Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4409/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Iris Gović Penić, predsjednice vijeća, Sanje Joka Umićević, članice vijeća i suca izvjestitelja, i Ines Kovačević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NK, [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Dejanu Trniniću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Jurici Tončiću, odvjetniku u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3469/2018-54 od 25. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 13. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3469/2018-54 od 25. srpnja 2024. pod točkom I. izreke u dijelu u kojem je tuženiku naloženo tužitelju isplatiti iznos od 4.008,88 EUR, sa zateznom kamatom koje teče na iznos od 3.730,00 EUR od 21. prosinca 2018. pa do isplate, a na iznos od 278,88 EUR od 25. srpnja 2024. pa do isplate, pod točkom II. izreke i pod točkom III. izreke.

II. Preinačava se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3469/2018-54 od 25. srpnja 2024. pod točkom I. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju zateznu kamatu na iznos od 278,88 EUR koja teče od 21. prosinca 2018. do 24. srpnja 2024. i sudi:

Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate na iznos od 278,88 EUR koja teče od 21. prosinca 2018. do 24. srpnja 2024.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 312,50 EUR.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I. Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987, isplatiti tužiteljici NK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 4.008,88 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. prosinca 2018. godine pa do isplate po kamatnoj stopi koja se do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987, isplatiti tužiteljici NK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 173,87 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

-na iznos od 66,36 EUR od 05.09.2018. godine pa do isplate,

-na iznos od 39,82 EUR od 20.09.2018. godine pa do isplate,

-na iznos od 67,69 EUR od 01.10.2018. godine pa do isplate,

po kamatnoj stopi koja se do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 3.480,30 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. srpnja 2024. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana."

2. Protiv točke I., II. i III. prvostupanjske presude tuženik je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Posebno ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Ističe da u spisu ne postoji dokaz da je predmetni štetni događaj skrivljen propustom tuženika te da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da je uzrok ozljeđivanja tužiteljice oštećeni kolnik na obilježenom pješačkom prijelazu koji se nalazi na nerazvrstanoj cesti. Naime, smatra da je tužiteljica isključivi krivac za nastanak štetnog događaja, budući da pješak prilikom prelaska pješačkoga prijelaza mora upotrijebiti dužnu pažnju na stanje u prometu i stanje pješačkoga prijelaza koji prelazi. Nadalje, ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio visinu naknade štete te da dosuđeni iznos predstavlja prekomjernu naknadu štete u odnosu na kriterije neimovinske štete koje je utvrdio u svom nalazu i mišljenju sudski vještak Davor Duvančić. Navodi da je prigovorio nalazu i mišljenju te da vještak nije otklonio njegove prigovore. Ističe da je prvostupanjski sud trebao odrediti provođenje novog medicinskog vještačenja. Predlaže preinačiti pobijanu presudu na način da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti i da se naloži tužiteljici da nadoknadi prouzročeni parnični trošak tuženiku, podredno predlaže ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje trošak sastava žalbe u iznosu od 312,50 EUR.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika je djelomično osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 4.182,75 EUR na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 3.730,00 EUR (pretrpljene fizičke boli, pretrpljeni strah, pretrpljene duševne boli uslijed smanjenja životne aktivnosti), imovinske štete u iznosu od 278,88 EUR (tuđa pomoć i njega) i imovinske štete u iznosu od 173,87 EUR (materijalni troškovi liječenja), sa pripadajućom zateznom kamatom, a koja šteta je nastala padom i ozljeđivanjem tužiteljice na oštećenom kolniku na obilježenom pješačkom prijelazu u [adresa] u [adresa].

6. U predmetnom postupku, prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće:

- da je tužiteljica, dana 7. kolovoza 2018., prelazila preko obilježenog pješačkog prijelaza u [adresa] u [adresa], ugazila u rupu na kolniku i pala

- da je obilježeni pješački prijelaz, kojim se kretala tužiteljica, bio oštećen

- da je tuženik nadležan održavati površinu, tj. mjesto nastanka štetnog događaja - obilježeni pješački prijelaz u [adresa] u [adresa]

- da se tužiteljica, uoči nastanka štetnog događaja, kretala na način primjeren kretanju prosječnog pješaka, a kretala se normalnim hodom, polako i oprezno, a na nogama je imala tenisice.

- da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljedu distorzije lijevog gležnja

- da trajne posljedice ozljede umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužiteljice za 10%

- da je tužiteljica trpjela fizičku bol jakog intenziteta u trajanju od četiri sata, srednjeg intenziteta u trajanju od tri tjedna (21 dan) i slabog intenziteta u trajanju od četiri tjedna (28 dana)

- da je tužiteljica pretrpjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od jednog sata, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana, sekundarni strah manjeg intenziteta u trajanju od 14 dana

- da je tužiteljici bila potrebna njega i pomoć druge osobe od ukupno 84 sati, tj. četiri sata dnevno kroz 14 dana, a potom 2 sata dnevno kroz 14 dana

- da su troškovi liječenja tužiteljice bili opravdani i nužni te u svezi s liječenjem ozljeda koje je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnog događaju

7. Ispitivanjem prvostupanjske presude i postupka koji je prethodio u pobijanom dijelu nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14

- dalje: ZPP), a na što ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

8. Suprotno žalbenim navodima tuženika, nije utvrđena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, budući da prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni niti proturječni niti postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

9. Tuženik u žalbi ističe da je tužiteljica isključivo odgovorna za nastanak predmetnog štetnog događaja, budući da tužiteljica nije upotrijebila dužnu pažnju i primijetila kakvo je stanje pješačkog prijelaza kojeg prelazi.

10. Što se tiče lokacije štetnog događaja (kolnik, tj. obilježeni pješački prijelaz u [adresa] u [adresa]), riječ je o nerazvrstanoj cesti u smislu odredbe čl. 98. st. 1. alineja 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014 - dalje u tekstu: ZC).

11. Sukladno članku 22. st. 1. toč. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj: 68/2018, dalje u tekstu: ZKG) održavanje nerazvrstanih cesta je komunalna djelatnost kojom se osigurava održavanje komunalne infrastrukture.

12. Sukladno čl. 16. st. 1. Odluke o nerazvrstanim cestama ("Službeni glasnik Grada Zagreba" broj: 18/2013, 16/2014, 25/2015, 2/2017, 7/2018, dalje u tekstu: Odluka), poslove redovitog održavanja nerazvrstanih cesta obavlja Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, dok je čl. 15. toč. 6. iste Odluke kao posao redovitog održavanja nerazvrstanih cesta izričito naveden posao mjestimičnih popravaka dijelova cestovne građevine. Naposljetku, valja istaknuti da se nerazvrstane ceste održavaju na način koji omogućuje uredno odvijanje prometa, ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne oštećuje cestu.

13. Uzevši u obzir gore navedene odredbe, obveza je tuženika bila da pravovremeno popravi oštećenje na pješačkom prijelazu koji je dio nerazvrstane ceste, budući da je njegova dužnost da redovito održava nerazvrstane ceste. Tuženikova je dužnost da održava nerazvrstane ceste namijenjene kretanju motornih vozila, ali i pješaka, u takvom funkcionalnom stanju da se po njima može nesmetano i sigurno prolaziti. Pritom valja istaknuti da se pješački prijelazi moraju održavati u takvom stanju da se građani mogu slobodno kretati površinom namijenjenom za kretanje pješaka, ne očekujući da se na površini nalaze veća oštećenja, a radi čega je tuženik odgovoran za predmetni štetni događaj. Svaki pješak tijekom prelaženja pješačkog prijelaza može osnovano očekivati da je pješački prijelaz siguran za kretanje, a ne da je u oštećenom stanju. Od pješaka se ne može očekivati da je dužan svoju pažnju isključivo usmjeriti ka procjeni je li svaki njegov korak siguran.

14. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje: ZOO) propisano je da je tko drugom prouzroči štetu, istu dužan naknaditi, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom čl. 1084. ZOO-a propisano je da osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.

15. S obzirom na sve navedeno, tuženikov prigovor isključive odgovornosti tužiteljice za predmetni štetni događaj nije osnovan te je tuženik odgovoran za predmetni štetni događaj jer nije osigurao kvalitetno održavanje površine namijenjene kretanju pješaka u takvom funkcionalnom stanju da se po njoj može nesmetano i sigurno prolaziti, a radi povrede njegove dužnosti je došlo do pada i ozljeđivanja tužiteljice.

16. Tuženik osporava visinu dosuđene neimovinske štete. Prvostupanjski sud je dosudio tuženiku novčanu naknadu za neimovinsku štetu u iznosu od 3.730,00 EUR, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom.

17. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Davora Duvančića od 7. svibnja 2021. (list 80-81 spisa) proizlazi da je tužiteljica, u predmetnom štetnom događaju, zadobila ozljedu distorzije lijevog gležnja. Nadalje, potvrđena je ruptura prednjeg talofibularnog ligamenta i prednjeg tibijofibularnog ligamenta te oštećenja kalkaneofibularnog i deltoidnog ligamenta, a ozljeda je svrstana u III stupanj distorzionih ozljeda gležnja – rupturacione distorzije. Došlo je do smanjenja životne aktivnosti od 10%. Nije bilo naruženja. Tužiteljica je pretrpjela fizičku bol jakog intenziteta u trajanju od četiri sata, srednjeg intenziteta u trajanju od tri tjedna (21 dan) i slabog intenziteta u trajanju od četiri tjedna (28 dana). Tužiteljica je pretrpjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od jednog sata, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana, sekundarni strah manjeg intenziteta u trajanju od 14 dana. Tužiteljici je bila potrebna njega i pomoć druge osobe od ukupno 84 sati, tj. četiri sata dnevno kroz 14 dana, a potom 2 sata dnevno kroz 14 dana.

17.2. Tuženik je, podneskom od 20. svibnja 2021. (list 85-86 spisa), prigovorio nalazu i mišljenju u cijelosti, budući da je isti napravljen bez uvida u zdravstveni karton tužiteljice, radi čega nije utvrđeno je li tužiteljica prije predmetnog štetnog događaja imala slične ili iste ozljede, a što bi moglo utjecati na visinu neimovinske štete.

17.3. Nakon što je pribavio medicinski karton tužiteljice, vještak Davor Duvančić je izradio dopunu svoga nalaza i mišljenja od 18. svibnja 2022. (list 137 spisa). Vještak ističe da tužiteljica prije štetnog događaja nije imala nikakvih sličnih ili istovjetnih ozljeda ili tegoba vezanih za regiju lijeve potkoljenice, lijevog gležnja ili lijevog stopala. Navodi da utvrđene ozljede jesu u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem. Naposljetku, smatra da su bili opravdani troškovi liječenja tužiteljice koji nisu vezani za institucije koje se nalaze u sustavu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a zato jer sustav nije mogao promptno odgovoriti na neophodne potrebe tužiteljice, već s velikim zakašnjenjem, a što bi uzrokovalo produženje liječenja i teže trajne posljedice.

17.4. Vještak je saslušan i na ročištu održanom dana 14. veljače 2023. gdje je iskazao da tužiteljica ima smanjenje životne aktivnosti od 10%, budući da je u predmetnom štetnom događaju zadobila potpunu rupturu jednog od ključnih ligamenata za stabilizaciju lijevog gležnja i subtalarnog zgloba te da su svi preostali ligamenti koji spajaju petnu kost, skočnu kost, vanjski maleolus i cijelu zglobnu vilicu lijevog gležnja djelomično rupturirali zbog čega je zaostala nepopravljiva nestabilnost lijevog gležnja u cjelini. Tužiteljica mora voditi računa kako će zakoračiti i kako će se osloniti jer je, u smislu pomaka naprijed i pomaka sa strane, gležanj nestabilan tako da pri najmanjoj nesmotrenosti može iskočiti ponovno. Zbog toga je također bitan izbor obuće, a svako naglo kretanje, poskliznuće, ulegnuće u podlozi po kojoj se tužiteljica kreće može ponovno uzrokovati recidivnu distorziju, bol, otok, izljev i ponovno potrebu za imobilizacijom i kasnijim terapijama.

18. Prema ocjeni ovog suda, vještak Davor Duvančić je detaljno i stručno otklonio sve prigovore tuženika. S obzirom na navedeno, prvostupanjski sud je pravilno odlučio kada je odbio prijedlog tuženika za provedbom novog medicinskog vještačenja.

19. Tjelesno i duševno zdravlje predstavljaju pravo osobnosti fizičke osobe, sukladno čl. 19. st. 2. ZOO.

20. Sukladno čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO, u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

21. Prema ocjeni ovog suda drugog stupnja, uzimajući u obzir sve okolnosti (fizičke bolove, pretrpljeni strah, smanjenje životne aktivnosti od 10%, dob tužiteljice), prvostupanjski sud je dosudio novčanu naknadu u pravičnom iznosu od 3.730,00 EUR, sukladno čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO. Nadalje, prvostupanjski sud je pravilno dosudio imovinsku štetu u vidu tuđe pomoći i njege. S obzirom na to da je u postupku utvrđeno da je tužiteljici bila potrebna njega i pomoć druge osobe u trajanju od ukupno 84 sati, pravilno je prvostupanjski sud dosudio iznos od 278,88 EUR, tj. 3,32 EUR po satu. Naposljetku, s obzirom na to da je u postupku utvrđeno da je tužiteljici bilo neophodno obaviti liječenje u institucijama izvan sustava HZZO-a, a kako ne bi nastala veća šteta, prvostupanjski sud je pravilno dosudio imovinsku štetu u vidu prouzročenih troškova liječenja u iznosu od 173,87 EUR, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO.

22. Međutim, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo u pogledu tijeka dosuđene zakonske zatezne kamate na imovinsku štetu u vidu tuđe pomoći i njege.

22.1. Naime, tužitelju je dosuđena imovinska šteta u iznosu od 278,88 EUR (tuđa pomoć i njega), sa zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe (21. prosinca 2018.) do isplate.

22.2. Prema ocjeni ovog suda drugog stupnja, sud prvog stupnja je pogrešno primijenio materijalno pravo prilikom određivanja tijeka zatezne kamate na iznos naknade za tuđu pomoć i njegu i to odredbu čl. 1086. ZOO, budući da je riječ o imovinskoj šteti čija je visina određena prema cijenama na dan presuđenja, tako da zatezna kamata teče od dana donošenja presude suda prvog stupnja, a ne od dana podnošenja tužbe. U konkretnom predmetu, prvostupanjska presuda je donesena dana 25. srpnja 2024.

23. S obzirom na navedeno, valjalo je preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata u dijelu u kojem je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju zateznu kamatu na iznos od 278,88 EUR koja teče od 21. prosinca 2018. do 24. srpnja 2024.

24. Što se tiče tijeka kamate na neimovinsku štetu i imovinsku štetu u vidu troškova liječenja, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo, i to čl. 1086.

ZOO i čl. 1103. ZOO.

25. S obzirom da je tuženik u pogledu glavnog potraživanja u cijelosti izgubio spor, odluka o trošku, sadržana u točki III. izreke prvostupanjske presude, donesena je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP.

26. Slijedom svega navedenog, primjenom odredbe iz čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u točki I. izreke drugostupanjske odluke, a primjenom odredbe čl. 373. st. 3. ZPP odlučeno je kao u točki II. izreke drugostupanjske odluke.

27. Sukladno čl. 166. st. 1. ZPP, odlučeno je i o zahtjevu tuženika za naknadu troška nastalog povodom njegove žalbe. Tuženik je odbijen sa zahtjevom za naknadu troška za sastav žalbe, budući da je sa žalbom uspio samo djelomično, i to u pogledu zatezne kamate kao sporednog potraživanja (točka III. izreke drugostupanjske odluke).

U Zagrebu, 13. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

mr. sc. Iris Gović Penić