Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1919/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Tomislavu Aralici kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja HEP Elektra d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 43965974818, zastupan po punomoćnicima iz OD Čurković&Šanjug iz Zagreba, Maksimirska 25, protiv protivnika osiguranja Marijan nekretnine d.o.o. u stečaju iz Čakovca, Ivana pl. Zajca 17, OIB: 05597612616, zastupan po punomoćnici Terezi Tei Krešić, odvjetnici u Zagrebu, Trg Marka Marulića 2, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući povodom žalbe protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Povrv-95/2021-52 od 28. veljače 2024., dana 14. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Povrv-95/2021-52 od 28. veljače 2024.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev protivnika osiguranja za naknadom troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Povrv-95/2021-52 od 28. veljače 2024. odlučeno je:
„I Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 9.505,70 EUR / 71.620,67 kn1, zajedno sa zateznim kamatama po kamatnoj stopi koja se do 31.12.2022. g. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. g. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a koja kamata teče:
- na iznos od 1.231,06 eur / 9.275,41 kn od 27.02.2020. do isplate
- na iznos od 1.155,96 eur / 8.709,61 kn od 27.03.2020. do isplate
- na iznos od 1.067,88 eur / 8.045,97 kn od 30.04.2020. do isplate
- na iznos od 785,67 eur / 5.919,61 kn od 30.05.2020. do isplate
- na iznos od 775,99 eur / 5.846,67 kn od 30.06.2020. do isplate
- na iznos od 785,24 eur / 5.916,39 kn od 29.07.2020. do isplate
- na iznos od 908,40 eur / 6.844,32 kn od 29.08.2020. do isplate
- na iznos od 690,78 eur / 5.204,70 kn od 29.09.2020. do isplate
- na iznos od 699,73 eur / 5.272,11 kn od 25.11.2020. do isplate
- na iznos od 679,95 eur / 5.123,05 kn od 25.12.2020. do isplate
kao i radi osiguranja troškova ovršnog postupka u iznosu od 243,25 EUR/1.832,76 HRK zajedno sa zateznim kamatama po kamatnoj stopi koja se do 31.12.2022. g. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. g. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a koja kamata teče od
01.04.2021. pa do isplate, određuje se
p r i v r e m e n a m j e r a
tako što se nalaže FINANCIJSKOJ AGENCIJI (FINA) da izda nalog svim bankama kod kojih protivnik osiguranja ima otvoren račun i oročene štedne uloge, a prema osobnom identifikacijskom broju protivnika osiguranja, da uskrate/zabrane raspolaganje protivniku osiguranja ili bilo kojoj trećoj osobi po nalogu protivnika osiguranja, da uskrati/zabrani raspolaganje novčanim sredstvima koja protivnik osiguranja ima u tim bankama za novčani iznos od 9.505,70 EUR /71.620,67 kn, zajedno sa zateznim kamatama po kamatnoj stopi koja se do 31.12.2022. g. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. g. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a koja kamata teče:
- na iznos od 1.231,06 eur / 9.275,41 kn od 27.02.2020. do isplate
- na iznos od 1.155,96 eur / 8.709,61 kn od 27.03.2020. do isplate
- na iznos od 1.067,88 eur / 8.045,97 kn od 30.04.2020. do isplate
- na iznos od 785,67 eur / 5.919,61 kn od 30.05.2020. do isplate
- na iznos od 775,99 eur / 5.846,67 kn od 30.06.2020. do isplate
- na iznos od 785,24 eur / 5.916,39 kn od 29.07.2020. do isplate
- na iznos od 908,40 eur / 6.844,32 kn od 29.08.2020. do isplate
- na iznos od 690,78 eur / 5.204,70 kn od 29.09.2020. do isplate
- na iznos od 699,73 eur / 5.272,11 kn od 25.11.2020. do isplate
- na iznos od 679,95 eur / 5.123,05 kn od 25.12.2020. do isplate
kao i radi osiguranja troškova ovršnog postupka u iznosu od 243,25 EUR/1.832,76 HRK zajedno sa zateznim kamatama po kamatnoj stopi koja se do 31.12.2022. g. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. g. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a koja kamata teče od 01.04.2021. pa do isplate.
II Privremena mjera se smatra provedenom danom dostave Financijskoj agenciji. III Privremena mjera iz točke I traje sve do isteka 45 dana od dana pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Čakovcu ovog pod posl. broj Povrv-95/2021 ili do drugačije odluke suda.
IV Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi trošak u iznosu od 248,75 eura/ 1.875,00 kuna (dvjesto četrdeset osam eura i sedamdeset pet centi/ tisuću osamsto sedamdeset pet kuna) u roku od osam dana.“
2. Protiv navedenog rješenja pravodobno se žali protivnik osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, dalje ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje preinači. Traži naknadu troška sastava žalbe.
3. Žalba nije osnovana.
4. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP budući se rješenje suda prvog stupnja može ispitati, izreka mu je razumljiva, ne proturječi samo sebi niti razlozima rješenja, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za odlučivanje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.
5. Ispitujući pobijano rješenje, kao i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
6. Sud prvog stupnja u obrazloženju osporene odluke navodi kako je iz predmeta Općinskog suda u Čakovcu broj Povrv-95/2021, točnije iz izvoda iz poslovnih knjiga od 22. veljače 2021, vidljivo kako predlagatelj osiguranja ima novčanu tražbinu prema protivniku osiguranja u iznosu od 71.620,67 kuna s osnova računa za ispostavu električne energije u to za razdoblje od veljače 2020. do prosinca 2020, dakle za razdoblje nakon što je nad protivnikom osiguranja otvoren stečajni postupak. Temeljem navedene vjerodostojne isprave, donijeto je rješenje o ovrsi broj Ovrv- 275/21 od 31. ožujka 2021., protiv kojeg je ovršenik podnio prigovor, te se predmet vodi kod ovog suda pod gornjim brojem. Na opisani način predlagatelj je učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine. Također je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim opasnost da bi bez predloženog osiguranja protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Na temelju provedenih dokaza sud smatra kako će predlagatelju osiguranja biti otežana naplata tražbine, te kako postoji opasnost da bi protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, te postoji i opasnost da će protivnik osiguranja svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Također će predlagatelju osiguranja biti otežana naplata ukoliko se u stečajnom postupku i nadalje budu prodavale nekretnine protivnika osiguranja. Prvostupanjski sud zaključuje kako su kumulativno ispunjene obje pretpostavke za određivanje privremene mjere iz čl. 345. st. 1. t. 5. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ), te je odlučio kao u izreci osporenog rješenja.
7. U žalbi tuženik tvrdi kako on nije zaključio ugovor s predlagateljem osiguranja pa stoga nije s njim u ugovornom odnosu. Zato smatra kako nije učinjeno vjerojatnim potraživanje predlagatelja prema protivniku osiguranja. Struju koju je predlagatelj isporučivao u predmetnu nekretninu koristilo je trgovačko društvo Šarić Property j.d.o.o. koje je u bespravnom posjedu iste nekretnine. Ističe kako je ugovor o isporuci električne energije s predlagateljem osiguranja zaključila tvrtka Poslovanje Zagreb d.o.o., a ne protivnik osiguranja Marijan nekretnine d.o.o. u stečaju.
8. Međutim, iz vjerodostojne isprave u sudskom spisu na listu 6, te iz računa u sudskom spisu na listovima 23 do 43, vidljivo je kako je predlagatelj osiguranja isporučivao električnu energiju upravo protivniku osiguranja, Marijan nekretnine d.o.o. u stečaju. Isporuka je išla preko jednog mjernog mjesta i za navedenog kupca koji ima šifru ugovornog računa 2300010318, a u vremenskom razdoblju od 1. siječnja 2020. do 1. prosinca 2020. Nadalje, iz Ugovora o opskrbi električnom energijom od 9. svibnja 2017. vidljivo je kako je zaključen u ime Marijan nekretnine d.o.o., a iz zahtjeva za izdavanje prethodne energetske suglasnosti vidljivo je kako je električna energija trebala biti isporučivana za građevinu na adresi [adresa] (listovi 72 -80 spisa). Time je, i po mišljenju ovog višeg suda, predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom svoju tražbinu, a što je osnovna pretpostavka za izdavanje privremene mjere po čl. 344. st. 1. OZ. Tražbina se utvrđuje na razini vjerojatnosti, što je niži stupanj utvrđenja. Stoga žalbeni razlog protivnika osiguranja kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom svoju tražbinu nije osnovan.
9. U predmetnom slučaju tražbina je nastala nakon otvaranja stečajnog postupka nad protivnikom osiguranja. Stečajni postupak nad Marijan nekretnine d.o.o. otvoren je rješenjem Trgovačkog društva u Zagrebu poslovni broj St-1487/2017 od 7. rujna 2017 (list 8 spisa), a predmetne tražbine su nastajale sukcesivno tijekom 2020. godine. Slijedom odredbi čl. 156. i čl. 170. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15. 104/17. i 36/22., dalje: SZ), u konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja nije stečajni vjerovnika već vjerovnik stečajne mase i kao takav može tražiti ovrhu i osiguranje protiv dužnika u smislu odredbe čl. 170. SZ, a kako pravilno obrazlaže sud prvog stupnja.
10. Nije osnovan ni žalbeni razlog kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da bi bez ove mjere ispunjenje tražbine bilo onemogućeno jer činjenica da se nad protivnikom osiguranja vodi stečajni postupak nije sama za sebe činjenica koja bi opravdavala takvu odluku. Sud prvog stupnja daje uvjerljive razloge zbog čega smatra kako postoji opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ, to jest da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Nije to samo zbog stečaja protivnika osiguranja već i zbog različitih pravnih radnji protivnika osiguranja (tužbe i drugo) kojima od očito želi otežati naplatu tražbine predlagatelja osiguranja. I ta se opasnost utvrđuje na razini vjerojatnosti.
11. Pravilno je odlučeno i o troškovima postupka, a po čl. 14. st. 4. OZ.
12. Slijedom iznesenog valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP, u svezi s čl. 21. OZ, žalbu predlagatelja osiguranja odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
13. Kako predlagatelj osiguranja nije uspio sa žalbom, sukladno čl. 166. st. 1. ZPP, u svezi s čl. 21. OZ, valjalo je odbiti njegov zahtjev za naknadom troška sastava žalbe.
U Zagrebu 14. svibnja 2025.
Sudac:
Tomislav Aralica
