Poslovni broj: Usž-723/2025-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ULL iz Revelstokea, 919 2nd St. W. Britanska Kolumbija, Kanada, broj putovnice: [broj putovnice], koju zastupa opunomoćenik Karlo Novosel, odvjetnik u Zagrebu, Radnička cesta 32, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Služba za državljanstvo, Zagreb, Ilica 335, OIB: 36162371878, radi šutnje uprave, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1074/24-12 od 18. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 13. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I- 1074/24-12 od 18. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I. Tužba se odbacuje.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev da se naloži tuženiku da u roku od 60 dana od dostave ove presude donese odluku o zahtjevu tužiteljice za prethodno utvrđivanje pretpostavki za utvrđenje hrvatskog državljanstva od 1. prosinca 2022., te zahtjev za naknadu troška ovog upravnog spora.

2. Tužiteljica u žalbi navodi da je prvostupanjski sud povrijedio niz odredaba Zakona o upravnim sporovima, zbog čega je došlo do bitne povrede odredaba istog. Ističe da joj nikada nisu dostavljeni prilozi niti svi spisi koji se odnose na ovaj predmet. Navodi da između ročišta od dana 4. prosinca 2024. i 18. prosinca 2024. nije proteklo 15 dana, a čime da je počinjena procesna povreda uslijed koje je pobijana presuda nezakonita. Mišljenja je da tuženik u odgovoru na tužbu zapravo priznaje osnovanost ovosudnog tužbenog zahtjeva, a to iz razloga što potvrđuje postojanje upravnog postupka o kojemu ni na koji način nije odlučeno u roku od najviše 60 dana propisanom člankom 101. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09., 110/21., dalje: ZUP). Navodi da je tuženik zaprimio zahtjev tužiteljice, da je povodom tako zaprimljenog zahtjeva otvoren upravni spis koji je dobio svoju klasu, da je žalba podnesena radi šutnje administracije, da je povodom uložene žalbe otvoren upravni spis te da je taj drugostupanjski spis dobio svoju klasu, iz čega proizlazi da postoji upravni postupak koji se vodi kod prvostupanjskog tijela. Smatra pravne zaključke suda neodrživim i to obzirom da predmet postupka radi šutnje administracije nije ocjenjivanje urednosti ili osnovanosti zahtjeva stranke u upravnom postupku, već pravodobno postupanje javnopravnih tijela. Naglašava da je predmet ovosudnog postupka propuštanje drugostupanjskog tijela da postupi po žalbi, a ne po prvostupanjskom zahtjevu tužiteljice u upravnom postupku. Predlaže žalbu uvažiti i usvojiti tužbeni zahtjev i potražuje trošak spora.

2.1. Tužiteljica uz podnesak od 5. ožujka 2025. dostavlja presliku dopisa tuženika, KLASA: 224-04/24-01/887, URBROJ: 511-01-203-25-4 ET od 31. siječnja 2025. dostavljenog tužiteljici u drugom upravnom predmetu koji se vodi radi utvrđivanja hrvatskog državljanstva stranke ILL, iz kojeg dopisa proizlazi da je navedena stranka upisana u knjigu državljana Matičnog ureda Zagreb temeljem članka 30. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu. Smatra da se radi o upravnoj stvari koja je istovjetna predmetnoj upravnoj stvari.

3. Tuženik, u odgovoru na žalbu, navodi da je tužiteljica matičnom uredu podnijela prijavu za upis u maticu rođenih i evidenciju državljana RH, koji upis predstavlja upravnu (administrativnu) radnju, koja nije u nadležnosti tuženika, već matičnog ureda. Matični uredi sve prijave koje su podnesene za osobe starije od 21 godine života vraćaju podnositelju prijave ili ih dostavljaju tuženiku, kao što se to učinilo u predmetnom slučaju, kako bi se utvrdilo postoje li pretpostavke za utvrđivanje hrvatskog državljanstva ili za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem. Tuženik je potom uputio podnositelja na uredno podnošenje odgovarajućeg zahtjeva o kojem je moguće odlučiti. U odnosu na podnesak tužiteljice nazvan: „Zahtjev za prethodno utvrđivanje pretpostavki iz odredbe članka 8. stavka 1. točke 5. ZHD-a", tuženik ističe da o takvom zahtjevu on ne odlučuje, jer navedeno ne predstavlja upravnu stvar u smislu članka 2. ZUP-a. Utvrđivanje pretpostavki iz članka 8. stavka 1. točke 5. ZHD- a sastavni je dio postupka po zahtjevima stranaka za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem ili naturalizacijom. Stoga, povodom podnesaka tužiteljice nije pokrenut upravni postupak kod tuženika jer je odredbom članka 40. stavka 2. ZUP-a propisano da se postupak smatra pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva stranke javnopravnom tijelu, što je u predmetnom slučaju izostalo. Tužiteljica je rođena 1984., prije stupanja na snagu ZHD-a, kada je važio Zakon o državljanstvu SR Hrvatske (“Narodne novine“, broj 32/77.) i savezni Zakon o državljanstvu SFRJ („Službeni list SFRJ“, broj 58/76.), kojim su bili propisani uvjeti stjecanja državljanstva podrijetlom za dijete rođeno u inozemstvu kojem je jedan roditelj bio državljanin SR Hrvatske. Ukazuje da je tužiteljica žalbu radi šutnje uprave od 12. travnja 2024. uputila Matičnom uredu Grada Zagreba (odnosi se na upis u maticu rođenih i evidenciju državljana), a ne tuženiku. Navedenu je žalbu Gradski ured za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba proslijedio tuženiku 29. travnja 2024., nakon što je već bio podnesen odgovor na tužbu zbog šutnje uprave u ovom sporu i dostavljen spis predmeta sudu. Podnesak tužiteljice je kod tuženika zaprimljen pod općim brojem, kao neupravni predmet, a tužiteljica se prethodno ni na koji način nije obratila tuženiku, već je odmah pokrenula upravni spor zbog šutnje uprave. Tuženik je upravo rukovodeći se načelom pomoći neukoj stranci, iako tužiteljica u postupku ima punomoćnika, uputio dopis Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ottawi kako bi pozvali tužiteljicu i pojasnili joj da ne može steći hrvatsko državljanstvo temeljem odredbe članka 5. stavka 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu, već eventualno temeljem odredbe članka 11. stavka 1. istog Zakona te da u tu svrhu treba osobno podnijeti i potpisati zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo. Kada tuženik od konzulata zaprimi traženo, spis će se unijeti u sustav zaprimljenih zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem u okviru kojeg postupka će se ispitati, između ostalog i ispunjavanje pretpostavki iz članka 8. stavka 1. točke 5. ZHD-a. Smatra da opunomoćenik svojim postupanjem, koje nije u duhu Zakona o odvjetništvu i Kodeksa odvjetničke etike, zapravo blokira svoje opunomoćitelje u Kanadi da steknu hrvatsko državljanstvo, a s druge strane opterećuje upravna tijela i sudove nepotrebnim postupcima i sporovima. Predlaže žalbu odbiti.

4. Tužba nije dopuštena.

5. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24., dalje: ZUS), predmet upravnog spora je ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu.

6. Odredbama članka 46. stavka 1. ZUS-a propisano je da će sud rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako utvrdi da je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora (točka 7.), kao i ako utvrdi da se pojedinačnom odlukom, postupanjem ili upravnim ugovorom ne dira u pravo ili pravni interes tužitelja.

7. Predmet ovog upravnog spora je zahtjev tužiteljice da naloži tuženiku donijeti odluku o zahtjevu tužiteljice za prethodno utvrđivanje pretpostavki propisanih člankom 8. stavkom 1. točkom 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine", broj: 53/91., 70/91., 28/92., 113/93., 4/94., 130/11.,110/15., 102/19., 138/21., dalje: ZHD).

8. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica tuženiku podnijela zahtjev za prethodno utvrđivanje pretpostavki iz članka 8. stavka 1. točka 5. ZHD-a, dakle za utvrđivanje činjeničnih pretpostavki, kojim zakonom nije propisana mogućnost vođenja nekog prethodnog postupka na način kako to tužiteljica traži. Naime, utvrđivanje jesu li ispunjene pretpostavke iz te odredbe ZHD-a je dio postupka koji se vodi po zahtjevu stranke za stjecanje hrvatskog državljanstva sukladno odredbama ZHD-a.

9. Iz spisa predmeta također proizlazi da tužiteljica nije podnijela uredan zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva u skladu s odredbama ZHD-a, budući da takav zahtjev nije podnijela osobno, o čemu je tuženik tužiteljicu obavijestio putem Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ottawi dopisom od 8. ožujka 2024., ujedno pojasnivši tužiteljici na koji način i po kojoj osnovi može podnijeti valjani zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem kao potomak hrvatskog iseljenika.

10. Sukladno odredbi članka 40. stavka 2. ZUP-a, kad se postupak pokreće na zahtjev stranke, postupak se smatra pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva stranke javnopravnome tijelu.

11. S obzirom na sadržaj zahtjeva kako ga je postavila tužiteljica, imajući u vidu naprijed navedeno, osnovano je prvostupanjski sud zaključio da u konkretnom slučaju ne postoji propuštanje javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke, u kojem slučaju je tužbu trebalo odbaciti, a ne voditi upravni spor. Također, po ocjeni ovog Suda, neodlučivanjem o zahtjevu za prethodno utvrđivanje pretpostavki iz članka 8. stavka 1. točke 5. ZHD-a, koji zahtjev je predmet ovog upravnog spora, ne dira se u pravo ili pravni interes tužiteljice, budući da tuženik uopće ne donosi samostalne pojedinačne odluke o takvim zahtjevima, već se te pretpostavke ispituju u okviru uredno podnesenog zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva, što je u konkretnom slučaju izostalo.

12. Nisu od utjecaja na drukčiji ishod ovog upravnog spora navodi tužiteljice da joj nije poznat sadržaj spisa predmeta tuženika, budući da je ista u svakom trenutku kod suda tu dokumentaciju mogla razgledati sukladno odredbama članka 113. ZUS-a te se na istu očitovati, s čim u vezi neosnovano ukazuje da su joj povrijeđena prava time što joj spis tuženika nije dostavljen, budući da ZUS ne propisuje obvezu suda da spis upravnog predmeta dostavlja strankama u sporu.

13. Iz dopisa tuženika kojeg je tužiteljica dostavila uz svoj podnesak od 5. ožujka 2025., kojim dopisom se obavještava opunomoćenik tužiteljice da je njegova stranka RLL, državljanin Kanade, nalogom Policijske uprave Virovitičko-podravske upisan u knjigu državljana Matičnog ureda Zagreb temeljem odredbe članka 30. stavka 1. ZHD-a, ne proizlazi da se radi o istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji kao što je predmetna.

14. Neosnovano tužiteljica smatra da su povrijeđene odredbe ZUS-a glede poziva za ročište, budući da iz spisa predmeta proizlazi da je ročište za raspravu održano 4. prosinca 2024., na kojem je određeno da će se presuda objaviti 18. prosinca 2024., što je u skladu s odredbom članka 121. stavka 1. ZUS-a.

15. Slijedom svega navedenog, valjalo je, odgovarajućom primjenom odredbe članka 135. stavka 2. ZUS-a, odlučiti kao u izreci presude. Pozivom na odredbu članka 46. stavka 1. točka 7. ZUS-a odlučeno je kao u točki I. izreke rješenja, a odluka o troškovima spora (točka II.) utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. istog Zakona u vezi s odredbom članka 148. stavka 4. ZUS-a.

U Zagrebu 13. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić