Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2717/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Gordane Bošković Majerović kao predsjednice vijeća, Vlaste Mrzljak kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Milene Frankić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Radovanu Dožudiću, odvjetniku iz Čazme, protiv tuženika MA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nenadu Dianiću, odvjetniku iz Ivanić-Grada, radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva štetnim imisijama, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj P-638/2018-63 od 23. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 13. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda presude Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj P-638/2018-63 od 23. ožujka 2023.

III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Utvrđuje se da tuženik MA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] štetnim imisijama uznemirava tužiteljicu NA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u izvršavanju prava vlasništva na njenim čkbr. [katastarska čestica] kuća, 2 zgrade, dvor, oranica i voćnjak u selu sa 700 čhv i čkbr. [katastarska čestica] oranica ograda sa 634 čhv, obje upisane u zkulbr. 1017 k. o. [katastarska općina], na način da dopušta da sa njegove nekretnine i to čkbr. [katastarska čestica] gospodarska zgrada, dvorište i oranica u selu sa 1070 čhv upisane u zkulbr. 1568 k. o. [katastarska općina], na nekretnine tužiteljice istječu otpadne vode, gnojnica, osoka i tekućine nastale fermentacijskom sjenažom i šire se neugodni mirisi.

II. Tuženik MA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] je dužan spriječiti otjecanje otpadnih voda, gnojnice, osoke i tekućina, te širenje neugodnih mirisa sa svoje nekretnine i to čkbr. [katastarska čestica] gospodarska zgrada, dvorište i oranica u selu sa 1070 čhv upisane u zkulbr. 1568 k. o. [katastarska općina] na nekretnine tužiteljice NA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i to čkbr. [katastarska čestica] kuća, 2 zgrade, dvor, oranica i voćnjak u selu sa 700 čhv i čkbr. [katastarska čestica] oranica ograda sa 634 čhv, obje upisane u zk ul br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da na jugozapadnom dijelu i na sjeverozapadnom dijelu svoje čkbr. [katastarska čestica] gospodarska zgrada, dvorište i oranica u selu sa 1070 čhv upisane u zkulbr. 1568 k. o. [katastarska općina] sagradi vodonepropusni kanal za skupljanje gnojnice i osoke te da te otpadne vode odvede u gnojnu jamu i sagradi vodonepropusnu gnojnu jamu ili kanal za gnojnicu, osoku i oborinske vode, sa sjeveroistočne strane gnojišta tako da kroz taj građevinski objekt može ulaziti osoka – gnojnica i oborinska voda ili da te tekućine odvede u gnojnu jamu, a sa svoje sjeveroistočne strane čkbr. [katastarska čestica] gospodarska zgrada, dvorište i oranica u selu sa 1070 čhv upisane u zkulbr. 1568 k. o. [katastarska općina] izgradi slivnik profila i veličine kojim bi se spriječilo otjecanje zagađenih oborinskih voda na nekretnine tužiteljice i to čkbr. [katastarska čestica] kuća, 2 zgrade, dvor, oranica i voćnjak u selu sa 700 čhv i čkbr. [katastarska čestica] oranica ograda sa 634 čhv, obje upisane u zkulbr. 1017 k. o. [katastarska općina], te da izradi zid primjerene veličine, a odvodni jarak iza trenč silosa na jugozapadnom dijelu svoje nekretnine i to čkbr. [katastarska čestica] gospodarska zgrada, dvorište i oranica u selu sa 1070 čhv upisane u zkulbr. 1568 k. o. [katastarska općina] redovito održava, ili da izvede druge primjerene građevinske radove, kojima bi se spriječilo otjecanje osoke, oborinskih i fekalnih voda na nekretnine tužiteljice te širenje neugodnih mirisa na nekretninama tužiteljice i to čkbr. [katastarska čestica] kuća, 2 zgrade, dvor, oranica i voćnjak u selu sa 700 čhv i čkbr. [katastarska čestica] oranica ograda sa 634 čhv, obje upisane u zkulbr. 1017 k. o. [katastarska općina], sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku MA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tužiteljice NA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] nadoknadi troškove ovoga postupka u iznosu od 2.165,97 eur1 / 16.319,50 kn uvećano za zateznu kamatu tekuću od 23. ožujka 2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje i glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana."

2.Protiv navedene presude žali se tuženik iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle, iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22.- dalje: ZPP) uz prijedlog da ovaj sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbe specificiran kao u žalbi.

3.Odgovor na žalbu nije podnesen.

4.Žalba je neosnovana.

5.Ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti te da nije pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

6.Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju sadržajno ukazuje tuženik jer je izreka jasna i razumljiva, navedeni su svi razlozi o odlučnim činjenicama, slijedom čega je pobijanu presudu i pobijani dio rješenja moguće ispitati.

7.uženik neosnovano upire na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP jer time što je tužitelj u tužbenom zahtjevu naznačio pojam „oseka“ umjesto pravilno „osoka“ nije prekoračen tužbeni zahtjev.

Između stranaka nije sporno da se radi o pojmu „osoka“, što podrazumijeva tekuću gnojnicu, što je u svom nalazu i mišljenju obrazložio i građevinski vještak. Radilo bi se o pretjeranom formalizmu kada bi ovaj sud prihvatio tvrdnju tuženika da se radi o prekoračenju tužbenog zahtjeva, a time i o bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP.

8.Činjenično stanje je u potpunosti i pravilno utvrđeno te su svi izvedeni dokazi ocijenjeni savjesno i brižljivo, sukladno odredbi čl. 8. ZPP.

9.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da ju tuženik štetnim imisijama uznemirava u izvršavanju prava vlasništva na njenim nekretninama na način da dopušta da sa njegovih nekretnina na nekretnine tužiteljice istječu otpadne vode, gnojnica, osoka i tekućine nastale fermetacijskom sjenažom i da se šire neugodni mirisi te zahtjev tužiteljice da je tuženik dužan spriječiti otjecanje otpadnih voda, gnojnice, osoke i tekućina i širenje neugodnih mirisa sa svoje nekretnine na nekretnine tužiteljice i to na način kako je navedeno u t. II izreke pobijane presude, kao i zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka.

10.U postupku koji je prethodio donošenju presude i pobijanog dijela rješenja, sud prvog stupnja je u bitnom utvrdio sljedeće:

-da je tužiteljica vlasnica i posjednica nekretnina upisanih u zkulbr. 1017 k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] kuća, 2 zgrade, dvor, oranica i voćnjak u selu sa 700 čhv i čkbr. [katastarska čestica] oranica ograda sa 634 čhv, da je tuženik vlasnik i posjednik nekretnina upisanih u zkulbr. 1568 k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] gospodarska zgrada, dvorište i oranica u selu sa 1070 čhv,koja činjenica proizlazi i iz izvadaka iz zemljišne knjige

(list 5, 8 i 9 spisa),

-da su prednje opisane nekretnine susjedne nekretnine,

-da je tužiteljica 18 godina nepokretna, ne može na noge i ne izlazi iz kreveta, a samo po potrebi izađe uz pomoć nekog drugog,

-da je tuženik nositelj OPG vl. MA od 2003., time da je u razdoblju od 2016. do 2018. nositelj tog OPG bio njegov sin RA,

-da nekretnine tuženika u naravi predstavljaju staju za stoku, depo za stajski gnoj, dva silosa i dvorište, a do tih nekretnina tuženik ima svoje nekretnine na kojima je sagrađena kuća u kojoj živi s obitelji,

-da su nekretnine koje okružuju nekretnine tužiteljice vlasništvo i posjed tuženika sa sve tri strane u odnosu na nekretnine tužiteljice,

-da je prilikom očevida na licu mjesta od 4. svibnja 2022. utvrđeno da su nekretnine tužiteljice u naravi kuća, gospodarske zgrade, dvorište i voćnjak, a nekretnine tuženika u naravi gospodarske zgrade i dvorište, da se na nekretninama tuženika do nekretnina tužiteljice nalaze 2 horizontalna silosa iza kojih se blago sa sjeveroistočne strane nalazi odvodni jarak spojen u putnu grabu, da je sjeverozapadno od horizontalnih silosa izgrađena staja za muzne krave, a iza nje sa sjeveroistočne strane depo za stajski gnoj ispod kojeg se nalazi gnojna jama sa vidljivim otvorom sa jugoistočne strane, da se uz među tužiteljice sa sjeverozapadne strane čestice 211/1 k. o. [katastarska općina] proteže jarak u kojem je utvrđeno da se nalazi gnojnica koja istječe iz depoa gnojišta te se tijekom boravka na nekretninama tužiteljice osjetio miris gnoja,

