Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-3292/2025
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Mladena Genca, kao predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Cipela broj 42 d.o.o. Zagreb i okrivljenika AP, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 42. stavka 1. točke 33. i stavka 2. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“ broj: 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe Cipela broj 42 d.o.o. Zagreb i okrivljenika AP, kao odgovorne osobe, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od 24. veljače 2025. godine, broj: Pp-661/2025, na sjednici vijeća održanoj dana 14. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovana žalba okrivljene pravne osobe Cipela broj 42 d.o.o. Zagreb i okrivljenika AP, kao odgovorne osobe, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
II Ukoliko okrivljenici u roku od 30 dana po primitku ove presude plate dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
III Okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset) eura, svaki u roku od 30 dana po primitku ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljenici su proglašeni krivima i kažnjeni i to uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, okrivljena pravna osoba Cipela broj 42 d.o.o. Zagreb novčanom kaznom u iznosu od 265,45 eura (dvjestošezdesetpet eura i četrdesetpet centa), a okrivljenik AP, kao odgovorna osoba, novčanom kaznom u iznosu od 39,82 eura (tridesetdevet eura i osamdesetdva centa), zbog prekršaja iz članka 42. stavka 1. točke 33. i stavka 2. Zakona o računovodstvu, činjenično pobliže opisanog u izreci pobijane presude.
2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka pred prvostupanjskim sudom u paušalnom iznosu od 40,00 eura (četrdeset eura), svaki.
3. Protiv prvostupanjske presude okrivljenici su podnijeli žalbu iz svih zakonom propisanih žalbenih razloga, a naročito zbog odluke o kazni, navodeći u bitnom da su naknadno predali godišnje financijsko izvješće, pa da je stoga vidljivo da su svoje poslovanje uskladili sa zakonom te su na taj način otklonjene i štetne posljedice počinjenog prekršaja. Smatraju da su time ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu članka 24a. i članka 38. Prekršajnog zakona.
4. Žalitelji predlažu da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. Prekršajnog zakona (“Narodne novine” broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske našao je da je prvostupanjski sud potpuno i točno utvrdio činjenično stanje, te je pravilno primijenio materijalno pravo. Naime iako prvostupanjski sud to ne navodi niti u uvodu pobijane odluke niti u njezinoj izreci, iz obrazloženja pobijane odluke vidljivo je da je u konkretnom predmetu primijenjen za okrivljenike najblaži propis, konkretno Zakon o izmjenama Zakona o računovodstvu („Narodne novine“ broj: 114/22) koji propisuje sada neznatno niže novčane kazne za predmetni prekršaj u odnosu na kazne koje su bile propisane Zakonom o računovodstvu u vrijeme počinjenja prekršaja od strane okrivljenika. Ispitujući dalje pobijanu presudu ovaj sud je našao da nije nastupila zastara prekršajnog progona, te da nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a niti povrede na koje upiru žalitelji.
7. Ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud, na temelju provedenog prekršajnog postupka, a naročito na temelju izvršenog uvida u dokumentaciju koja prileži spisu osnovano zaključio da su okrivljenici ostvarili bitna obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret, pri čemu je za okrivljenje iz izreke pobijane presude dao valjane razloge o odlučnim činjenicama koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
8. Razmatrajući u smislu navoda žalbe odluku o kazni, ovaj sud je našao da je prvostupanjski sud, odmjeravajući visinu kazne imao u vidu sve relevantne okolnosti propisane člankom 36. Prekršajnog zakona. Iz obrazloženja pobijanog rješenja vidljivo je da su pravilno cijenjene kako olakotne tako i otegotne okolnosti, tako da je okrivljenicima za počinjeni prekršaj izrečena novčana kazna razmjerna težini počinjenog prekršaja i stupnju njihove odgovornosti. Ovaj sud smatra da novčana kazna izrečena okrivljenicima nije prestroga novčana kazna, jer se radi o novčanoj kazni koja je izrečena primjenom članka 37. Prekršajnog zakona, daleko ispod minimuma novčane kazne propisanog za ovakvu vrstu prekršaja i to unatoč dosadašnjem kažnjavanju za istovrsne prekršaje. Slijedom navedenog ovaj sud nije našao zakonske osnove za daljnjim ublažavanjem već ovako znatno ublaženih novčanih kazni, niti je našao da bi bili ispunjeni zakonski uvjeti za primjenu članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona, odnosno za oslobođenje okrivljenika od kazne.
9. Uz to žalitelji neosnovano ističu da bi prekršaj koji im se stavlja na teret predstavljao beznačajno djelo. Naime, za zaključak o beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja potrebno je ostvarenje dva elementa i to neznatnost stupnja ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, te izostanak potrebe za kažnjavanjem počinitelja. Prva sastavnica beznačajnog djela objektivne je naravi i za njezino postojanje relevantna je ocjena same težine počinjenog djela, a kod druge sastavnice pretežu subjektivni elementi koje treba tražiti u osobi počinitelja, a to mogu biti upravo one okolnosti koje bi inače bile značajne za određivanje vrste ili mjere kazne. U konkretnom slučaju niti objektivne okolnosti koje se tiču težine počinjenog prekršaja, a niti subjektivne okolnosti koje se tiču samih okrivljenika ne upućuju na zaključak da bi se u konkretnoj situaciji mogla primijeniti odredba članka 24a. Prekršajnog zakona. To naročito stoga što se financijska izvješća objavljuju i u sudskom registru nadležnog Trgovačkog suda iz čega je vidljiv značaj dostavljanja financijskog izvješća za javnu objavu Fini u propisanom roku, a već sama činjenica višestrukog kažnjavanja okrivljenika za istovrsna djela iz Zakona o računovodstvu upućuje na to da se na okrivljenike niti ranije izrečenim kaznama nije moglo utjecati da ne čine prekršaje.
10. Stoga ovaj sud smatra da će se ovako izrečenom novčanom kaznom kod okrivljenika postići svrha kažnjavanja, odnosno da će se okrivljenici ubuduće kloniti činjenja ovakvih i sličnih prekršaja.
11. Međutim, treba naglasiti da je odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u danom roku. Stoga ako okrivljenici u roku od 30 dana po primitku ove presude, plate dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom.
12. Odluka o troškovima prvostupanjskog postupka na zakonu je utemeljena i valjano obrazložena.
13. Uz to, kako je ovaj sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, to su na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona okrivljenici dužni naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka ovog suda u iznosu od 20,00 (dvadeset) eura, svaki, u roku od 30 dana po primitku ove presude. Visina troškova odmjerena je u skladu s odredbom članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, s obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka.
14. Zbog navedenih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
1. Ova presuda je pravomoćna.
U Zagrebu, 14. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Sanja Radeljak, v.r.
Mladen Genc,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
