Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-743/2024-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Miličević kao predsjednice vijeća te Dušanke Zastavniković Duplančić i doc. dr. sc. Zdenka Konjića kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog OL, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15,101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj KO-DO-947/2022 od 23. rujna 2024., izjavljenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj K-1052/2022 od 24. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 13. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj K- 1052/2022 od 24. svibnja 2024. na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP) presuda s kaznenim nalogom od 26. siječnja 2023. stavljena je izvan snage.
2. Istom presudom, na temelju članka 453. točke 3. ZKP, okrivljeni OL oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo iz članka 227. stavka 2. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude.
3. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP, troškovi ovog kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
4. Protiv pobijane presude podnio je žalbu državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a u žalbi je predložio da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
5. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je okrivljeni OL po branitelju Filipu Žaperu, odvjetniku iz Zagreba, u kojem je predloženo da se žalba državnog odvjetnika odbaci kao nepravodobna, podredno da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.
6. Spis predmeta dostavljen je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, sukladno odredbi članka 474. ZKP.
7. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.
8. Prije svega potrebno je napomenuti da okrivljenik u odgovoru na žalbu državnog odvjetnika tvrdi da je žalba državnog odvjetnika nepravovremena. Takva tvrdnja žalitelja nije osnovana jer uvidom u spis predmeta proizlazi da je državni odvjetnik pravodobno podnio žalbu na prvostupanjsku presudu.
9. Državni odvjetnik u uvodu žalbe upire na ostvarenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP, no navedenu povredu nije obrazložio, dok su svi istaknuti žalbeni prigovori usmjereni na pobijanje utvrđenog činjeničnog stanja. Stoga će se navedeni prigovori razmatrati u dijelu koji se odnosi na žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
10. U pravu je žalitelj kada tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje kada je utvrdio da nije dokazano da bi okrivljenik počinio inkriminirano mu kazneno djelo pod uvjetima i na način kako je to opisano u izreci pobijane presude.
11. Okrivljenika se optužuje da je inkriminiranog dana upravljao vozilom kolnikom Petrinjske ulice u Zagrebu desnim prometnim trakom u smjeru sjevera, da je zaustavio na kolniku vozilo te je krenuo vozilom unatrag pri čemu se nije, vodeći računa o položaju vozila, smjeru i brzini kretanja, prethodno uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu te je stražnjim dijelom vozila naletio na lijevu stranu pješakinje HL koja je prelazila kolnik Petrinjske ulice iz smjera zapada u smjeru jugoistoka, uslijed kojeg naleta je HL zadobila tešku tjelesnu ozljedu. Dakle, okrivljenika se tereti da je upravljao vozilom protivno članku 43. stavku 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
12. Okrivljenik ne negira da je došlo do naleta stražnjeg dijela njegovog vozila na lijevu stranu tijela pješakinje HL, ali tvrdi da se prije vožnje vozilom unatrag okrenuo i provjerio ima li koga u lijevom kutu vozila, nakon toga je okrenuo glavu unatrag gledajući više na desno na stranu gdje se uparkiravao, a nakon što je čuo udarac, zaustavio se, izašao iz vozila te vidio oštećenicu na tlu. Okrivljenik u obrani tvrdi da je izvršio sve provjere prije vožnje vozilom unatrag i da oštećenicu nije vidio.
13. Na temelju iskaza okrivljenika o načinu kretanja njegovog vozila, iskaza oštećene HL i svjedoka TL te nalaza i mišljenja prometne vještakinje Sanje Krajinović, prvostupanjski sud je utvrdio da se vozilo okrivljenika kretalo desnim prometnim trakom Petrinjske ulice, da je okrivljenik zaustavio vozilo na kolniku i krenuo vozilom unatrag te je stražnjim dijelom vozila naletio na lijevu stranu pješakinje HL koja je prelazila kolnik Petrinjske ulice iz smjera zapada u smjeru jugoistoka. Prema nalazu i mišljenju liječnika vještaka oštećenica je tom prilikom zadobila tešku tjelesnu ozljedu.
14. Međutim, prvostupanjski sud je okrivljenika oslobodio optužbe jer je zaključio da se u konkretnom slučaju radi o nesreći koja se ne može pripisati krivnji okrivljenika, već se radi o nezgodnom slučaju. Prema zaključku prvostupanjskog suda, kolnik je mjesto po kojem se kreću automobili te je očito da je okrivljenik provjerio da li nailazi neko vozilo kako bi on mogao izvršiti radnju parkiranja vožnjom unatrag. Nije realno očekivati da će netko od pješaka naglo skrenuti na cestu i započeti prelazak kolnika na mjestu koje nije predviđeno za prelazak kao što je to učinila oštećenica sa stražnje strane okrivljenikovog vozila i očito je da niti jedno od njih nije očekivalo da će onaj drugi poduzeti radnju koju je poduzeo, te iako je nedvojbeno da je okrivljenik svojim stražnjim lijevim dijelom automobila "pogurnuo" oštećenicu koja je od toga pala i tom prilikom zadobila teške tjelesne ozljede, prvostupanjski sud drži kako okrivljenik realno nije mogao niti očekivati da će pješak započeti radnju prelaska ceste u trenutku kada je on provjerio da ne dolazi niti jedno drugo vozilo i da se može uparkirati na mjestu koje je planirao.
15. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je takav zaključak prvostupanjskog suda preuranjen, da je izostala savjesnija i kritička analiza prije svega nalaza i mišljenja prometnog vještaka, a što je sve za posljedicu imalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.
16. Naime, u pravu je žalitelj kada tvrdi da je prvostupanjski sud propustio pažljivije i savjesnije analizirati nalaz i mišljenje prometnog vještaka iz kojeg, između ostalog, proizlazi da s obzirom na položaj automobila okrivljenika oštećenica je provela oko 3,08 sekundi na aktivnom dijelu kolnika prije početka kretanja osobnog vozila okrivljenika unatrag što predstavlja i vremenski okvir u kojem je oštećenica predstavljala potencijalnu opasnost za vozača osobnog vozila, tj. okrivljenika, da nije bilo prepreka koje bi smanjivale mogućnost uočavanja oštećenice od strane okrivljenika, da s obzirom na to da je vozilo okrivljenika bilo zaustavljeno na kolniku u trenutku stupanja oštećenice na aktivni dio kolnika oštećenici isti nije predstavljao potencijalnu prijetnju, oštećenica je najvjerojatnije bila vidljiva okrivljeniku tijekom prelaska kolnika u vremenu od minimalno 2,8 sekundi prije naleta i u trenutku pokretanja vozila iz zaustavnog položaja, okrivljenik najvjerojatnije nije mogao uočiti oštećenicu koja je u tom trenutku bila udaljena od lijeve bočne strane vozila kada je započeo vožnju unatrag.
17. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da s obzirom na takav nalaz i mišljenje prometnog vještaka, prvostupanjski sud je u konkretnom slučaju propustio ga savjesnije analizirati u odnosu na okolnost da li je okrivljenik olako držeći da neće ugroziti druge sudionike u prometu zaustavio se na kolniku te krenuo vozilom unatrag, bez da se prethodno uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu jer ga se tereti da je upravljao vozilom protivno članku 43. stavku 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
18. Dakle, kada je prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio da nije dokazano da bi okrivljenik počinio inkriminirano mu kazneno djelo pod uvjetima i na način kako je to opisano u izreci pobijane presude, a da pri tome nije savjesnije i kritički analizirao sve izvedene dokaze, posebno nalaz i mišljenje prometnog vještaka vezano na okolnost koliko se vremena oštećenica nalazila na aktivnom dijelu kolnika i mogućnost uočavanja iste od strane okrivljenika prije početka vožnje vozilom unatrag, tada je to utvrdio na pogrešnom i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.
19. Uzimajući u obzir sve izneseno, žalbu državnog odvjetnika trebalo je prihvatiti i pobijanu presudu ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će provesti sve do sada izvedene dokaze, po potrebi će ponovno ispitati prometnog vještaka pa će nakon provedenog postupka pažljivo i savjesno analizirati svaki dokaz ponaosob te u povezanosti s obranom okrivljenika. Nakon toga će donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku koju će valjano i potpuno obrazložiti vodeći računa o svim navodima iz ove ukidne odluke.
20. Slijedom svega izloženog, na temelju članka 483. ZKP odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 13. svibnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Renata Miličević
