REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-691/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Dubravke Zubović, predsjednice vijeća, Branke Šabarić Zovko, sutkinje izvjestiteljice i Kristine Saganić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE, OIB 02010978731, Zagreb, Trg Drage Iblera 9, kojeg zastupa punomoćnica Sanja Restović Mirčeta, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Macura i Restović j.t.d. u Šibeniku, Stjepana Radića 24, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, kojeg zastupa zastupnik po zakonu Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, radi utvrđenja, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-252/2023-6 od 8. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 13. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-252/2023-6 od 8. siječnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom u izreci označenom presudom točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi: „Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravnu osnovu za stjecanje upisa prava vlasništva na nekretnini označenoj kao kat. čest. ZEM [katastarska čestica], neplodno, površine 850 m2, kat. čest. ZEM [katastarska čestica], dvorište, površine 1168 m2 i kat. čest. ZEM [katastarska čestica], zgrada, površine 2307 m2, i nekretnini označenoj kao kat. čest. ZEM [katastarska čestica], neplodno, površine 140 m2, K. O. [katastarska općina] za cijelo, pa je isti ovlašten temeljem ove presude izvršiti uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime za cijelo, uz istovremeni izbris predmetnog prava vlasništva sa imena Općenarodna imovina pod upravom Narodni odbor Općine Split, za cijelo.“ Točkom II. izreke odbijen je tužbeni zahtjev kojim se traži naložiti tužitelju u roku od petnaest dana naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.990,00 EUR sa zateznim kamatama.

2. Prvostupanjski je sud, nakon provedenog dokaznog postupka, uvidom u isprave priložene spisu, utvrdio da tužitelj nije dokazao da je po bilo kojoj osnovi stekao suvlasničke dijelove ostalih suvlasnika. Nadalje, predmetne nekretnine bile su u društvenom vlasništvu, na kojima je temeljem ugovora prednik tužitelja stekao pravo korištenja. Stupanjem na snagu Zakona o pretvorbi prava na društvenim sredstvima bivših društveno – političkih organizacija predmetne nekretnine postale su vlasništvo Republike Hrvatske. Tužitelj nije tvrdio, niti dokazao da je tuženik predmetnu nekretninu prenio u njegovo vlasništvo sukladno odredbi čl. 3. Zakona o pretvorbi prava na društvenim sredstvima bivših društveno - političkih organizacija („Narodne novine“ broj 70/97; dalje: ZPDO). Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 163. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP).

3. Protiv navedene presude, tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom drugostupanjskom sudu presudu preinačiti podredno ukinuti je i vratiti predmet na ponovno suđenje. Žalitelj u bitnom navodi da se sud niti jednom riječju ne osvrće na činjenicu postojanja Sporazuma o mirnom rješenju spora koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Splitu, pod poslovnim brojem P-1589/2011. Predmetnim Sporazumom je Grad Split, kao pravni sljednik „općenarodne imovine pod upravom Nadzornog odbora Općine Split“ priznao i tužitelju ustupio pravo vlasništva nad predmetnim nekretninama. Dakle, pravni naslov stjecanja prava vlasništva tužitelja predstavlja Sporazum o mirnom rješenju spora. Navedenom ispravom je Grad Split kao pravni sljednik „općenarodne imovine pod upravom Narodnog odbora Općine Split“, priznao i ustupio tužitelju pravo vlasništva nad predmetnim nekretninama.

4. Odgovor na žalbu, nije podnesen.

5. Tužiteljeva žalba nije osnovana.

6. Ispitavši pobijanu presudu na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. ZPP-a, u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je prvostupanjska presuda pravilna i osnovana na zakonu.

7. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za utvrđenje postojanja pravne osnove za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina.

8. Nesporno je da je tužitelj sljednik društveno političke organizacije Saveza komunista Hrvatske i da tužitelj svoje pravo u odnosu na predmetnu nekretninu temelji na pravu koje je u odnosu na predmetnu nekretninu u razdoblju dvovrsnosti vlasništva u pravnom poretku ondašnje državne tvorevine imao njegov prednik.

9. Prvostupanjski sud u obrazloženju odluke navodi da je iz izvatka iz zemljišne knjige za zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] vidljivo da je u taj zemljišnoknjižni uložak upisana nekretnina koju čine kat. čest. zem. [katastarska čestica], površine 850 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] površine 1168 m2 i kat. čest. zem. [katastarska čestica] površine 2307 m2. Iz sadržaja vlastovnice zemljišnoknjižnog izvatka vidljivo je da je nekretnina u suvlasništvu više pravnih subjekata i da su određeni suvlasnički dijelovi svakog od tih subjekata. Iz izvatka iz zemljišne knjige za zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] vidljivo je da je u taj zemljišnoknjižni uložak upisana nekretnina oznake kat. čest. zem. [katastarska čestica], površine 140 m2. Iz sadržaja vlastovnice ovog zemljišnoknjižnog izvatka vidljivo je da je nekretnina u suvlasništvu više pravnih subjekata i da su određeni suvlasnički dijelovi svakog od tih subjekata.

10. Prvostupanjski je sud utvrdio da je iz izvatka iz zemljišnih knjiga i iz sporazuma o mirnom rješenju spora koji se pred ovim sudom vodio pod poslovnim brojem P-1598/2011, a u sklapanju kojega je i tužitelj sudjelovao, nekretnina u suvlasništvu Jadroplov d.d. kojemu pripada suvlasnički dio 3562/10000, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kojemu pripada suvlasnički dio 2716/10000, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojemu pripada suvlasnički dio 3145/10000.

11. Iz predmetnog sporazuma proizlazi da se tužitelj deklarirao kao suvlasnik nekretnine sa suvlasničkim dijelom 577/10000. Tužitelj je u tužbi naveo da je izvanknjižni vlasnik nekretnine kojemu pripada suvlasnički dio 577/10000 dijela nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina] te 4139/10000 kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

12. Prema utvrđenju prvostupanjskog suda proizlazi da tužitelj nije dokazao da je po bilo kojoj osnovi stekao suvlasničke dijelove ostalih suvlasnika, dapače u tužbi je i tvrdio da je suvlasnik nekretnine, pa je bez daljnjeg raspravljanja trebalo odbiti tužbeni zahtjev u dijelu koji prelazi suvlasnički dio 577/10000 nekretnine oznake kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], upisanih u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška], odnosno suvlasnički dio 4139/10000 kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisane u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška]. U izvatku iz zemljišne knjige za kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u odnosu na suvlasnički dio 577/10000 upisano je „općenarodna imovina pod upravom Narodnog odbora Općine Split“.

13. U izvatku iz zemljišne knjige za kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u odnosu na suvlasnički dio 4139/10000 upisano je „općenarodna imovina pod upravom Narodnog odbora Općine Split“.

14. Iz ugovora o kupoprodaji poslovnih prostorija vidljivo je da je prednik tužitelja Općinski komitet Saveza komunista Split s Jadranskom slobodnom plovidbom Split sklopio ugovor radi kupoprodaje poslovnih prostorija, odnosno dijela poslovne zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] i to dijela koji se sastoji od poslovnih prostorija smještenih na drugom katu u sjeveroistočnom dijelu zgrade koje zapremaju površinu od 444,82 m2, prema nacrtu koji predstavlja sastavni dio ugovora.

15. Ustavnim zakonom o osnovama društvenog i političkog uređenja FNRJ i saveznim organima vlasti („SI. FNRJ“ 3/53 i Ispr. 4/53) transformirana je općenarodna imovina u društveno vlasništvo.

16. Unutar sustava društvenog vlasništva prenosila su se prava na nekretninama između društvenopravnih osoba na temelju pravnih poslova ili odlukom nadležnog tijela ili prijenosom podruštvovljenih nekretnina u sredstva društvenopravnih osoba koje bi na njih stjecale osnovno pravo (upravljanja, korištenja ili raspolaganja) naplatno ili nenaplatno.

17. Donošenjem Ustava Republike Hrvatske iz 1990. („Narodne novine“ broj 56/90) ukinuto je društveno vlasništvo te je započeo postupak pretvorbe društvenog vlasništva.

18. Pravni prednik tužitelja, Savez komunista Hrvatske je do 1990. imao status društveno političke organizacije, a 1. veljače 1990. taj se Savez upisuje u registar društvenih organizacija SRH temeljem čl. 19. st. 2. i st. 35. Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana („Narodne novine“ broj 10/90). Savez komunista Hrvatske stupanjem na snagu Zakona o političkim organizacijama („Narodne novine“ broj: 19/90, 28/90, 59/90 i 2/91; dalje: ZPO) postaje građanskopravna osoba i upisuje se u registar političkih organizacija. Odredbom čl. 36. određeno je da političke organizacije iz tog zakona imaju pravo i dalje koristiti sredstva u društvenom vlasništvu kao i do tada, s tim da nepokretnu imovinu ne mogu otuđiti iz društvenog vlasništva.

19. Odredbom čl. 31. Zakona o političkim strankama („Narodne novine“ broj: 76/93, 111/96, 194/98 i 36/01; dalje: ZPS) ukinuto je spomenuto ograničenje u pogledu prava na otuđenje nekretnina iz čl. 36. ranije važećeg Zakona o političkim organizacijama, ali istim zakonom političkim strankama nije priznato pravo vlasništva na tim sredstvima.

20. Pretvorba imovine Saveza komunista Hrvatske regulirana je posebnim propisom, Zakonom o pretvorbi prava na društvenim sredstvima bivših društveno - političkih organizacija („Narodne novine“ broj 70/97). Taj zakon regulira pretvorbu prava na društvenim sredstvima na kojima su pravo upravljanja, korištenja ili raspolaganja imale sljedeće bivše društveno - političke organizacije: Savez komunista Hrvatske, Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske, Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Hrvatske i Savez socijalističke omladine Hrvatske.

21. Odredbom čl. 2. ZPDO-a propisano je da danom stupanja na snagu tog zakona nekretnine u društvenom vlasništvu na kojima su bivše društveno-političke organizacije iz čl. 1. tog zakona imale pravo upravljanja, korištenja ili raspolaganja postaju vlasništvo Republike Hrvatske. Odredbom čl. 3. st. 1. ZPDO-a propisano je da Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno ministarstvo u roku od godine dana, prema mjerilima koje utvrdi Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, nekretnine koje su postale vlasništvo Republike Hrvatske na temelju čl. 2. ZPDO-a može prenijeti u vlasništvo političkih stranaka.

22. Dakle, stupanjem na snagu Zakona o pretvorbi, prava na društvenim sredstvima bivših društveno-političkih organizacija, predmetne nekretnine postale su vlasništvo Republike Hrvatske, stoga sukladno tome tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva predmetne nekretnine, niti činjenicom posjedovanja od 1966. godine.

23. Neosnovanim se ukazuje žalbeni navod da sud nije uzeo u razmatranje činjenicu postojanja Sporazuma o mirnom rješenju spora koji se pred Trgovačkim sudom u Splitu, vodio pod poslovnim brojem P-1589/2011. Naime, sud u obrazloženju svoje odluke navodi i analizira taj sadržaj te razloge zbog kojih je smatrao da nije bilo potrebe pribaviti predmetni spis. Stoga je i taj žalbeni navod da je neosnovano odbio tužiteljev prijedlog da se pribavi parnični spis pod poslovnim brojem P-1598/2011, neosnovan.

24. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje te kao neosnovan odbio tužbeni zahtjev uz pravilnu primjenu materijalnog prava.

25. Pravilna je i odluka o troškovima postupka, kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP-a), tako i po visini (čl. 155. ZPP-a), niti tužitelj ne osporava točnost obračunatih troškova.

26. Žalbenim razlozima žalitelj nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude.

27. Slijedom navedenog nisu osnovani žalbeni razlozi koje navodi žalitelj niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti pa je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, žalba odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.

Zagreb, 13. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Dubravka Zubović