REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: U-zpz-42/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u upravnom sporu tužitelja EČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mate Knezović, odvjetnik u Zagrebu, Vrbanićeva 20, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva hrvatskih branitelja, OIB 95131524528, sa sjedištem u Zagrebu, Trg Nevenke Topalušić 1, kojeg zastupa zakonski zastupnik Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, Građansko upravni odjel, Split, Gundulićeva 29a, radi priznavanja statusa ratnog vojnog invalida, odlučujući o zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1737/2024-3 od 26. rujna 2024., kojom je poništena točka I. izreke presude Upravnog suda u Splitu poslovni broj Usl-2889/2023-27 od 28. veljače 2024., u sjednici održanoj 14. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

Odbacuje se zahtjev tužitelja za izvanredno preispitivanje zakonitosti presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1737/2024-3 od 26. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika od 26. rujna 2013., KLASA: UP/II-562-02/13-0015/781 URBROJ: 522-04/1-4-13-2, oglašeno je ništavim navedeno rješenje Ministarstva hrvatskih branitelja Domovinskog rata od 17. prosinca 1998.i suglasnost hrvatskih branitelja od 30. studenoga 1999. kojim je tužitelju priznato svojstvo ratnog vojnog invalida V. skupine sa 70% oštećenja organizma za stalno s osnove ranjavanja zadobivene na „južnom bojištu“ s pravom na osobnu invalidninu.

2. Presudom Upravnog suda u Splitu broj Usl-2889/2023-27 od 28. veljače 2024. u točki I. izreke poništeno je rješenje tuženika KLASA:UP/II-562-02/13-0015/48, URBROJ: 522-04/1-4-13-2 od 20. kolovoza 2013., dok je posebnim rješenjem pod točkom I. izreke naloženo tuženiku plaćanje troškova spora tužitelju u iznosu od 2.812,50 EUR, a točkom II. istog rješenja je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova u iznosu od 3.750,00 EUR.

3. Presudom Visokoga upravnog suda broj Usž-1737/2024-3 od 26. rujna 2024. je u točki I. izreke poništena točka I. izreke Upravnog suda u Splitu, poslovni broj Usl- 2889/2023-27 od 28. veljače 2024., kao i točka I. rješenja o troškovima spora. U točki II. izreke odbijen je tužbeni zahtjev za poništenjem rješenja tuženika, KLASA:UP/II- 562-02/13-0015/781, URBROJ: 522-04/1-4-13-2 od 26. rujna 2013., kao i zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora, dok je točkom III. izreke odbijena žalba tužitelja i potvrđena točka II. izreke rješenja.

4. Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio putem punomoćnika, odvjetnika Mate Knezovića, zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti navedene pravomoćne presude, s prijedlogom Vrhovnom sudu Republike Hrvatske usvojiti zahtjev, preinačiti (poništiti) presudu Visokog upravnog suda te naložiti tuženiku naknaditi tužitelju trošak sastavljanja zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude.

5. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1731/2024-3 od 26. rujna 2024. nije dopušten.

6. Odredbom je članka 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24 - dalje: ZUS/24) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2024., propisano:

1. Upravni sporovi pokrenuti do dana stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se prema odredbama ovog Zakona.

2. Iznimno od stavka 1. ovog članka, upravni sporovi u kojima je zaključena rasprava do dana stupanja na snagu Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17 i 110/21).

7. Mjerodavne odredbe za tumačenje smisla odredbe članka 169. stavak 2. ZUS o tome što podrazumijeva pojam "zaključena rasprava do dana stupanja na snagu Zakona", i o tome koji se zakon u ovom slučaju primjenjuje glase:

"Članak 7.

(1) U upravnom sporu sud odlučuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave.

(2) Sud može odlučiti u upravnom sporu bez održavanja rasprave samo u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

Članak 54.

(1) U sporovima koje rješava vijeće dokazi na raspravi izvode se pred vijećem, ali vijeće može zbog važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda. U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na raspravi.

Članak 89.

(1) Ročište za raspravu zakazuje sudac pojedinac, a u sporovima u kojima sudi vijeće raspravu priprema i zakazuje sudac kojem je predmet dodijeljen u rad kao predsjednik vijeća, koji je ovlašten donositi sve odluke i poduzimati sve radnje koje je tijekom pripremanja rasprave ovlašten donositi odnosno poduzimati sudac pojedinac. (5) Sudac, u pravilu, zakazuje jedno ročište za raspravu radi izvođenja svih dokaza.

Članak 92.

(1) Ročište za raspravu počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga ovlaštena osoba tuženika odgovara na navode tužbe.

(2) U daljnjem tijeku rasprave raspravlja se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge odnosno pobijaju prijedloge protivne stranke, kao i o dokazima ponuđenim s njihove strane, izvode se dokazi i raspravlja o rezultatima njihova izvođenja.

Članak 96.

(1) Kad sudac zaključi da je predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka, sudac će priopćiti da je rasprava zaključena. U sporovima u kojima sudi, vijeće će se nakon toga povući na vijećanje i glasanje.

(2) Sudac odnosno vijeće tijekom vijećanja i glasanja može odlučiti da se rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih važnijih pitanja.

Članak 134.

(1) Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi. Na razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti. (2) Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave. (3) Visoki upravni sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim upravnim sudom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu može se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije došla jedna stranka ili nisu došle obje uredno pozvane stranke.''

8. Iz navedenih odredbi proizlazi da je održavanje rasprave pred upravnim sudovima pravilo, a u određenim predmetima upravni sudovi mogu odlučiti i bez održavanja rasprave, i to samo u slučajevima koje propisuje ZUS, dok Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave, ali i taj sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. U upravnim sporovima pred upravnim sudovima odlučuje sudac, ali kada to zahtijeva složenost slučaja, sudac kojem je predmet dodijeljen u rad može takav predmet rješavati u vijeću od tri suca, a Visoki upravni sud odlučuje u vijeću od tri suca, osim o zakonitosti općih akata kada odlučuje u vijeću od pet sudaca. U sporovima koje rješava vijeće dokazi se na raspravi izvode pred vijećem, ali vijeće može zbog važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda. U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na raspravi.

9. Kako je navedeno, prema odredbi članka 134. stavak 1. ZUS, Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, s tim da razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti. Prema stavku 2. te odredbe Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave, s tim da taj sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim upravnim sudom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu može se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije došla jedna stranka ili nisu došle obje uredno pozvane stranke (stavak 3.). Ročište za raspravu počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga ovlaštena osoba tuženika odgovara na navode tužbe, u daljnjem tijeku rasprave raspravlja se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge odnosno pobijaju prijedloge protivne stranke, kao i o dokazima ponuđenim s njihove strane, izvode se dokazi i raspravlja o rezultatima njihova izvođenja (članak 92).

10. U predmetnom upravnom sporu drugostupanjska presuda je donesena na sjednici vijeća održanoj 26. rujna 2024., dakle bez održavanja rasprave (članak 134. stavak 2. ZUS), dok je prvostupanjska presuda donesena 28. veljače 2024. Kako u ovom slučaju pred drugostupanjskim sudom nije održana rasprava, slijedom čega proizlazi, da će se predmetni spor dovršiti prema odredbama ranije važećeg Zakona o upravnim sporovima (prema odredbi članka 71. ZUS/24 s danom stupanja na snagu tog Zakona prestaje važiti ZUS/10).

11. Odredbom je članka 78. ZUS/10 propisano:

"(1) Stranke u upravnom sporu mogu zbog povrede zakona predložiti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude i rješenja upravnog suda ili Visokog upravnog suda. (2) Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude može podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovaj zahtjev može podnijeti i po službenoj dužnosti.

(3) O zahtjevu odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću koje čini pet sudaca.

(4) Nepravodoban zahtjev ili zahtjev koji je podnijela neovlaštena osoba sud će odbaciti rješenjem.

(5) Ako nadležni sud ne odbaci zahtjev, dostavit će ga protivnoj stranci koja može u roku od 30 dana podnijeti odgovor na zahtjev.

(6) Vrhovni sud Republike Hrvatske rješava o zahtjevu na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva.

(7) Sud protiv čije presude je podnesen zahtjev iz stavka 2. ovoga članka i javnopravno tijelo kao tuženik dužni su bez odlaganja dostaviti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, na njegov zahtjev, sve spise predmeta.

(8) Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske usvoji zahtjev, može ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno rješavanje ili preinačiti presudu.".

12. Iz naprijed navedene zakonske odredbe jasno proizlazi da zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude može podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, a ne i sama stranka.

13. Stoga je u konkretnom slučaju riječ o zahtjevu koji je podnijela neovlaštena osoba, pa je na temelju odredbe članka 78. stavka 4. ZUS/10 odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 14. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil

DNA:

- tužitelju po punomoćniku, odvjetniku Mati Knezoviću, Zagreb, Vrbanićeva 20

- tuženiku po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko-upravni odjel, Gundulićeva 29a

- Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske

- Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske na poslovni broj Usž-1737/24