Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev-6/2024-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić i Damira Kontreca, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Križanecu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Križanec, Car- Pavlic & Poparić j.t.d. Zagreb, Gajeva ulica 19, protiv tuženika Osnovne škole Župa Dubrovačka, Put dr. Ante Starčevića 84, Mlini, OIB: 96386867324, zastupane po punomoćnici GB, zaposlenici tuženika, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-589/2022-2 od 20. srpnja 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Pr-434/2021 od 29. ožujka 2022., u točki II. izreke u dijelu u kojom tužiteljici nisu dosuđeni troškovi postupka preko iznosa od 3.161,71 kunu, u sjednici održanoj 14. svibnja 2025.,

    r i j e š i o  j e:

    Revizija tužiteljice podnesena protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-589/2022-2 od 20. srpnja 2022., se odbija.

    Obrazloženje

    1.1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženici da isplati tužiteljici iznos od 7.266,03 kune s pripadajućim kamatama kako je to pobliže naznačeno u točki I. izreke, dok je u točki II. izreke odbijen zahtjev za iznos od 692,12 kuna s pripadajućim kamatama.

    1.2. Prvostupanjskim rješenjem u točki I. izreke utvrđeno je da je tužiteljica povukla tužbu u dijelu tužbenog zahtjeva za iznos od 2.201,85 kuna, te je u točki II. izreke toga rješenja naloženo tuženici da isplati tužiteljici na ime troškova postupka iznos od 3.161,71 kunu s pripadajućim kamatama.

    2. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana te je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Pr-434/2021 od 29. ožujka 2022. točki II. izreke rješenja u dijelu u kojom tužiteljici nisu dosuđeni troškovi postupka preko iznosa od 3.161,71 kunu.

    3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-38412021-2 od 10. svibnja 2023., tužiteljici je dopušteno podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-589/2022-2 od 20. srpnja 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Pr-434/2021 od 29. ožujka 2022., u točki II. izreke u dijelu u kojom tužiteljici nisu dosuđeni troškovi postupka preko iznosa od 3.161,71 kunu u odnosu na sljedeća pravna pitanja:

    "1. Ocjenjuje li se omjer uspjeha stranaka u parnici, i, sukladno tome, naknada troškova parničnog postupka, kod djelomičnog uspjeha u parnici, u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva (ili se omjer uspjeha stranaka u parnici, u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, i, sukladno tome, naknada troškova parničnog postupka, kod djelomičnog uspjeha u parnici, ocjenjuje prema tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi, odnosno, tužbenom zahtjevu koji je bio viši u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev)?

    2. U slučaju kada je tužitelj tijekom postupka smanjio (djelomično povukao) tužbeni zahtjev, a tuženik se takvoj dispoziciji tužitelja nije protivio (niti je tražio trošak), treba li sud u tom slučaju omjer uspjeha stranaka u parnici, i, sukladno tome, naknadu troškova parničnog postupka, kod djelomičnog uspjeha u parnici, u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, ocjenjivati prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva (ili treba prilikom određivanja omjera uspjeha stranaka u postupku i posljedične visine dosuđenih troškova postupka strankama uzeti u obzir i povučeni dio tužbenog zahtjeva, bez obzira što se tuženik smanjenju tužbenog zahtjeva nije protivio i nije tražio trošak u odnosu na povučeni dio zahtjeva)?

    3. Ima li stranka koja nema punomoćnika u osobi odvjetnika ili druge osobe kojoj zakon priznaje pravo na nagradu, u slučaju djelomičnog uspjeha u parnici, pravo na prijeboj (oduzimanje) postotka troškova postupka s postotkom troškova postupka druge stranke ili je uspjeh te druge stranke, koja nema punomoćnika u osobi odvjetnika ili druge osobe kojoj zakon priznaje pravo na nagradu, revaloriziran kroz dosudu razmjernog iznosa troškova postupka drugoj stranci u postupku?''

    4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude tužiteljica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, i 80/22., dalje ZPP), zbog pravnih pitanja zbog kojih je dopuštena. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju i preinači pobijanu presudu na način da tužiteljici dosudi daljnje troškove parničnog postupka u cijelosti, a podredno u razmjeru od 95,65 % bez bilo kakvog prijeboja troškova tužiteljica s "troškovima" tuženika (bez oduzimanja postotka), te uz to i troškove revizijskog postupka.

    5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

    6. Revizija je neosnovana.

    7. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. ZPP-a revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP-a zbog kojih je dopuštena.

    8. Prvostupanjski sud odluku o zahtjevu tužiteljice za naknadu parničnog troška donosi na temelju čl. 154. st. 2. ZPP-a, utvrđujući postotak u kojem je svaka stranka uspjela u sporu. Tako utvrđuje da je tužiteljica s osnovom tužbenog zahtjeva uspjela u omjeru od 100%, a s visinom u omjeru od 71%, dok nije uspjela s zahtjevom za isplatu iznosa od 692,12 kn sa zateznom kamatom jer je tužba povučena za iznos od 2.201,85 kn sa zateznom kamatom), što je ocijenio neuspjehom tužiteljice u sporu budući do povlačenja nije došlo zbog udovoljenja tužbenom zahtjevu tužiteljice, "što ukupno te dijeljeno sa 2 (osnova i visina) daje uspjeh tužitelja u sporu u omjeru od 85,5% te uspjeh tuženika u sporu u omjeru od 14,5%, budući je uspjeh istog u odnosu na osnovu 0%, a u odnosu na visinu 29% te što nakon oduzimanja postotka uspjeha tuženika kao stranke koja je uspjela u sporu u manjoj mjeri od postotka uspjeha tužitelja kao stranke koja je uspjela u sporu u većoj mjeri daje iznos od 71%, i koji iznos predstavlja postotak u kojem će sud tužitelju priznati naknadu troškova koji su mu osnovano nastali u tijeku ove parnice.".

    9. Drugostupanjski sud smatra da je sud prvog stupnja "pravilno ocijenio sve pojedine faze postupka i na toj činjenici pravilno zaključio da su tužiteljica i tužena djelomično uspjeli u sporu u omjeru od 85,5 : 14,5, odnosno da tužiteljici treba dosuditi 71% od ukupnog iznosa nastalih troškova, što neosnovano osporava tužiteljica."

    10. Prema revizijskim navodima tužiteljice sud je u konkretnom slučaju postupio suprotno prisilnoj odredbi (ius cogens) čl. 154 st. 2 ZPP-a, prema kojoj se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Ujedno smatra da je tužiteljici "povrijeđeno pravo na pravično suđenje (čl. 29 st. 1 Ustava Republike Hrvatske, čl. 6.1 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda), kao i pravo na nepovredivost njezinog vlasništva, odnosno, pravo na mirno uživanje prava vlasništva (čl. 3, u vezi čl. 48 st. 1 Ustava RH, čl. 1 st. 1 Protokola br. 3 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda), a budući troškovi postupka predstavljaju imovinu tužiteljice koja je ovakvom pobijanom odlukom drugostupanjskog suda uzurpirana."

    11. Iako se postavljeno pitanje odnosi na primjenu odredbe čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, 70/19), u konkretnom slučaju se, s obzirom na početak postupka, primjenjuje raniji Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14), s obzirom da je odredbom čl. 117. st. 3. ZID ZPP/19 propisana primjena čl. 28. toga Zakona na postupke u tijeku u kojima do 1. rujna 2019., nije donesena prvostupanjska odluka, a o tome se ovdje upravo radi. Stoga se prema shvaćanju ovog suda, i u primjeni ranijeg Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14), u situaciji kada prvostupanjska odluka nije donesena do 1. rujna 2019., i kada je tužitelj tijekom postupka smanjivao tužbeni zahtjev, omjer uspjeha stranaka, u postupku uspjeh stranaka u postupku treba ocijeniti prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja kako osnove tako i visine tužbenog zahtjeva, a ne prema tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi što ujedno predstavlja i odgovor na prvo postavljeno pitanje.

    12. Naime, mjerodavna odredba za odgovoriti na prvo naznačeno pitanje je čl. 154. st. 1. i 2. ZPP-a, a ona glasi:

    ''Članak 154.

    Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Umješač na strani stranke koja je izgubila parnicu dužan je naknaditi troškove koje je uzrokovao svojim radnjama.

    Ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva."

    13. Još je u odlukama revizijskog suda broj: Revt-35/04 od 14. lipnja 2005. Revx- 254/2014 od 10. prosinca 2014., i drugim, zauzeto pravno shvaćanje da kod odlučivanja o troškovima postupka prema uspjehu stranaka u sporu u kojem je tužitelj tijekom postupka smanjivao tužbeni zahtjev, o troškovima se odlučuje prema uspjehu u sporu u odnosu na vrijednost predmeta spora smanjenog tužbenog zahtjeva, s tim da tuženiku pripada pravo na naknadu troškova koje je imao u vezi dijela tužbenog zahtjeva za koji je zahtjev smanjen neovisno o uspjehu u sporu, jer smanjenje tužbenog zahtjeva u biti predstavlja povlačenje tužbe u odnosu na smanjeni dio tužbenog zahtjeva, ali to samo u slučaju ako bi troškovi izračunati prema vrijednosti predmeta spora ranijeg zahtjeva bili veći od troškova izračunatih prema vrijednosti smanjenog tužbenog zahtjeva.

    14. Slijedom navedenog odgovor na prvo naznačeno pitanje glasi:

    Omjer uspjeha stranaka u parnici i, sukladno tome, naknada troškova parničnog postupka, kod djelomičnog uspjeha u parnici, u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, utvrđuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, a ne prema tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi, odnosno, tužbenom zahtjevu koji je bio viši u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev). (tako i u Rev-80/2022 od 1. travnja 2025. i dr.).

    15.1. Na pitanje obračuna troškova postupka vezano za djelomično povlačenje tužbe revizijski sud je u odluci broj Rev-x 1064/13-2 od 1. ožujka 2014., u kojoj je presudom naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici 20.760,00 kn odgovoreno:

    "(...) prema pravnom shvaćanju ovog suda kod djelomičnog povlačenja tužbe koje dovodi do promjene vrijednosti predmeta spora sud nije dužan postupiti u smislu čl. 164. st. 7. ZPP budući je riječ o djelomičnom povlačenju tužbe koje nema za posljedicu okončanje postupka pred prvostupanjskim sudom, već se procesne aktivnosti stranaka nastavljaju tako da u trenutku smanjenja tužbenog zahtjeva ukupni troškovi i konačni uspjeh stranaka u sporu još nisu poznati, a o naknadi parničnih troškova koji se odnose na smanjeni dio tužbenog zahtjeva sud treba odlučiti u odluci o glavnoj stvari, kod čega će tuženik naknadu troškova u odnosu na povlačenje tužbe ostvarivati zajedno sa naknadom troškova obračunatih obzirom na konačno postavljen tužbeni zahtjev i razmjerno uspjehu u parnici."

    15.2. Navedeno pravno shvaćanje potvrđeno je i u odluci broj: Rev-x 254/14-2 od 10. prosinca 2014., u kojoj je navedeno:

    "Prema shvaćanju ovog suda u primjeni odredbe čl. 158. st. 1. ZPP-a, tužitelj koji povuče tužbu odmah nakon udovoljenja tužbenom zahtjevu ne samo da nije dužan tuženiku naknaditi parnični trošak, nego je ovlašten tražiti od njega naknadu svojih troškova (Gzz – 3/95 od 18. prosinca 1997. i dr.)".

    15.3. Prema shvaćanju Građanskog odjela ovog suda od 26. travnja 2021., smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP-a, a isto shvaćanje izrazio je i drugostupanjski sud u pobijanoj odluci.

    15. 4. U odluci, broj: Revr-1426/10-2 od 02. veljače 2011. navedeno je:

    „(...) drugostupanjski sud nije uzeo u obzir da je tužitelj povukao tužbu za onaj dio za koji je smanjen tužbeni zahtjev i da se tuženiku kod obračuna troškova parničnog postupka u odnosu na dio tužbenog zahtjeva za koji je tužba povučena treba trošak obračunati u skladu s odredbom čl. 158. st. 1. ZPP-a“. (...)„ kod ovakvog djelomičnog povlačenja tužbe sud nije dužan postupiti u smislu čl. 164. st. 7. ZPP budući je riječ o djelomičnom povlačenju koje nema za posljedicu okončanje postupka pred prvostupanjskim sudom, već se procesne aktivnosti nastavljaju tako da u trenutku smanjenja tužbenog zahtjeva ukupni troškovi i konačni uspjeh u sporu još nisu poznati, a o naknadi parničnih troškova koji se odnose na smanjeni dio tužbenog zahtjeva sud treba odlučiti u odluci o pravnoj stvari, kod čega će tuženik naknadu troškova u odnosu na povlačenje tužbe ostvarivati zajedno sa naknadom troškova obračunatih obzirom na konačno postavljen tužbeni zahtjev i razmjerno uspjehu u parnici“.

    15.5. Navedeno stajalište izraženo je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-x-940/11-4 od 07. prosinca 2011., u kojoj je navedeno:

    "(...) primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP tuženicima pripadaju parnični troškovi u odnosu na dio tužbenog zahtjeva za koji je tužba povučena i to prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja te parnične radnje."

    15.6. U odluci broj: Rev-x-949/13-2 od 21. siječnja 2014. Vrhovni sud Republike Hrvatske navodi:

    „kod nesporne činjenice da je tužiteljica podneskom od….smanjila svoj tužbeni zahtjev sa (...) na (...), a što sadržajno jest u odnosu na taj dio zahtjeva njegovo povlačenje u smislu odredbe čl. 158. ZPP-a, onda, a polazeći od te odredbe se ima smatrati da u tom dijelu tužiteljica nije uspjela u sporu, o čemu pak treba voditi računa kod obračuna parničnih troškova strankama“, odnosno „ (…) da smanjenje tužbenog zahtjeva ima značaj djelomičnog povlačenja tužbe što nalaže primjenu odredbe čl. 158. st. 1. ZPP-a.“ Takvo stajalište izraženo je i u odluci broj: Rev-573/10 od 03. studenoga 2010. u kojoj se navodi: „Smanjenje tužbenog zahtjeva predstavlja u tom dijelu povlačenje tužbe pa se u tom dijelu tuženiku trebaju priznati troškovi postupka u smislu odredbe čl. 158. st. 1. ZPP-a.“, a takvo isto shvaćanje je izneseno i u odluci broj: Rev - x -108/2010 od 10. ožujka 2010.

    15.7. U odluci broj: Rev 1249/2021-2 od 1. ožujka 2022., navedeno je:

    "11. Odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a, između ostaloga propisano je da se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

    12. Drugostupanjski sud omjer uspjeha u parnici, doduše bez odgovarajućeg obrazloženja, ali kako bi se moglo zaključiti iz stanja spisa, odredio je u odnosu na prvobitno postavljeni tužbeni zahtjev, a ne prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, kako je to propisano odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a.“

    16. Prema odredbi čl. 158. st. 1. ZPP-a tužitelj koji povuče tužbu dužan je protivnoj stranci nadoknaditi parnične troškove. Ali, ako je tužba povučena odmah nakon što je tuženik udovoljio zahtjevu tužitelja, troškove postupka tužan je tužitelju naknaditi tuženik. Stoga o zahtjevu tuženice za naknadu troškova postupka u situaciji smanjenja tužbenog zahtjeva treba na odgovarajući način primijeniti odredbe ZPP-a o naknadi troškova postupka u slučaju povlačenja tužbe.

    17. Prema navedenoj odredbi tužitelj dakle, osim iznimno, nema pravo na naknadu troškova postupka u slučaju povlačenja, odnosno, kod djelomičnog povlačenja tužbe, za iznos smanjenog zahtjeva.

    18. Slijedom navedenog, a ostajući dosljedan dosadašnjoj praksi, odgovor na drugo postavljeno pitanje glasi:

    Na temelju odredbe čl. 158. st. 1. Zakona o parničnom postupku drugostupanjski sud može odrediti da tuženiku pripada pravo na dio troškova postupka za povučeni dio tužbenog zahtjeva samo ako ih je tražio i ako navedeno povlačenje nije posljedica udovoljenju zahtjevu tužitelja za koji je tužba povučena, a to i u situaciji kada je tužitelj u cijelosti uspio s konačno postavljenim (smanjenim) tužbenim zahtjevom i kada je tuženik osporavao i osnovu tužbenog zahtjeva, a tužitelju u situaciji smanjenja tužbenog zahtjeva (djelomičnog povlačenja tužbe) pripada pravo na trošak prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, a ne prema tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi, odnosno, tužbenom zahtjevu koji je bio viši u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev, i kada nije u cijelosti udovoljeno njegovom konačno postavljenom (smanjenom) tužbenom zahtjevu.

    U slučaju kada je tužitelj tijekom postupka smanjio (djelomično povukao) tužbeni zahtjev, a tuženik se takvoj dispoziciji tužitelja nije protivio (niti je tražio trošak za povučeni dio), i kada s tim zahtjevom nije u cijelosti uspio u postupku, u tom slučaju omjer uspjeha stranaka u parnici, i, sukladno tome, naknadu troškova parničnog postupka, (kod djelomičnog uspjeha u parnici), u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, treba ocjenjivati prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, ali prilikom određivanja omjera uspjeha stranaka u postupku i posljedične visine dosuđenih troškova postupka strankama treba uzeti u obzir i dio tužbenog zahtjeva u kojem je tužitelj odbijen, bez obzira što se tuženik smanjenju tužbenog zahtjeva nije protivio i što nije tražio trošak u odnosu na povučeni dio zahtjeva.

    19. Budući da u ovoj pravnoj stvari do smanjenja tužbenog zahtjeva (djelomičnog povlačenja tužbe) nije došlo nakon djelomičnog udovoljenja zahtjevu tužiteljice, tada nema mjesta primjeni iznimke iz čl. 158. st. 1. ZPP-a, pa tužiteljica za radnje poduzete prije smanjenja zahtjeva nema pravo na naknadu troškova postupka prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja tih radnji, već upravo prema vrijednosti predmeta spora smanjenog-konačnog zahtjeva i prema uspjehu u sporu u odnosu na taj zahtjev. Jednako tako, a s obzirom da tužiteljica nije u cijelosti uspjela s konačno postavljenim zahtjevom, u dijelu u kojem nije uspjela s tim zahtjevom je uspjeh tuženika, za koji uspjeh tuženika je potrebno umanjiti uspjeh tužitelja.

    20. Upravo stoga je, a imajući u vidu uspjeh tužiteljice u postupku i to 100 % u pogledu osnove zahtjeva i 71 % u pogledu visine konačno postavljenog tužbenog zahtjeva, ukupni uspjeh tužiteljice 85,5 % (100 % osnova i 71 % visina : 2., jer su dva faktora po kojima se cijeni uspjeh stranke), te navedeni omjer od 85,5 % predstavlja uspjeh tužiteljice, a uspjeh tuženika od 14,5 %, u smislu dosude parničnih troškova i primjene odredbe čl. 154. st. 2 ZPP-a, pa je tužiteljici troškove postupka za poduzete parnične radnje trebalo priznati u omjeru od 71 %, a ne 58,96 %, kako su to pravilno učinili drugostupanjski i prvostupanjski sud.

    21. U odnosu na pitanje "Ima li stranka koja nema punomoćnika u osobi odvjetnika ili druge osobe kojoj zakon priznaje pravo na nagradu, u slučaju djelomičnog uspjeha u parnici, pravo na prijeboj (oduzimanje) postotka troškova postupka s postotkom troškova postupka druge stranke ili je uspjeh te druge stranke, koja nema punomoćnika u osobi odvjetnika ili druge osobe kojoj zakon priznaje pravo na nagradu, revaloriziran kroz dosudu razmjernog iznosa troškova postupka drugoj stranci u postupku?", ni u jednom propisu, a posebno ZPP-u, kao specijalnom propisu kojim je regulirano pravo na naknadu troškova postupka prema uspjehu u sporu, nema odredbe kojom bi bilo propisano da stranka koja nema odvjetnika u postupku ne bi imala pravo na troškove postupka prema uspjehu u sporu. Naprotiv, odredba čl. 154. st. 2. ZPP-a, kako je naprijed navedeno, kada propisuje djelomični uspjeh stranke u parnici, nalaže obvezu sudu da utvrdi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela neovisno o tome ima li ona za punomoćnika ili nema, te ga obvezuje da zatim od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici, a omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

    22. Slijedom navedenog odgovor na navedeno pitanje glasi:

    Stranka koja nema punomoćnika u osobi odvjetnika ili druge osobe kojoj zakon priznaje pravo na nagradu, u slučaju djelomičnog uspjeha u parnici, ima pravo na prijeboj (oduzimanje) postotka troškova postupka na koje ima pravo s postotkom troškova postupka druge stranke.

    23. Slijedom navedenog pravilno su nižestupanjski sudovi u konkretnom slučaju primijenili odredbu čl. 154. st. 2. ZPP-a, te je valjalo je primjenom čl. 391. st. 6. u svezi čl. 400. st. 2. ZPP-a odlučiti kao u izreci.

    Zagreb, 14. svibnja 2025.

    Predsjednica vijeća

    Marina Paulić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.