Rev-688/2010, Županijskog suda u Splitu, posl. broj: Gž-117/2022 od 24.02.2022. i Županijskog suda u Varaždinu, posl. broj: Gž-313/07 od 10.05.2007.

Tuženica podnosi prijedlog i zbog toga jer joj je drugostupanjskim, a samim time i prvostupanjskim rješenjem zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u vidu prava na pravično suđenje.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Polazeći od odredbe čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, postavljenim pitanjima tuženica zapravo pita o procesno pravnoj poziciji osobe koja se odrekne od nasljedstva i u tom smislu navodi razloge važnosti. Međutim, u konkretnom su slučaju sudovi odlučivali o snašanju troškova postupka u situaciji povlačenja tužbe za koju situaciju tuženica ne navodi određene razloge važnosti. To posebice u pravnoj situaciji u kojoj je, prema utvrđenjima sudova, tuženica dala odgovor na tužbu i nije osporila položaj zakonske nasljednice. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u točki I. izreke.

4. U odnosu pak na povredu ustavnih prava tuženici valja naznačiti da pobijana odluka daje sasvim jasne i obrazložene razloge koji sadrže odgovor na sve odlučne žalbene navode. U takvoj situaciji ne može se zaključiti o vjerojatnosti povrede njenih ustavnih i konvencijskih prava. Stoga je u tom dijelu prijedlog valjalo odbaciti na temelju čl. 389.a st. 3. ZPP-a i riješiti kao u točki II. izreke.

Zagreb, 14. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek