REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-4388/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Dubravka Zubović, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., OIB 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika Grad Zagreb, OIB 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, radi isplate iznosa od 454,97 EUR, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2342/20 od 8. studenog 2023., 13. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2342/20 od 8. studenog 2023. u točkama I. i III. izreke.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2342/20 od 8. studenog 2023. naloženo je tuženiku u roku od 15 dana platiti tužitelju iznos od 454,97 EUR sa zateznim kamatama od 4. ožujka 2019. do isplate po stopi koja se određuje za ostale odnose (točka I. izreke). Odbijen je kao neosnovan tužiteljev tužbeni zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos od 454,97 EUR preko kamatne stope dosuđene točkom I. izreke (točka II. izreke). Naloženo je tuženiku u roku od petnaest dana naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 648,67 EUR sa zateznim kamatama od 7. studenog 2023. do isplate po stopi koja se određuje za ostale odnose (točka III. izreke).
2. U obrazloženju presude prvostupanjski sud u bitnome navodi da je tuženik na temelju odredbe članka 1045. stavka 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO) u vezi s odredbama članka 1063. i 1064. ZOO-a i odredbe članka 73. stavka 1. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj: 140/05, 75/09, 153/09, 14/14, 21/16, 41/16, 67/16, 62/17; dalje: ZL) odgovoran za nastalu štetu na vozilu osiguranika tužitelja. Zaključuje da s obzirom na to da se na površini izvan lovišta na kojoj tuženik provodi zaštitu divljači zatekla divljač (srna) koja je uslijed pada s krova na vozilo osiguranika tužitelja uginula, to se tuženik, kao osoba koja provodi zaštitu divljači na tom području smatra njezinim imateljem (vlasnikom). Iz navedenog proizlazi njegova odgovornost za naknadu štete koja je nastala od opasne stvari (čl. 1064. ZOO-a).
3. Tuženik je podnio žalbu protiv presude, koju pobija u točkama I. i III. izreke. U žalbi u bitnome navodi da tuženik nije vlasnik divljači (srne) pa da bi bio odgovoran za naknadu štete u smislu odredbe članka 1064. ZOO-a. Smatra da je prvostupanjski sud vlasništvo tuženika nad predmetnom divljači utvrdio ekstenzivnim tumačenjem odredbe članka 73. stavka 1. ZOO-a izjednačivši pojam „pripada“ s pravom vlasništva. Poziva se na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I/4249/2018. Nadalje, ukazuje da se predmetni štetni događaj ima smatrati da višom silom budući da je pad srne s krova stambene zgrade nepredvidiv, atipičan i neotklonjiv događaj, koji nije bilo moguće spriječiti. Smatra da nisu ispunjene sve pretpostavke za odgovornost za štetu te da presuda uopće nema razloga o konkretnoj protupravnosti štetne radnje tuženika i uzročno-posljedičnoj vezi između štetne radnje i štete. Smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo i da je presuda zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP).
4. Tužitelj nije odgovorio na tuženikovu žalbu.
5. Tuženikova žalba je neosnovana.
6. Pobijana presuda je ispitana na temelju odredbe članka 365. ZPP-a, u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka te uzevši u obzir razloge zbog kojih je dopušteno pobijati presudu donesenu u sporu male vrijednosti (članak 467. stavak 1. ZPP-a). Ovaj sud je utvrdio da je presuda pravilna i na zakonu osnovana.
7. Predmet spora je tužiteljev regresni zahtjev za isplatu iznosa od 454,97 EUR, koji je tužitelj isplatio svom osiguraniku po osnovi kasko police osiguranja na ime naknade štete nastale na vozilu, do koje je došlo padom divljači (srne) s krova stambene zgrade u [adresa], u [adresa].
8. Između stranaka je nesporan nastanak štetnog događaja i visina nastale štete, dok je sporna odgovornost tuženika, odnosno pasivna legitimacija.
9. Prema ocjeni ovog suda, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da divljač (srna) u pokretu predstavlja opasnu stvar. U konkretnom slučaju, divljač (srna) na krovu stambene zgrade predstavlja opasnu stvar, odnosno stvar od koje nedvojbeno potječe povećana opasnost štete za okolinu.
10. Prema odredbi članka 1045. stavka 3. ZOO-a za štetu od stvari od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju (objektivna odgovornost), a u skladu s odredbama članka 1063. - 1067. ZOO-a. Šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete (članak 1063. ZOO-a). Za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik (članak 1064. ZOO-a), a umjesto vlasnika stvari i isto kao i on odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda (članak 1066. stavka 1. ZOO-a).
11. U skladu s odredbom članka 4. ZL-a divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Divljač na površinama izvan lovišta i na površinama iz članka 9. stavka 2. točke 1., 2., 3. i 5. ZL-a zaštićuje se i lovi u skladu s programom zaštite divljači (članak 45. stavka 1. ZL-a). Program zaštite divljači donosi pravna ili fizička osoba koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem na kojem se ne ustanovljava lovište, uz suglasnost Ministarstva (članak 45. stavak 2. ZL-a).
12. U predmetnom slučaju, do štetnog događaja nesporno je došlo izvan lovišta, što potvrđuje i činjenica da je Odlukom o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba („Službeni glasnik Grada Zagreba“ broj: 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09, 8/09, 21/14, 23/14 - pročišćeni tekst i 22/17), propisano da se lovišta ne mogu utvrđivati na području Parka prirode Medvednica (i u području Prostornoga plana predloženog njegovog proširenja nakon donošenja odluke o zaštiti), na području park-šuma Grada, te na građevinskim područjima. Na površinama izvan lovišta divljač se štiti i programom zaštite divljači (članak 12. točka 7.2.2.5.).
13. Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba (tuženika) donijelo je Program zaštite divljači za Grad Zagreb za razdoblje 2017./2018. – 2026./2027. u skladu s odredbom članka 45. stavka 1. ZL-a. Predmetnim Programom za zaštitu divljači, između ostalog, uređuju se mjere za zaštitu divljači i mjere za sprečavanje šteta od divljači. Provoditelj tog Programa za zaštitu divljači je Grad Zagreb (tuženik) u smislu odredbe članka 46. stavka 1. ZL-a, koja propisuje da je provedba programa zaštite divljači obveza pravnih i fizičkih osoba koje zaštićuju divljač na površinama izvan lovišta te stručne službe za provedbu programa zaštite divljači.
14. Dakle, u konkretnom slučaju, budući da utužena šteta potječe od divljači izvan lovišta, za štetu odgovara tuženik kao provoditelj programa za zaštitu divljači na području izvan lovišta, gdje je nastala šteta, kao osoba koja je inače dužna da je nadgleda u smislu odredbe članka 1066. stavka 1. ZL-a. U prilog tom zaključku ide i činjenica da je odredbom članka 73. stavka 1. ZL-a određeno da ulovljena, ranjena i uginula divljač te njezini dijelovi na površinama izvan lovišta pripadaju osobi koja provodi zaštitu divljači na tim površinama.
15. Tuženik je objektivno odgovoran za predmetnu štetu (bez obzira na krivnju), osim ako dokaže postojanje nekih od razloga za oslobođenje od odgovornosti propisanih odredbom članka 1067. ZOO-a. U predmetnom slučaju nije utvrđeno postojanje bilo kojeg eskulpacijskog razloga iz odredbe članka 1067. ZOO-a (viša sila, radnja oštećenika ili radnja treće osobe).
16. Tuženik se neosnovano poziva na višu silu kao razlog oslobođenja od odgovornosti u smislu odredbe članka 1067. stavka 1. ZOO-a, koja propisuje da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka, koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Ovaj sud se slaže sa tuženikovom tvrdnjom da srna na krovu stambene zgrade predstavlja atipičnu situaciju, međutim tuženik se time ne oslobađa odgovornosti budući da šteta nesporno potječe upravo od te divljači (srne), a ne od nekog nepredvidivog uzroka, koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti u smislu odredbe članka 1067. stavka 1. ZOO-a.
17. Pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti niti je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju tuženik ukazuje u žalbi. Presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Izreka presude nije nerazumljiva ni proturječna sama sebi i razlozima presude. Presuda sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama na kojima je zasnovana, ti razlozi nisu međusobno proturječni niti postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.
18. Tuženik pobija i odluku o parničnom trošku međutim uopće ne navodi razloge zbog kojih pobija tu odluku. Ovaj sud utvrđuje da u odnosu na odluku o parničnom trošku ne postoje žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
19. Zbog svega iznesenog valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odbiti tuženikovu žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu, a kako je odlučeno u izreci ove drugostupanjske presude.
Zagreb, 13. svibnja 2025.
Sutkinja
Dubravka Zubović
