REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-634/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3214/2023-2 od 17. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-337/2019 od 31. kolovoza 2023., u sjednici održanoj 14. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3214/2023-2 od 17. rujna 2024., zbog pravnog pitanja:

„Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj obiteljskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu s člankom 27. Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05)?“.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3214/2023-2 od 17. rujna 2024., zbog pitanja koja tužitelj smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:

„Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj obiteljskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu s člankom 27. Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05)?

Da li stvarna šteta koju trpi HZMO može biti razlika između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem HZMO-a i invalidske mirovine zbog ozljede na radu koja bi bila utvrđena pokojnom osiguraniku da je preživio nesreću, ili je stvarna šteta umanjenje imovine-stvarno isplaćeni iznos po priznatom pravu iz mirovinskog osiguranja?“.

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. Pitanjima iznijetim u prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj sadržajno problematizira pravno shvaćanje drugostupanjskog suda u pogledu pitanja stvarne štete koju HZMO trpi isplatama obiteljske mirovine članovima obitelji u slučaju smrti svog osiguranika koja je posljedica prometne nezgode za koju je odgovoran osiguranik tuženika, u situaciji kada se primjenjuje i Zakon o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 - dalje: ZOOP).

4. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da je pitanje naznačeno u izreci ovog rješenja važno za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi, jer je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa nižestupanjskih sudova nije jedinstvena (primjerice odluke Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-401/2022 od 25. travnja 2024., Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1573/2022 od 17. studenoga 2022. na koje se kao razlog važnosti tužitelj poziva).

5. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a, u odnosu na postavljeno pravno pitanje kako je isto naznačeno u izreci ovog rješenja dopušta se podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude, a u svezi drugog pitanja na temelju iste zakonske odredbe ima se smatrati da je prijedlog povučen.

Zagreb, 14. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić