REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž Ovr-194/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sutkinji Alenki Paus, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HEP ELEKTRA d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 43965974818, kojeg zastupa punomoćnica Maja Krstović, odvjetnica u Dubrovniku, protiv ovršenice BT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovrv-24019/2025-6 od 10. travnja 2025., 13. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovrv-24019/2025-6 od 10. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnesen na propisanom obrascu 28. veljače 2025., kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu podnosi ovrhovoditelj zbog povrede odredaba ovršnog i parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ukazuje na odredbu čl. 213. Zakona o obveznim odnosima, čl. 4. Zakona o nasljeđivanju, da je u prijedlogu sadržan i prijedlog za izdavanje platnog naloga, da je sud trebao postupiti sukladno odredbi čl. 446. i dr. ZPP, da je ovako onemogućen ovrhovoditelj u raspravljanju pred sudom, da ako je podnesak neuredan valjalo ga je pozvati sukladno odredbi čl. 109. ZPP na ispravak, da je valjalo izdati platni nalog. Predlaže preinačiti rješenje, podredno ukinuti i vratiti na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave od 28. veljače 2025., a budući je u vjerodostojnoj ispravi kao dužnik naznačen pokojni prednik ovršenika GT iz [adresa], ovrhovoditelj je priloži pravomoćno rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Anđelka Stanića iz [adresa] posl. br. O-628/2019 od 21. kolovoza 2020. u kojem je utvrđeno da je ovršenik BT nasljednica dužnika iz vjerodostojne isprave GT; dakle, da u vjerodostojnoj ispravi kao dužnik nije naznačen ovršenik iz prijedloga za ovrhu već njegov prednik, pa vjerodostojna isprava nije podobna za ovrhu, čl. 31. st. 2. Ovršnog zakona u svezi sa čl. 32. Ovršnog zakona.

6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba ovršnog postupka, čl. 365. st. 2. Zakonu o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP) u svezi sa čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje u tekstu: OZ) i pravilnu primjenu materijalnog prava, utvrđenje je ovoga suda da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti te je pravilno primijenio materijalno pravo na pravilno u tvrđeno bitno činjenično stanje.

7. Iz spisa predmeta proizlazi da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv ovršenice BT, a na temelju vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga u kojem je kao dužnik naveden GT iz [adresa], a čija je nasljednica, kako slijedi iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. GT, BT, izvanbračna supruga.

8. Odredbom čl. 32. st. 1. OZ propisano je da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku, pri čemu je u st. 2. istog članka OZ određeno da se odredba st. 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

9. U konkretnom slučaju ovrhovoditelj ne raspolaže ovršnom već vjerodostojnom ispravom, pa se ta odredba Ovršnog zakona ne može primijeniti. Stoga su žalbeni navodi neosnovani. U tom smjeru zauzet je i zaključak na sastanku predsjednika Građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 23. studenog 2023.

10. Neosnovano ovrhovoditelj ukazuje i da je sud trebao izdati platni nalog. Naime, ovrhovoditelj nije podnio tužbu radi izdavanja platnog naloga već prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, a to što je i u njemu sadržan platni nalog ne povlači primjenu odredaba čl. 445.a do 456. ZPP u slučaju ako sud nađe da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije osnovan.

11. Neosnovano je i pozivanje ovrhovoditelja na bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP jer ovrhovoditelju niti na koji način nije onemogućeno raspravljanje, već je odluka rezultat razumnog razmatranja izloženih činjenica kroz relevantne propise, dakle pravilne primjene materijalnog i procesnog prava.

12. Nema niti nepravilne primjene odredbe čl. 109. ZPP jer prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije bio (nakon što je javni bilježnik postupio po toj odredbi i pozvao ovrhovoditelja da dostavi vjerodostojnu ispravu i što je isti učinio) niti nerazumljiv niti nepotpun; već kako je utvrdio sud prvog stupnja, neosnovan jer ovršenik nije osoba koja je kao dužnik navedena u vjerodostojnoj ispravi.

13. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci, čl. 380. t. 2. ZPP, u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ.

U Puli 13. svibnja 2025.

Sutkinja

Alenka Paus