REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-135/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dušanke Zastavniković Duplančić kao predsjednice vijeća te Renate Miličević i doc. dr. sc. Zdenka Konjića kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljene FP zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23, 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljene FP, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj K-588/2022 od 14. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 13. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba okrivljene FP kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu, broj K-588/2022 od 14. listopada 2024, pod toč. I. izreke, na temelju članka 544. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP) stavljen je izvan snage kazneni nalog Općinskog suda u Splitu broj K-106/2014 od 25. veljače 2014. Istom presudom, pod toč. II. izreke, proglašena je krivom okrivljena FP zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano i kažnjivo po članku 227. stavku 1. i 2. KZ/11. Na temelju članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11 okrivljenica je osuđena na kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci te joj je na temelju članka 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda kojom je određeno da se da se kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci na koju je osuđena neće izvršiti ako okrivljenica u vremenu provjeravanja od 1 (jedne) godine po pravomoćnosti presude ne počini neko novo kazneno djelo. Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi s člankom 145. stavkom 2. točka 1. i 6. ZKP okrivljenici je naloženo da naknadi troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 929,88 (devetsto dvadeset devet eura i osamdeset osam centi) od čega iznos od 44,46 eura predstavlja trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće po djelatnicima PU SD PPP Split, iznos od 265,45 eura nagradu stalnom sudskom vještaku medicinske struke prof. dr. sc. Mariji Definis-Gojanović, iznos od 437,99 eura nagradu stalnom sudskom vještaku prometne struke dipl. ing. GP, iznos od 66,36 eura trošak usmenog vještva stalnom vještaku prometne struke dipl. ing. GP na raspravi od 19. listopada 2021., iznos od 65,62 eura trošak usmenog vještva stalnom vještaku prometne struke dipl. ing. GP na raspravi od 17. veljače 2023. te iznos od 50,00 eura predstavlja paušalnu svotu.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela okrivljena FP po branitelju Stipici Kovačeviću, odvjetniku iz Splita, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te je predložila da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači i da ju oslobodi od optužbe, odnosno da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Prije sjednice vijeća, u smislu članka 474. stavka 1. ZKP predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
5. Žalba okrivljene FP nije osnovana.
6. Okrivljenica u žalbi navodi da je sud počinio bitnu povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP jer nisu dani jasni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno razlozi o odlučnim činjenicama su potpuno nejasni i u znatnoj mjeri proturječni, pri čemu okrivljenica nije obrazložila niti jednu procesnu povredu, već analizira provedene dokaze na drugačiji način nego to čini prvostupanjski sud čime obrazlaže žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja koju također ističe u žalbi.
7. Nije u pravu okrivljenica kada navodi da je prvostupanjski sud pogrešno, odnosno nepotpuno utvrdio činjenično stanje, budući da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio sve činjenice relevantne za presuđenje u konkretnom slučaju, a za svoju je odluku dao opsežne, argumentirane i valjane razloge koji žalbom okrivljenice nisu dovedeni u sumnju.
7.1. Naime, člankom 47. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 74/11 i 80/13) propisano je, između ostalog, da ako se vozač kreće kolnikom gdje trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju držati što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti. Unatoč takve obveze okrivljenice, sud je utvrdio iz zapisnika o očevidu i nalaza i mišljenja vještaka prometne struke GP, da se otpali dijelovi s jednog i drugog vozila, kao i tekućina iz vozila nalaze na lijevom dijelu kolničkog traka za smjer kretanja okrivljenice iz čega proizlazi da se i sraz vozila dogodio na lijevom kolničkom traku za smjer kretanja okrivljenice. Pravilan je stoga zaključak prvostupanjskog suda da se okrivljenica propustila kretati uz desni rub kolnika tako da s obzirom na uvjete prometa te stanje i osobine kolnika ne ugrožava druge sudionike u prometu, uslijed čega je prilikom ulaska u nepregledni lijevi zavoj jednim dijelom svog osobnog vozila prešla na lijevu stranu kolnika namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog pravca, uslijed čega je prednjim dijelom svog vozila udarila u prednji dio osobnog vozila kojim je upravljala OP. Stoga navod žalbe okrivljenice da se u času prometne nesreće ona kretala desnim dijelom kolnika za svoj smjer kretanja nije osnovan. Iz medicinske dokumentacije oštećenice te nalaza i mišljenja medicinskog vještaka prof. Marije Definis, sud je pravilno utvrdio da je u predmetnoj prometnoj nesreći oštećena OP zadobila krvni podljev i oguljotinu kože lijeve podlaktice te tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijelom trupa prsne kosti. Stoga, suprotno stavu okrivljenice, prvostupanjski sud je ispravnom analizom svih provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice te je našao dokazanim da je okrivljenica iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu zbog kršenja propisa o sigurnosti prometa, izazvala opasnost za život ili tijelo ljudi i prouzročila tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, pa je prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbe Kaznenog zakona kada je okrivljenicu proglasio krivom zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11 nalazeći da su u njenom utvrđenom ponašanju ispunjena sva subjektivna i objektivna obilježja inkriminiranog joj kaznenog djela.
8. Okrivljenica se nije žalila zbog odluke o kazni, ali je ovaj drugostupanjski sud ispitao tu žalbenu osnovu sukladno odredbi članka 478. ZKP jer žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede Kaznenog zakona u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o kazni. Stoga je ovaj drugostupanjski sud uzeo da je žalba okrivljenice podnesena s prijedlogom da se blaže kazni. Odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Ispravno je prvostupanjski sud na strani okrivljenice kao olakotno cijenio činjenicu da do sada nije osuđivana te njeno korektno držanje pred sudom, dok otegotnih okolnosti sud nije našao. Imajući na umu da je od predmetne prometne nesreće prošlo više od jedanaest godina te vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11) i o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11), ovaj drugostupanjski sud smatra da je osuda kazne zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci i potom izrečena uvjetna osuda s rokom kušnje od 1 (jedne) godine u cijelosti primjerena svim navedenim okolnostima te će se njome ispuniti svi zahtjevi specijalne i generalne prevencije, odnosno u dovoljnoj će mjeri utjecati kako na okrivljenicu tako i na sve druge da shvate štetnost i pogibeljnost činjenja kaznenih djela. Stoga, blaže kažnjavanje okrivljenice nije osnovano.
9. Kako žalbenim razlozima okrivljenice nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkom 1. i 2. ZKP nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda Kaznenog zakona na štetu okrivljenice.
10. S obzirom na navedeno, trebalo je primjenom članka 482. ZKP odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
U Zagrebu 13. svibnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Dušanka Zastavniković Duplančić
