1

 

Poslovni broj 4 Gž-3143/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 4 Gž-3143/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Andrine Raspor Flis kao predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb kao članice vijeća i izvjestiteljice te Ane Gradišek kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. B., iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik M. S.1, odvjetnik u Odvjetničkom društvu M. S.1 & I. H. S. u Z., protiv tuženika D. K. iz Z., OIB: … kojeg zastupa punomoćnik H. V., odvjetnik u Odvjetničkom društvu V. i p. j.t.d. u Z., radi razvrgnuća i 1. protutužitelja D. K. iz Z., OIB: … te 2. protutužiteljice M. S.2 iz Z., OIB: …, koje zastupa punomoćnik J. V., odvjetnik u Odvjetničkom društvu V. i p. j.t.d. u Z., protiv protutuženika S. B. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik M. S.1, odvjetnik u Odvjetničkom društvu M. S.1 & I. H. S. u Z., radi utvrđenja, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. P-9031/21-93 od 31. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 21. studenog 2023.,

 

 

p r e s u d i o je

 

I Preinačuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. P-9031/21-93 od 31. ožujka 2023. i sudi:

 

1. Odbija se tužitelj S. B. sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

 

"Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu u z.k. ul. 6400 k.o. G., u k.č. br. 3039/111, u naravi "Kuća u … i dvorište", ukupne površine 144 čhv, u suvlasništvu tužitelja S. B. i tuženika D. K. na način da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli između suvlasnika razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće)“.

 

2. Odbija se tužitelj S. B. sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u svoti od 2.831,58 eura[1]/21.334,54 kn sa zateznom kamatom tekućom od 31. ožujka 2023. pa do isplate.

 

3. Utvrđuje se da je ništetan i bez pravnog učinka Ugovor o darovanju sklopljen između J. B. i S. B. od 24.11.1987. godine a kojim je darovana nekretnina označena kao kč. br. 3039/111, Kuća u … i dvorište površine 144 čhv, upisanoj u zk.ul.br 6400 KO G. te se nalaže brisanje suvlasništva tužitelja S. B., OIB: …, Z., na nekretnini kč. br. 3039/111, Kuća u … i dvorište površine 144 čhv, upisanoj u zk.ul.br 6400 KO G. i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

 

              4. Nalaže se protutuženiku S. B. naknaditi 1. protutužitelju D. K. i 2. protutužiteljici M. S.2 parnični trošak u svoti od 5.009,04 eura/37.740,62 kune sa zateznom kamatom tekućom od 21. studenog 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena u roku od 15 dana.

 

              II Odbija se žalba tužitelja S. B. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. P-9031/21-93 od 31. ožujka 2023. u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke za parnični trošak sa kojim nije uspio u svoti od 3.307,31 eura.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja je odlučeno:

 

"I 1. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu u z.k. ul. 6400 k.o. G., u k.č. br. 3039/111, u naravi "Kuća u … i dvorište", ukupne površine 144 čhv, u suvlasništvu tužitelja S. B. i tuženika D. K. na način da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli između suvlasnika razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

 

2. Nalaže se tuženima tužitelju platiti parnični trošak u iznosu od 2.831,58 EUR / 21.334,54 kn 1sa zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate, sukladno čl 30 OZ, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena.

 

II Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

 

"1. Utvrđuje se da je ništetan i bez pravnog učinka ugovor o darovanju sklopljen između J. B. i S. B. od 24.11.1987. godine a kojim je darovana nekretnina označena kao kč. br. 3039/111, KUĆA U … I DVORIŠTE površine 144 čhv, upisanoj u zk.ul.br 6400 KO G..

 

2. Nalaže se brisanje suvlasništva tužitelja S. B., OIB: …, Z., u cijelosti na nekretnini kč. br. 3039/111, KUĆA U … I DVORIŠTE površine 144 čhv, upisanoj u zk.ul.br 6400 KO G. u cijelosti i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

 

3. Nalaže se tužitelju S. B., OIB: …, Z., da tuženoj plati troškove ovog parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, a sve u roku od 15 dana."

 

2. Protiv prvostupanjske presude u dijelu pod točkom II. izreke za parnični trošak sa kojim nije uspio u svoti od 3.307,31 eura žali se tužitelj zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom, pobijani dio presude preinačiti a podredno, ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

 

3. Tuženik te 1. i 2. protutužitelji se žale protiv prvostupanjske presude zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava i predlažu prvostupanjsku presudu ukinuti a predmet vratiti na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

 

4. Žalba tužitelja je neosnovana dok je žalba tuženika te 1. i 2. protutužitelja osnovana.

 

5. Predmet prijepora po tužbi je zahtjev tužitelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine u Z., upisane u zk.ul. 6400 k.o. G. i to k.č.br. 3039/111 koja je u zemljišnim knjigama upisana suvlasništvom tužitelja i tuženika, svakog u ½ dijela i to tako, da se proda na javnoj dražbi a dobivena svota podijeli između suvlasnika razmjerno suvlasničkim dijelovima budući da geometrijska dioba nije moguća.

 

6. Predmet protutužbe je zahtjev na utvrđenje da je ništetan i bez pravnog učinka Ugovor o darovanju kojega su 24. studenog 1987. sklopili protutuženik kao daroprimac i otac prednice 1. i 2. protutužitelja (dalje: protutužitelji) kao darodavac i kojim mu je darovano ½ dijela predmetne nekretnina, uz brisanje suvlasništva protutuženika na toj nekretnini uz uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja jer je u Ugovoru o darovanju netočno označeno kako je tužitelj stupio u posjed nekretnine na dan sklapanja Ugovora iako od 1977. ne živi na toj adresi nego na T. pa tako suvlasnički dio nekretnine nije predan u posjed protutuženiku.

 

7. Prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev primjenom odredbe čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/03., 79/06., 141/06., 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14.-dalje u tekstu: ZVDSP) jer je provedenim građevinskim vještačenjem utvrđeno kako predmetna nekretnina sadrži jednu stambenu cjelinu i nije ju moguće podijeliti u skladu sa suvlasničkim omjerima stranaka dok stranke nisu do zaključenja glavne rasprave postignule sporazum o suvlasničkim dijelovima ili razvrgnuću isplatom, niti je tuženik dokazao da bi njegov suvlasnički dio bio veći.

 

8. Protutužbeni zahtjev prvostupanjski sud odbija iako utvrđuje kako iz dokaznog postupka proizlazi da u vrijeme sklapanja Ugovora o darovanju niti darodavac (pok. J. B.) nije živio u predmetnoj nekretnini već u P. a daroprimac, protutuženik na drugoj adresi u Z. te tako nisu imali posjed u trenutku darovanja dok je nesporno da je protutuženik u ostavinskom postupku ustupio svoj dio druge polovice nekretnine prednici protutužitelja zbog čega zaključuje da joj nije predao u posjed dio kojeg se u ostavinskom postupku odrekao u njenu korist. Ovo stoga što su eventualni nedostaci Ugovora o darovanju iz 1987. sanirani upisom tužiteljeva suvlasništva u zemljišne knjige, s time da protutužitelji nisu dokazali koje je njihovo knjižno pravo povrijeđeno upisom suvlasništva tužitelja.

 

9. Između stranaka nije sporno da su 24. studenog 1987. pravni prednik tužitelja, njegov otac i otac pravne prednice 1. i 2. protutužitelja zaključili Ugovor o darovanju kojim J. B. daruje tužitelju-protutuženiku predmetnu nekretninu u Z., u omjeru od ½ dijela te da je na Ugovoru izvršena samo ovjera potpisa darodavca.

 

10. Za prosudbu valjanosti i učinaka ugovora o darovanju koji su sklopljeni do 1. siječnja 2006. primjenjuju se odredbe paragrafa 938. do 956. Općeg građanskog zakonika koji se kao pravna pravila primjenjivao na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donijetih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" br. 73/91 – dalje: OGZ) s obzirom da je ugovor o darovanju reguliran tek Zakonom o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15. i 29/18.).

 

11. Ako je predmet darovanja bila nekretnina, za valjanost takvog ugovora se tražila pismena forma pozivom na odredbu čl. 9. Zakona o prometu zemljišta i zgrada ("Narodne novine" br. 52/73) a za valjanost ugovora o darovanju bez prave predaje je zauzeto stajalište kako je potrebna forma sudskog zapisnika što je rezultat primjene pravnog pravila iz paragrafa 319. OGZ koji je predviđao predaju očitovanjem volje na način da dotadašnji posjednik pravo posjeda ustupi drugom te ubuduće stvar nastavi držati u njegovo ime.

 

12. U ovom slučaju darovanu nekretninu u trenutku zaključenja Ugovora, kako je to zaključio i prvostupanjski sud, u posjedu nije držala niti jedna ugovorna strana te se ne radi o situaciji da je potrebnu formu sudskog zapisnika zamijenila činjenica da je Ugovor realiziran odnosno, da je došlo do predaje nekretnina. Dakle, predmetni darovni Ugovor nije zadovoljavao oblik jer, iako je sačinjen u pisanoj formi nije imao formu niti sudskoga niti javnobilježničkog akta zbog čega je suprotan zakonu i na temelju odredbe čl. 103. tada važećeg Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 53/91., 73/91., 11/93., 3/94., 107/96., 91/96., 112/99., 88/01.- dalje: ZOO) je ništav.

 

13. Tužitelj u ovoj parnici niti na koji način nije dokazao da bi mu bila izvršena prava predaja darovane stvari niti u vidu posjeda ključeva i držanja stvari jer svi saslušani svjedoci potvrđuju kako je 1977. tužitelj, kada se oženio tamo samo dolazio u posjete obitelji sestre a i iz samog iskaza tužitelja je moguće utvrditi da je 1977. preselio u … dok je prednica protutužitelja ostala živjeti u … sa svojom obitelji.

 

14. Odredbom čl. 52. st. 1. toč. 4. Zakona o javnim bilježnicima iz 1930. bilo je propisano da je za valjanost ugovora o darovanju bez prave predaje potrebna forma javnobilježničkog akta. Odlukom o ukidanju javnih bilježnika od 17. studenoga 1944. na području tadašnje države, ukinuta su sva javna bilježništva a poslovi koje su do tada vodili javni bilježnici prešli su u nadležnost sudova. Od tada, pa do stupanja na snagu Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" br. 78/93), za valjanost darovnog ugovora bez prave predaje bila je potrebna forma sudskog zapisnika. Prema odredbi čl. 70. st. 1. ZOO ugovor koji nije sklopljen u propisanoj formi nema pravni učinak ako iz cilja propisa kojim je određena forma ne proizlazi što drugo. Stroža forma ugovora o darovanju bez prave predaje propisana je upravo radi izbjegavanja mogućnosti preuzimanja obveza darodavca u situaciji kad predmet darovanja nije predan daroprimcu u neposredan posjed te predstavlja uvjet za valjanost ugovora. Stoga je za zaključiti kako iz cilja propisa kojim je predviđena stroža forma ugovora ne proizlazi što drugo dakle, nema iznimke predviđene odredbom čl. 70. st. 1. ZOO.

 

15. Kako bi samo prava predaja stvari mogla nadomjestiti takav nedostatak ali ne i uknjižba u zemljišne knjige kako to pogrešno drži prvostupanjski sud, a što je odlučeno i u mnogobrojnim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske (npr. Rev-542/03 od 15. prosinca 2004., Rev-995/04 od 4. listopada 2005.) donijetim u primjeni pravnog pravila iz paragrafa 943. OGZ i zauzeto je pravno shvaćanje da ugovor o darovanju treba biti sačinjen u formi sudskog zapisnika odnosno, javnobilježničkog akta a kad ugovor o darovanju nije sačinjen u propisanoj formi (jednako pravno shvaćanje prihvaćeno je i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-891/06 od 2. prosinca 2009.), taj nedostatak može nadomjestiti samo prava predaja stvari, a ne i uknjižba u zemljišne knjige, radi se o ništavom pravnom poslu zbog čega je primjenom odredbe čl. 373. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) preinačena prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom III. izreke tako, da je prihvaćen protutužbeni zahtjev i naloženo brisanje suvlasništva tužitelja-protutuženika na predmetnoj nekretnini i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

 

16. Prema sadržaju rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika A. G. u V. posl.br. O-31/07 od 23. svibnja 2007. (str. 17-18 spisa) su zakonski nasljednici iza pok. J. B. njegova supruga Lj. B., tužitelj i prednica protutužitelja Lj. K. a prema odredbi čl. 135. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" br. po 52/1971, 47/1978, 71/1991, 37/1994, 56/2000, 48/2003 - dalje ZON) ostavina umrle osobe prelazi sili zakona na njezine nasljednike u času njezine smrti. Kako su iza pok. J. B. nasljednici supruga i djeca, nije moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice razmjerno suvlasničkim dijelovima prema upisu u zemljišnoj knjizi (1. protutužitelj i protutuženik svaki u ½ dijela) jer, neovisno o činjenici ispunjenja uvjeta iz odredbe čl. 50. st. 4. ZVDSP, suvlasnički dijelovi ne odgovaraju suvlasništvu u zemljišnim knjigama s obzirom na utvrđenje ništetnim Ugovora o darovanju na temelju kojega je protutuženik dana 2.11.2006. pod brojem Z-70643/06, upisan suvlasnikom predmetne nekretnine u ½ dijela.

 

17. Tako je i glede tužbenog zahtjeva primjenom odredbe čl. 373. toč. 2. ZPP preinačena prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom I.1. izreke te odbijen tužbeni zahtjev tužitelja.

 

18. Budući da tužitelj sada nije uspio u ovoj parnici, odbijen je i sa zahtjevom za naknadu parničnog troška sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP a primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP te je potom na osnovi odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbijena njegova žalba kao neosnovana glede parničnog troška sa kojim nije uspio a u svoti od 3.307,31 eura.

 

19. Protutužitelji su u cijelosti uspjeli u parnici pa im je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. i 155. ZPP, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12., 103/14., 118/14. i 142/12., 107/15. i 37/22. - dalje Tarife) priznat trošak sastava odgovora na tužbu i protutužbe (2x100 bodova po Tbr. 7.1 i 8.1. Tarife), trošak sastava 3 podneska po Tbr. 8.1. Tarife (3x100 bodova), trošak sastava 6 podneska po Tbr. 8.3. Tarife (6x25 bodova), trošak pristupa na 10 ročišta po Tbr. 9.1. Tarife (10x100 bodova), trošak pristupa na ročište za objavu presude (50 bodova) ili ukupno 3.384,43 eura/25.500,00 kn uz naknadu po Tbr. 36. Tarife (338,44 eura/2.550,00 kn), trošak poreza od 930,72 eura/7.012,50 kn te trošak plaćene sudske pristojbe (13,27 eura/100,00 kn).

 

20. Protutužiteljima je nadalje priznat trošak sastava žalbe po Tbr. 10.1. Tarife (248,86 eura/ 1.875,00 kn) te naknada po Tbr. 36. od 24,89 eura/187,50 kn kao i trošak poreza od 68,43 eura/ 515,62 kn pa je sukladno odredbi čl. 166. st. 2. ZPP odlučeno o troškovima cijelog postupka jednom odlukom tako da im je obređen cjelokupni trošak u svoti od 5.009,04 eura/37.740,62 kune.

 

 

U Zagrebu 21. studenog 2023.

 

 

Predsjednica vijeća:

Andrina Raspor Flis, v.r.