Poslovni broj: Usž-1489/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja HŠ iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Marina Maslek Novevska, odvjetnica u Dubrovniku, Vukovarska 24, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Vukovarska 49, Zagreb, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2662/2023-10 od 14. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja te potvrđuje presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2662/2023-10 od 14. siječnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadom troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2662/2023-10 od 14. siječnja 2025. odbijen je zahtjev tužitelja za poništenjem/oglašavanjem ništetnim rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Klasa: UP/II-943-04/20-01/130 Urbroj: 514-04- 02-01-01/07-23-02 od 8. kolovoza 2023. i rješenja Upravnog odjela za zaštitu okoliša, imovinsko – pravne i komunalne poslove Dubrovačko – neretvanske županije Klasa: UP/I-9343-04/20-01/170 Urbroj: 2117/1-09-20-2 od 16. ožujka 2020.

1.1. Rješenjem tuženika od 8. kolovoza 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Upravnog odjela za zaštitu okoliša, imovinsko – pravne i komunalne poslove Dubrovačko – neretvanske županije Klasa: UP/I-943-04/20- 01/170 Urbroj: 2117/1-09-20-2 od 16. ožujka 2020. a kojim je usvojen zahtjev Hrvatskih cesta d.o.o. za stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju radi izgradnje Državne ceste DC 414, dionica Sparagovići – Doli, Faza 3: Brza cesta od km cca 0+000 do km cca 9+760, nekretnine u k. o. [katastarska općina], označene kao dio kat. čest. [katastarska čestica], nove oznake k. č. br. [katastarska čestica], površine 61 m2 , i nove oznake 82/10, površine 64 m2 , uknjiženog prava vlasništva na ime HŠ kao posjednika (točka 1.), pozvan je vlasnik i posjednik predati u posjed i na raspolaganje opisanu nekretninu, radi predviđene izgradnje, slobodnu od osoba i stvari, korisniku izvlaštenja, i to do 8. travnja 2020. do 12:45, pod prijetnjom prisilnog izvršenja (točka 2.), uz ostala upozorenja (točka 3. i 4.).

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je izjavio žalbu zbog bitne povrede sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda time što je sud nepravilno i nezakonito odbio njegove dokazne prijedloge. Navodi da ostaje kod svih žalbenih navoda te ističe da prvostupanjski sud nije pravilno i zakonito odbio tužiteljeve dokazne prijedloge. Ističe da predmetno zemljište čini jedinstvenu poljoprivrednu cjelinu s drugim vinogradima koji su u njegovom vlasništvu, a protežu se na više desetaka tisuća kvadrata upravo na području gdje je planirana gradnja predmetne državne ceste. Smatra da nisu bili ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja za stupanje korisnika izvlaštenja u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju jer se u konkretnoj pravnoj situaciji treba primijeniti odredba članka 41. stavka 5. Zakona o izvlaštenju koja se odnosi na poslovne prostore. Navodi da poljoprivredno zemljište za vinogradara koji ima OPG ima isti status i važnost kao i poslovni prostor za bilo kojeg drugog poduzetnika koji se bavi uslužnom djelatnošću. Nije mu omogućeno da dobije drugu odgovarajuću zamjensku nekretninu iste poljoprivredne namjene sličnog položaja i vrijednosti iako mu je poznato da korisnik izvlaštenja raspolaže odgovarajućim nekretninama i to osobito č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navodi da trasa državne ceste prolazi kroz jedinstvenu poljoprivrednu cjelinu te pregovori koji su bili u tijeku oko postizanja nagodbe s korisnikom izvlaštenja i Republikom Hrvatskom radi predaje tužitelju u vlasništvo zamjenske nekretnine i to nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nakon donošenja prvostupanjskog rješenja potpuno su zamrli. Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i rješenje te usvojiti tužbeni zahtjev. Potražuje troškove sastava žalbe.

3. Tuženik i zainteresirana osoba, iako uredno pozvani, nisu odgovorili na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prema odredbi članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 36/2024. – dalje u tekstu ZUS) Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi.

6. Prema ocjeni ovoga suda pobijana presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može se ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 126. stavka 1. ZUS-a.

6.1. To stoga jer prema podacima i z spisa proizlazi da je prvostupanjski upravni sud ocjenjujući zakonitost pobijanog rješenja sukladno odredbi članka 49. stavka 2. ZUS-a, proveo dokazni postupak uvidom u sudski spis i uz odgovor na tužbu dostavljeni spis tuženika i uzeo u obzir dokaze izvedene i činjenice utvrđene u upravnom postupku te na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka ( članak 53. ZUS- a) pravilno ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6.2. Vezano za navode tužitelja da prvostupanjski sud nije cijenio sve dokaze koje je predložio valja reći da je člankom 49. stavcima 2. i 3. ZUS-a propisano da sud uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio te da stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima. Ocjenjujući okolnosti konkretnog slučaja u svjetlu naprijed navedenog, ovaj Sud zaključuje da u prvostupanjskom sporu u kojemu je sud, nakon uvida i analize dokumentacije u spisu koja je dostavljena u spis prije zaključenja glavne rasprave, prihvatio činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku, nisu učinjeni postupovni propusti koji bi doveli u sumnju zakonitost osporavane presude. Prema ocjeni ovoga Suda, dokumentacija u spisu predmeta, pružala je dovoljnu osnovu za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja u konkretnom predmetu.

6.3. Nadalje, tužitelj neosnovano prigovara i povredi ustavnih i konvencijskih prava, jer je prvostupanjski sud održao raspravu 20. prosinca 2024. te omogućio strankama pristup sudu, svoju je odluku donio u razumnom roku, poštujući načela i procesna pravila upravnog spora te se uz to očitovao i na sve tužbene navode. Stoga nisu osnovani (sadržajno) prigovori žalbe o povredi prava na pravično suđenje i prava na jednakost oružja kao bitnog elementa prava na pošteno suđenje, kao i prigovor o povredi prava na pristup sudu.

6.4. Zahtjevi načela pravičnog postupka ne postavljaju pravila o tome koje bi dokazne prijedloge sud trebao u konkretnom slučaju prihvatiti ili na koji način bi trebao ocjenjivati dokaze, slijedom čega je odluka o tome koje će od predloženih dokaza izvesti isključivo na sudu te ne ovisi o volji stranaka. Pritom se napominje da ni ustavne ni konvencijske odredbe ne jamče stranci u postupku pravo da se sasluša određeni svjedok ili izvede određeni dokaz, već jednakost stranaka u mogućnosti korištenja procesnih sredstava pretpostavlja razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice podupru ih svojim dokazima na način da niti jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, čemu je ovdje udovoljeno. Uostalom sud je izvršio uvidu u sve dokaze koje je tužitelj dostavio uz tužbu.

7. Prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev pozivom na odredbu članka 41. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11., 18/13. 22/13., 54/13., 148/13., 92/14. i 98/19.- dalje u tekstu ZC) kojom je propisano da, između ostalog, zainteresirana osoba kao korisnik izvlaštenja ako želi stupiti u posjed nekretnina prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju podnosi zahtjev nadležnom tijelu koje je o zahtjevu dužno odlučiti u roku od tri dana, a uz zahtjev je dužna podnijeti dokaz da je prijašnjem vlasniku naknada isplaćena odnosno stavljena na raspolaganje odnosno dokaz da je prijašnji vlasnik odbio primiti naknadu.

8. Kako je u konkretnom slučaju odobren zahtjev korisnika izvlaštenja radi stupanja u posjed nekretnine prije završetka postupka o izvlaštenju radi izgradnje državne ceste prvostupanjski sud je zaključio da su ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama Zakona o cestama.

9. Razlozima, iako otegotnim za tužitelja a na kojima temelji žalbu u ovom upravnom sporu tužitelj nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude.

10. Naime, odredbom članka 41. stavak 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine", broj 74/14., 69/17. i 98/19- dalje u tekstu Zakon o izvlaštenju) propisano je da korisnik izvlaštenja koji dokaže postojanje pravnog i opravdanog interesa odnosno vjerojatnost nastupa znatne štete može u tijeku postupka izvlaštenja podnijeti zahtjev za stupanje u posjed nekretnine za koju je podnesen prijedlog za izvlaštenje. Zahtjev se podnosi Ministarstvu odnosno nadležnom tijelu koje vodi postupak, a uz zahtjev se mora dostaviti dokaz da je vlasniku nekretnine isplaćena sporazumno utvrđena naknada ili naknada u visini utvrđenoj nalazom i mišljenjem vještaka ili procjenom procjenitelja iz članka 47. stavka. tog Zakona odnosno da je iznos naknade uplaćen na poseban račun koji će na zahtjev korisnika izvlaštenja otvoriti javnopravno tijelo koje vodi postupak (članak 41. stavak 2. i 3.). Prema odredbi stavka 4. ovog članka Zakona nadležno tijelo odlučit će o zahtjevu bez odgode, a prema odredbi članka 6. korisnik izvlaštenja ne mora dokazivati postojanje pretpostavki iz stavka 1. tog članka Zakona ako se radi o izgradnji građevine ili izvođenju radova javne infrastrukture kao što su javne ceste, željeznička infrastruktura te vodno gospodarska infrastruktura.

11. Protivno žalbenim navodima u postupku povodom zahtjeva za stupanje u posjed nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju korisnik izvlaštenja dužan je isplatiti naknadu odnosno naknadu staviti na raspolaganje ili dostaviti dokaz iz kojeg proizlazi da je prijašnji vlasnik odbio primiti naknadu ( tako i ovaj sud u odluci Usž- 13/15 od 6. ožujka 2025.). U ovom postupku, kako je pravilno naveo prvostupanjski sud, ne mogu se s uspjehom iznositi prigovori koji se odnose na sam postupak izvlaštenja predmetne nekretnine.

12. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, trebalo je na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, žalbu odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao pod točkom I. izreke.

13. Tužitelj nije uspio sa žalbom u ovom upravnom sporu, zbog čega nije osnovan niti njegov zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe. Stoga je, na temelju odredbe članka 147. Zakona o upravnim sporovima, odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Zagrebu, 14. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Marina Kosović Marković