-da je tuženik za građenje gospodarske građevine – staja za mliječne krave, spremište sijena, laktofriz i trenč silos, ishodio Građevinsku dozvolu, KLASA: UP/I361-03/08-01/3, URBROJ: 2103-09/1-08-6 od 09. travnja 2008., Bjelovarsko – bilogorske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu, Odsjek za graditeljstvo i prostorno uređenje u Čazmi (list 28 – 31 spisa),

-da iz pisanog nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Damira Mlinarića, dipl. ing. geod. (list 115 – 117 spisa) proizlazi da je nakon obilaska predmetnih nekretnina utvrdio kako se na nekretninama tuženika, a koje se nalaze uz nekretnine tužiteljice, nalaze iskopani odvodni kanali od kojih jedan ima pad prema cesti i uz koji se nalazi otvoreni silos te drugi odvodni kanal koji ima pad prema poljoprivrednim česticama i u kojem je vidljiv dotok gnojnice kroz cijevni propust i sa površina koje se nalaze uz gnojište (u skici izmjere je označeno kao otvoreni kanal), da je međa između nekretnina stranaka ograđena žičanom ogradom, da je na licu mjesta pokazano mjesto na nekretninama tužiteljice gdje je bilo izlijevanje zagađene vode koje je prikazano na skici izmjere na kojoj je prikazano odlagalište za kruti gnoj, da vanjske dimenzije i visina ogradnog zida iznosi 1,2 m, da položaj jame za tekuću gnojnicu ima promjer oko 6 m (radijus 3,0), da je na licu mjesta vidljiv betonski poklopac sabirne jame, da je na nekretninama tužiteljice prikazan položaj bunara kao i najkraće zračne udaljenosti između bunara i otvorenih odvodnih kanala u kojima se nalazi gnojnica, a one iznose 29,7 m do jugozapadnog otvorenog kanala i 30,7 m do sjeverozapadnog otvorenog kanala kao i udaljenost do sabirne jame za gnojnicu koja iznosi 41,8 m,

-da iz iskaza mjerničkog vještaka proizlazi kako tijekom uviđaja nije mjerio udaljenost između otvorenog kanala koji je prikazan na skici izmjere uz otvoreni silos i šator koji se nalaze na nekretninama tuženika i žičane ograde jer za to nije bilo potrebe, budući je tijekom uviđaja bilo vidljivo da se taj otvoreni kanal nalazi uz žičanu ogradu tužiteljice, a na nekretnini tuženika, da tijekom očevida nisu mjereni padovi ni nagibi, odnosno visinska predstava terena jer nije vršena tahimetrijska izmjera, već je neposrednim opažanjem utvrđena konfiguracija terena tj. smjer pada tekućine u navedenim otvorenim kanalima,

-da nadalje iz iskaza mjerničkog vještaka proizlazi kako nije primijetio da bi tužiteljica u gospodarskim zgradama držala domaće životinje, nije primijetio deponij za gnoj, tako da zbog pada nekretnine tužiteljice nije moguće da bi se otpadne vode slijevale od nekretnina tužiteljice, već se slijevaju sa nekretnina tuženika,

-da iz pisanog nalaza i mišljenja građevinskog vještaka proizlazi kako je tuženik za deponiranje stajskog gnoja i gnojnice – osoke izgradio gnojište i gnojnu jamu koja je locirana sjeveroistočno od staje za mliječne krave i spremišta sijena, a sjeverozapadno od nekretnine tužiteljice te na udaljenosti 7,00 m od međe tužiteljice, da je ista tlocrtne veličine 19,00 m x 9,90 m zatvorena sa tri strane zidom visine 1,20 m, da je ispod gnojišta izvedena gnojna jama promjera 6,00 m, (R = 3,00 m), kapaciteta cca 200,00 m3, da se sjeveroistočno od gnojišta i gnojne jame, (na otvorenom dijelu iste) skuplja gnoj, osoka i oborinske vode te da iste pogotovo za kišnih dana otječu kopanim otvorenim jarkom prema nekretnini tužiteljice i nastavljaju otvorenim kopanim jarkom uz nekretninu tužiteljica sa sjeverozapadne strane do kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o.: 303801, [adresa],

-da se iz skupljenog gnoja i osoke uz gnojište te kopanog otvorenog jarka u kojem se nalazi gnojnica – osoka širi neugodan miris,

-da oborinske vode i oslobođena tekućina od fermentacije otječu kopanim otvorenim jarkom uz nekretninu tužiteljice te nastavljaju otvorenim kopanim jarkom do putnog jarka uz državnu cestu DC 43 Bjelovar – Čazma, da je dvorište tužiteljice neposredno uz jugo - zapadnu među uz tuženika, dakle sjevero istočno od trenč silosa i površina za operativni rad vatrogasnih vozila nešto niže od terena tuženika, slijedom čega je moguće da oborinske vode sa tih površina i kod zamuljenog kopanog jarka dospiju u dvorište tužiteljice.

11.Na temelju analize i ocjene svih provedenih dokaza, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da sa tuženikove nekretnine i to čkbr. [katastarska čestica] gospodarska zgrada, dvorište i oranica u selu sa 1070 čhv upisane u zkulbr. 1568 k. o. [katastarska općina], na nekretnine tužiteljice i to čkbr. [katastarska čestica] kuća, 2 zgrade, dvor, oranica i voćnjak u selu sa 700 čhv i čkbr. [katastarska čestica] oranica ograda sa 634 čhv, obje upisane u zkulbr. 1017 k. o. [katastarska općina] istječu otpadne vode, gnojnica, osoka i tekućine nastale fermentacijskom sjenažom i šire se neugodni mirisi u prekomjernim količinama što onemogućava tužiteljicu u nesmetanom korištenju svojih nekretnina, poglavito kada tu činjenicu potvrđuju priležeće fotografije (list 17 – 20 spisa) na kojima se vidi nakupljena tekućina koja je poplavila nekretnine.

12.Suprotno navodima tuženika, sama činjenica da tijekom uviđaja na nekretninama tužiteljice nisu zatečena zaplavljena područja uz nekretnine tuženika posljedica jer je tada bilo suho vrijeme, nije od odlučnog utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude, budući iz mišljenja građevinskog vještaka VA nedvojbeno proizlazi da se iz skupljenog gnoja i osoke uz gnojište te kopanog otvorenog jarka u kojem se nalazi gnojnica – osoka, širi neugodan miris, koji se širio i tijekom uviđaja na licu mjesta 4. svibnja 2022. (list 108 spisa) te da taj neugodan miris koji se osjetio tijekom uviđaja nije uobičajen za seosko područje s obzirom na istjecanje osoke iz gnojne jame.

13.Stoga je i po stavu ovog drugostupanjskog suda pravilan zaključak suda prvog stupnja kako je taj neugodan miris preko uobičajene mjere i preko razumne i normalne granice te da ometa tužiteljicu u normalnom korištenju njenih nekretnina, bez obzira na činjenicu da se radi o selu i da se tuženik bavi poljoprivredom i uzgojem muznih krava.

14.Iz rezultata dokaznog postupka također proizlazi utvrđenim kako tužiteljica u svom domaćinstvu nekih 10-tak godina ne drži stoku, ni svinje ni perad, pa je pravilan zaključak suda prvog stupnja kako uzrok u neugodnim mirisima koji se osjete na nekretninama tužiteljice ne dolazi sa nekretnina tužiteljice, već upravo sa nekretnina tuženika.

15.Stoga se suprotni žalbeni navodi tuženika ukazuju neosnovanim te nisu doveli u sumnju utvrđenja u prvostupanjskom postupku.

