Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-485/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Joke Umićević kao predsjednice vijeća, Ines Kovačević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i mr.sc. Iris Gović Penić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ad. 1. ZJ i ad. 2. MJ, oboje zastupani po punomoćniku Davoru Ukaloviću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika ad. 1. NJ i ad. 2. KJ, obje zastupane po punomoćniku Ivanu Rudiću, odvjetniku u Zadru, radi uznemiravanja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-3211/2019 od 8. prosinca 2022., dana 13. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-3211/2019 od 8. prosinca 2022.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:
I. Nalaže se tuženima ad 1) UJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te tužena ad 2) KJ, [adresa] ili [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], osobno i kao pravnim slijednicama pok. OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da prestanu sa bojanjem i sličnim radnjama nekretnine označene kao stan II na prvom katu koji se sastoji od stubišta i ulaza, hodnika, kupaonice, kuhinje, dnevne sobe, terase, tri sobe, balkona i stubišta neto korisne površine 130,24 m2 u grafičkom prilogu elaborata obojano plavom bojom (4. suvlasnički dio: 527/1000 etažno vlasništvo (e-2), etažno vlasništvo s određenim omjerima), a koji stan se nalazi u stambenoj zgradi izgrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi dvorište površine 219 m2, gospodarska zgrada površine 31 m2 te stambena zgrada površine 131 m2, ukupno površine 381 m2 da uspostave prijašnje stanje, zatim da prestanu uznemiravati tužitelje, na prednje opisani način, u ostvarivanju njihovog prava vlasništva, svakog za ½ dijela prednje opisane nekretnine, kao i bilo kojom drugom radnjom glede nekretnine tužitelja te im se nalaže da se suzdrže od prednje navedenih ili sličnih radnji bespravnog uznemiravanja ovlasti tužitelja.
II. Nalaže se tuženima ad 1) i ad 2) naknaditi tužiteljima ad 1) i ad 2) parnični trošak 6.150,00 sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
2. Protiv navedene presude žalbu ulažu tuženici zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava kao i u pogledu odluke o troškovima parničnog postupka predlažući da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu te odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu troškova parničnog postupka tuženicima.
3. Žalba tuženika je neosnovana.
4. Tužitelji su podnijeli odgovor na žalbu tuženika .
5. Ispitujući prvostupanjsku odluku i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 28713,89/14 i 70/19,80/22 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, te nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl.354.st.2.t.11. ZPP-a na koju se neosnovano pozivaju tuženici jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati jer ista sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u samom postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
6. Prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio sve okolnosti koje su relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP-a pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.
7. Predmet spora jest zahtjev tužitelja za prestankom uznemiravanja njihove nekretnine i to stana II na I katu kuće a koji se nalazi u stambenoj izgrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], i to bojanjem i sličnim radnjama kao i uspostave prijašnjeg stanja.
8. Među strankama je sporno jesu li ovdje tužene uznemiravale tužitelje u njihovom vlasništvu predmetnog stana radnjama koje su opisane u činjeničnim navodima tužbe.
9. Prema odredbi čl.167. st.1. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14; dalje u tekstu: ZV) ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane ( actio negatoria).
.
10. Prema st. 2. čl. 167. ZV-a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1 ovog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njih je da to dokaže.
11. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:
- da iz zk izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi da je etaža II., suvlasnički dio 527/1000 na I. katu stan II. koji se sastoji od stubišta i ulaza, hodnika, kupaonice, kuhinje, dnevne sobe, terase, tri sobe, balkona i stubišta neto površine 130/24 upisan kao suvlasništvo tužitelja svakog za ½ dijela,
- da iz presude zbog ogluhe prvostupanjskog suda posl. broj P-488/15 proizlazi da se taj postupak vodio po tužbi ovdje tužitelja protiv ovdje tuženice ad. 1. i pok.OJ ( oca I tužitelja) te je utvrđeno da tužiteljima pripada pravo suvlasništva na gore navedenoj etaži na čest. 466 k. o. [katastarska općina], a koja presuda je donesena 30. lipnja 2015. i sadrži klauzulu pravomoćnosti,
- da iz ugovora o građenju koji je sklopljen između ZJ i '' graditelja Škabrnja'' , vlasnika obrta EJ od 26. ožujka 1996. proizlazi da naručitelj ZJ povjerava izvođaču '' graditelj Škabrnja '' izvođenje građevinskih radova na postojećoj kući koja je izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to izgradnju kata,
- da iz presude i rješenja Županijskog suda u Zagrebu Gž-2370/20 od 15. veljače 2022. proizlazi da se odlučivalo o žalbama izjavljenim u predmetu prvostupanjskog suda posl. broj P-53/18 ovdje tužitelja ZJ i MJ protiv ovdje tuženica kojom odlukom je odbijena žalba tuženica i potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu pod toč. I. izreke kojom je prvotuženica UJ tužitelju ZJ i tužiteljici MJ svakom za ½ dijela dužna predati u nesmetan posjed slobodan od osoba i stvari predmetni stan izgrađen na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i ključ ulaznih vrata opisane nekretnine te prihvaćena žalba tužitelja kao osnovana i preinačena prvostupanjska presuda u dijelu pod toč. I. izreke kojom je odbijen zahtjev u odnosu na drugotuženicu SJ i sudi da se nalaže drugotuženici da preda u nesmetan posjed tužiteljima svakom za ½ dijela slobodan od osoba i stvari predmetni stan kao i ključ ulaznih vrata prednje opisane nekretnine,
- da je provedenim očevidom na licu mjesta u ovom postupku identificiran predmet spora koji predstavlja stan II na I. katu kuće izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja kuća čini katnicu, garažu i pripadajuće dvorište i sa svih strana omeđena je betonskim zidom,
- da je na očevidu bila prisutna II tužena KJ ( sestra I tužitelja) koja je navela da je ona osobno farbala ulazna vrata etaže 2 i sve grilje i balkonska vrata koja su na drugoj etaži, a sve za dobro svog brata koji tu nikad nije živio da mu to ne propadne, da je to farbala u drugoj polovici mjeseca rujna 2019. godine, te da je jedino od stvari u tom stanu bila peć na drva i ništa drugo, te da je njezin otac za života od sina tražio da mu da tu peć i da je istu dao da bi se njezini roditelji grijali u prizemlju i da je ta sada peć u stanu u prizemlju ove kuće, da posjeduje ključ od druge etaže od ulaznih vrata, a da ga je dobila na taj način što taj ključ stoji u hodniku u prizemlju kuće gdje su roditelji živjeli jer da je njezin brat dao taj ključ roditeljima dok je brat u [adresa] da oni provjetravaju i zrače drugu etažu da nema saznanja da li je netko vidio da pitura grilje, te da njezina majka živi kod nje u [adresa] već četiri godine i da ona nije bila tu kad je ona pituravala, a i da sada nije u [adresa] jer da teško hoda i ima drugih zdravstvenih problema, a ima 87 godina, navodi da je ona u gornjem stanu samo bila jedan put i to kad je pituravala i da je njezin brat bio samo jedan put 2014. godine i to 20 dana i više nikad, a od kad njezina majka tu nije dolazila da se druga etaža nije zračila, a niti otvarala,
- da je sud zakazao stranačko saslušanje na ročištu 1. prosinca 2022. na kojeg stranke nisu pristupile.
12. Prvostupanjski sud na temelju naprijed navedenih utvrđenja izvodi pravilan pravni zaključak da je ovdje došlo do uznemiravanja prava vlasništva tužitelja i to radnjama kako je to opisano u činjeničnim navodima tužbe a što neupitno potvrđuje sama II tužena na očevidu na licu mjesta i to da je farbala ulazna vrata II etaže sve grilje i balkonska vrata a koja pripadaju stanu u vlasništvu tužitelja.
13. Okolnost što su tužene posjedovale ključeve stana u vlasništvu tužitelja nije odlučno u ovom postupku jer predmet ovog spora jest je li došlo do uznemiravanja prava vlasništva ovdje tužitelja od strane tuženih.
14. Žalbenim navodima tuženici u bitnome osporavaju pravo vlasništva predmetne nekretnine ovdje tužiteljima i njihovi navodi su prvenstveno tijekom prvostupanjskog postupka kao i u žalbenoj fazi postupka usmjereni na osporavanje prava vlasništva tužitelja svakog u 1/2 dijela predmetnog stana.
15. Međutim prvostupanjski sud je provedenim dokaznim postupkom i to svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno jasno utvrdio da su tužitelji suvlasnici svaki u 1/ 2 dijela etaže stan II suvlasnički dio 527/1000 na I katu i to stana koji se sastoji od stubišta i ulaza, hodnika, kupaonice, kuhinje, dnevne sobe, terase, tri sobe, balkona i stubišta neto površine 130/24 jer su upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama te tuženici iako to tvrde nisu u ovom postupku dokazali suprotno jer iz presude i rješenja Županjskog suda u Zagrebu Gž-2370 /20 od 15. veljače 2022. proizlazi da su ovdje tuženici odbijeni sa tužbenim zahtjevom predaje u posjed predmetnog stana a koji spor su vodili protiv ovdje tužitelja stoga su žalbeni navodi tuženika u tom pravcu u cijelosti neosnovani.
16. Naime ovdje treba naglasiti da prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.
17. Prema tome tuženici u smislu odredbe čl. 167. st. 2. ZV-a nisu dokazali suprotno dok su tužitelji dokazali svoje pravo vlasništva stoga su ovlašteni na poduzimanje vlasničke tužbe ( actio negatoria).
18. Dakle ovdje treba naglasiti da vlasnik ima pravo podići vlasničku tužbu actio negatoria protiv svakog onog koji ga uznemiruje ( pača se, smeta) u njegovom vlasničkom pravu na bilo koji način zahtijevajući da to uznemiravanje prestane.
19. Žalbeni navodi tuženika da tužitelji nisu nikada bili u posjedu sporne nekretnine a da se tužene nalaze u inozemstvu te da su imale sve ovlasti izvršavanja radova na zgradi jer su suvlasnice u 1/2 dijela predmetne zgrade su kontadiktorni jer očito tužene gube iz vida da su tužitelji suvlasnici predmetne etaže i to stana kako je to pobliže opisano u zemljišnim knjigama ( etažno vlasništvo s određenim omjerima-list 5 spisa).
20. Nadalje okolnost što tužitelji također žive u inozemstvu ( kao i tužene) ne dovode u pitanje njihovo pravo vlasništva i njihovo pravo da zaštite svoje neupitno vlasništvo od uznemiravanja.
21. Dakle ovdje se ne radi o činu uznemiravanja u “dobroj vjeri” kako to žele prikazati tužene već u upravo u pačanju i smetanju njihovog vlasničkog prava što predstavlja čin uznemiravanja.
22. Žalbenim navodima tužene suprotstavljaju vlastitu ocjenu dokaza sudskoj ocjeni a da pri tome ne navode zbog čega sudska ocjena ne bi imala uporište u provedenom dokaznom postupku.
23. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a valjalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu a kako je to odlučeno u izreci ove drugostupanjske presude.
U Zagrebu, 13.svibnja 2025.
Predsjednica vijeća
Sanja Joka Umićević
