Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-810/2024-5

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća te Irene Kvaternik i Koraljke Bumči kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog ŽE, zbog kaznenog djela iz članka 229. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne Novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi koju je protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K- 1724/2020-68 od 21. rujna 2023. podnio državni odvjetnik, u sjednici vijeća održanoj 13. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjsko rješenje i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, na temelju članka 431. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17, 126/19, 80/22 – u daljnjem tekstu: ZKP), prihvaćen je prijedlog branitelja okrivljenika ABC te je izdvojen kao nezakonit dokaz nalaz i mišljenje biološkog vještaka Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ od 21. rujna 2017. na listovima 26 – 38 spisa.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. stavak 1. točka 11. ZKP i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 470. stavak 2. ZKP sa prijedlogom da drugostupanjski sud prihvati žalbu, pobijano rješenje preinači na način da odredi da se iz spisa predmeta neće izdvojiti nalaz i mišljenje biološkog vještaka Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ od 21. rujna 2017.

2.1. Spis je, u skladu s odredbom članka 495. u svezi članka 474. stavak 1. ZKP, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

3. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

4. Državni odvjetnik u žalbi navodi da istu podnosi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. stavak 1. točka 11. ZKP, koju obrazlaže na način da se pobijano rješenje ne može ispitati jer je izreka rješenja nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima pobijanog rješenja, jer se u izreci pobijanog rješenja ne navodi po kojoj odredbi iz članka 10. stavak 2. ZKP je izdvojeni dokaz ocjenjen kao nezakonit zbog čega se izreka pobijanog rješenja ne može ispitati. Međutim, suprotno tvrdnjama žalitelja nije ostvarena navedena bitna povreda odredaba kazneno postupka unatoč tome što u izreci nije navedena zakonska odredba temeljem koje je navedeni dokaz ocijenjen kao nezakonit s obzirom da je u obrazloženju pobijanog rješenja jasno i nedvosmisleno navedeno kako sud smatra da se radi o nezakonitom dokazu iz članka 10. stavak 2. točka 2. ZKP jer da je pribavljen povredom optuženikovih Ustavom, zakonom i međunarodnim pravom zajamčenog prava na nepovredivost osobnog života, te za svoj zaključak iznosi jasne, detaljne i konkretne razloge. Zbog toga izreka pobijanog rješenja nije nerazumljiva niti proturječna sama sebi i razlozima rješenja, te se pobijano rješenje može ispitati.

5. Međutim, pravilno žalitelj u žalbi ističe da prema odredbama Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17) koji je bio na snazi u vrijeme izrade vještačkog nalaza i mišljenja od 21. rujna 2017., i prema kojem se zakonitost dokaza treba procjenjivati, sukladno odredbi članka 327.a stavak 2. i 3. ZKP podaci prikupljeni molekularno – genetskom analizom od okrivljenika koji je kasnije u kaznenom postupku pravomoćno osuđen, pohranjuju se i čuvaju dvadeset godina nakon završetka kaznenog postupka (iznimno najviše četrdeset godina), a podaci prikupljeni molekularno – genetskom analizom od okrivljenika koji je kasnije u kaznenom postupku pravomoćno oslobođen optužbe ili je optužba odbijena, čuvaju se deset godina, iz čega proizlazi da su rokovi čuvanja različiti ovisno o ishodu ranijeg kaznenog postupka koji se vodio protiv optuženika.

6. Stoga je pozivanje prvostupanjskog suda na odredbu čl. 7. stavak 2. Pravilnika o ustrojstvu i načinu vođenja zbirki s automatskom obradom podataka o utvrđivanju istovjetnosti osumnjičenika (Narodne novine broj 157/09) koja propisuje da se podaci iz zbirke DNK profila čuvaju deset godina i nakon toga brišu pogrešno, jer citirani Pravilnik više nije bio na snazi u vrijeme provođenja vještačenja čija se zakonitost na prijedlog obrane problematizira. Stupanjem na snagu novog Pravilnika o ustrojstvu i načinu vođenja zbirki s automatskom obradom podataka o utvrđivanju istovjetnosti osumnjičenika (Narodne novine broj 42/2015) od 23. travnja 2015. prestao je važiti raniji Pravilnik, a taj novi Pravilnik ne propisuje rok čuvanja podataka iz zbirke prikupljene molekularno – genetskom analizom i u čl. 5. propisuje da se zbirka podataka prikupljena molekularno – genetskom analizom vodi u digitalnom obliku na sustavu CODIS.

7. Osnovano žalitelj u žalbi navodi da primjenom odredbe članka 327. stavak 4. ZKP koji je bio na snazi u vrijeme vještačenja, za izuzimanje vlasi kose optuženika kao genetskog materijala, nije bio potreban njegov pristanak, a radi se o radnji koju su poduzeli policijski službenici tijekom očevida. Prema podacima dopisa VIII PP Zagreb od 17. svibnja 2021. (list178 spisa) i u prilogu dostavljene preslike izvješća o kriminalističko tehničkoj pretrazi mjesta događaja o okolnostima i načinu izuzimanja biološkog uzorka od osumnjičenika proizlazi da su policijski službenici u Zagrebu, [adresa] 31. kolovoza 2001. oko 02,30 sati zatekli u izvršenju kaznenog djela teške krađe provaljivanjem u trgovinu Diona osumnjičenog ŽE i jednog NN počinitelja, te je prilikom pokušaja bijega uhićen osumnjičeni ŽE, dok se drugi NN počinitelj udaljio u nepoznatom smjeru, pa su kao hitnu istražnu radnju izuzeli mikrotragove sa otvora nastalog u staklu trgovine, te od osumnjičenika ŽE u službenim prostorijama VIII PP izuzeli trgove sa njegove odjeće, dlana lijeve i desne ruke, te uzorak kose izuzet čupanjem. Policijski službenici su navedene radnje poduzeli kao hitne istražne radnje sukladno odredbi članka 211. i 212. ZKP ( koji je bio na snazi u vrijeme vještačenja) i postupili su zakonito, jer im za te radnje nije bila potrebna privola osumnjičenika, niti je bilo nužno da izuzimanje vlasi izvrši liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik, kako to pogrešno navodi prvostupanjski sud pozivajući se na odredbu članka 3. Pravilnika o načinu izuzimanja uzoraka biološkog materijala za analizu deoksiribonukleinske kiseline (Narodne novine broj 107/99).

8. Člankom 211. i 212. ZKP, koji je bio na snazi u vrijeme vještačenja, propisano je da policija može ako postoji opasnost od odgode i prije započinjanja kaznenog postupka za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina obaviti između ostalog očevid, a od osumnjičenika za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora policija može i bez privole uzeti neintimne uzorke radi molekularno-genetske analize. Stoga su radnje policije u odnosu na način i okolnosti izuzimanja biološkog uzorka od optuženika provedene u skladu sa zakonom.

9. Pogrešno se prvostupanjski sud u pobijanom rješenju poziva na odredbu članka 179. stavak 1. ZKP koji je bio na snazi u vrijeme izuzimanja uzorka kose od optuženika, jer je zakonitost dokaza potrebno procjenjivati prema odredbama onog Zakona o kaznenom postupku koji je bio na snazi u vrijeme pribavljanja dokaza čija se zakonitost problematizira (odluke VSRH Kž-417/2020 od 28. travnja 2022., III Kr- 4/2006 od 22. ožujka 2006.), a u konkretnom predmetu je to zakonitost nalaza i mišljenja biološkog vještačenja koje je provedeno 21. rujna 2017. No, prvostupanjski sud je pozivajući se na odredbe ZKP koji je bio na snazi u vrijeme izuzimanja uzorka kose od optuženika, ispustio iz vida da je odredbom članka 184. st. 2. tog Zakona bilo propisano da policijski službenici mogu sami i prije započinjanja istrage, kada okolnosti nalažu hitno postupanje, kao u ovom slučaju, izvršiti očevid i potrebna vještačenja radi pravilne orijentacije skupljanja obavijesti koja su od značaja za pokretanje kaznenog postupka.

10. Cijeneći sve naprijed navedeno, s pravom državni odvjetnik u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud nepotpuno i pogrešno utvrdio činjenično stanje jer nije utvrdio u kojem kaznenom predmetu, zbog kojeg kaznenog djela je od optuženika ŽE izuzeta vlas kose, niti kada je i na koji način završen taj kazneni postupak, a što izravno utječe na računanje rokova čuvanja izuzetog genetskog materijala od optuženika, a potom i na ocjenu zakonitosti provedenog biološkog vještačenja temeljenog na biološkom uzorku optuženika iz drugog kaznenog predmeta.

11. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će pribaviti kazneni predmet ili pravomoćnu presudu iz predmeta u kojem je izuzet biološki materijal optuženika koji je korišten tijekom biološkog vještačenja provedenog u ovom postupku, nakon čega će ovisno o podacima iz tog predmeta, te vodeći pri tome računa o navodima iz ove odluke o primjeni Zakona o kaznenom postupku koji je bio na snazi u vrijeme provođenja biološkog vještačenja od 21. rujna 2017., donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku.

12. Slijedom izloženog valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja te na temelju odredbe članka 494. stavak 3. točka 3. ZKP ukinuti prvostupanjsko rješenje, te predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

U Zagrebu 13. svibnja 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Gordana Mihela Grahovac