16.Građevinski vještak je nadalje u svom nalazu i mišljenju naveo radnje koje je tuženik dužan poduzeti kako bi se spriječilo otjecanje osoke – gnojnice iz staje za mliječne krave te osoke – gnojnice i oborinskih voda iz gnojišta u otvoreni kopani jarak, koji se nalazi uz nekretninu tužiteljice, pa je tako dužan izvesti vodonepropusni kanal za skupljanje osoke – gnojnice u staji te istu odvesti u gnojnu jamu, izvesti vodonepropusnu gnojnu jamu ili kanal za osoku – gnojnicu i oborinske vode sa sjeveroistočne strane gnojišta tako da kroz pod može ulaziti osoka – gnojnica i oborinska voda u istu ili ih odvesti u gnojnu jamu, a sve sukladno odredbi članka 55. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Štefanje, („Službeni vjesnik Općine Štefanje“, broj: 05/06., 03/16. i 3/21.), zatim da je dužan spriječiti izlaženje tekućine nastale fermentacijom sjenaže eventualnim djelomičnim zatvaranjem, izvedbom zida primjerene visine, a odvodni jarak iza trenč silosa redovno održavati – spriječiti zamuljivanje, sve radi otjecanja oborinske vode u jarak uz državnu cestu.

17.Ovo mišljenje je izrađeno po sudskom vještaku, u svemu prema pravilima struke, slijedom čega isto u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, budući navodima žalbe nije dovedeno u sumnju.

18.Zaključno, u konkretnom slučaju radi o imisijama koje su prekomjerne i kojima tuženik uznemirava tužiteljicu u izvršavanju prava vlasništva njenih nekretnina na način da dopušta da sa njegove na nekretnine tužiteljice istječu otpadne vode, gnojnica, osoka i tekućine nastale fermentacijskom sjenažom i šire se neugodni mirisi što je dužan spriječiti na način kako je to navedeno u t. II izreke pobijane presude.

19.Stoga je pravilno ocijenjen kao osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice te je pravilno primijenjeno materijalno pravo sadržano u odredbi čl. 167. i 110. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima -„Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99 - odluka USRH, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 - pročišćeni tekst i 94/17 - ispravak pročišćenog teksta, dalje ZV).

20.Tuženik posljedično pobijanju odluke o glavnom zahtjevu, pobija i odluku o troškovima parničnog postupka.

Odluka o troškovima parničnog postupka je pravilna i zakonita, donesena pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP i odredbe čl. 155. st. 1. ZPP.

Tužitelju su odmjereni troškovi za svaku parničnu radnju za koju je ocijenjeno da je bila potrebna u sporu (čl. 155. st. 1. ZPP) koje su obrazložene valjanim razlozima.

Obzirom da je u trenutku donošenja pobijane odluke na snazi bila izmijenjena odredba Tarife o vrijednosti boda, a da je tužitelj sukladno njoj zatražio troškove za sve radnje u postupku, to j e prvostupanjski sud donio pravilnu odluku o trošku postupka kada je vrijednost boda po izmijenjenoj Tarifi računao za sve radnje poduzete u sporu, a ne samo za one nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Tarife.

Sud prvog stupnja je pravilno odmjerio visinu troškova koji se odnose na sastav podnesaka (podnesak od 24. ožujka 2021. i od 9. prosinca 2022.) te je, suprotno žalbenim navodima trošak sastava podneska odmjerio prema Tbr. 8/3 Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22. - dalje Tarifa), dok je trošak sastava podneska od 9. prosinca 2022. pravilno odmjeren po Tbr. 8/1 Tarife budući se radi o obrazloženom podnesku.

Tuženik osporava pravilnost i zakonitost odluke o troškovima postupka u odnosu na troškove sastava podnesaka, ali ne konkretizira o kojim podnescima bi se radilo.

21.Iz prethodno opisanih razloga je valjalo na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučiti kao u t. I izreke ove presude.

22.Budući tuženik nije uspio sa žalbom, odbijen je njegov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan (čl. 154. st. 1. ZPP). Stoga je na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP odlučeno kao u t. II izreke ove presude.

U Zagrebu 13. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović