1

Poslovni broj 14 Gž-1383/2023-2

 

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 14 Gž-1383/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gabriele Topić Kordej kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. i Suzane Radaković kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. Š., OIB:… iz M., koju zastupaju punomoćnici S. A. M., odvjetnica u O. i V. A., odvjetnik u R., protiv tuženika D. D., OIB:… iz V., kojeg zastupaju R. K., odvjetnik u R. i A. C. D., odvjetnica u R., radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji posl. br. P-4257/2019-67 od 19. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 21. studenog 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

              I              Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji posl. br. P-4257/2019-67 od 19. siječnja 2023.

 

II              Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.

 

 

Obrazloženje

 

1.1. Presudom suda prvog stupnja posl. br. P-4257/2019-67 utvrđeno je  da je tužiteljica vlasnica dijela nekretnine oznake GRČ. 31/2, k.o. Ž. u površini od 49 m2 odnosno vlasnica u cijelosti čestice oznake k.č.br. 5208, k.o. Ž. prema geodetskom elaboratu izrađenom od G.-R. d.o.o., broj elaborata 05/2020 potvrđenom od uprave, ureda R., odjela O., Klasa: …, Ur.broj: … od 28. listopada 2020. te je tuženik dužan trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužiteljice u cijelosti na k.č.br. 5208, k.o. Ž. u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji  i katastru područnog ureda Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Opatija uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, kao u stavku I izreke te presude.

 

1.2. U stavku II izreke presude suda prvog stupnja tuženiku je naloženo da tužiteljci naknadi parnični trošak u iznosu od od 3.556,14 eura/26.793,74 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. siječnja 2023. do isplate.

 

2. Protiv ove presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga i predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti u skladu sa žalbenim navodima, podredno ju ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, uz naknadu troška sastava žalbe.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4.1. Tužbeni se zahtjev temelji na činjeničnom osnovu stečenog prava vlasništva nekretnine na temelju zakona dosjelošću i to na geometrijski odijeljenom dijelu koji faktično već predstavlja pojedinačno određenu stvar i za koji je prethodno potvrđena parcelacija od nadležnog područnog ureda za katastar. Stoga je dopušten zahtjev vlasničke zaštite kojim se faktično odijeljeni dio precizno grafički individualizira prema skici lica mjesta odnosno kao u ovom slučaju prema geodetskom elaboratu koji je potvrđen od strane nadležnog ureda za katastar i koji jasno određuje predmet vlasničke zaštite, u kojem je smislu tužiteljica kao stjecateljica ovlaštena zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva u svrhu upisa vlasništva na svoje ime.

 

4.2. Za razliku od žalbenih navoda, u presudi suda prvog stupnja nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje ZPP) jer je presuda suda prvog stupnja razumljiva, nije proturječna i sadrži jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječnosti s izrekom presude i sukladni su stanju spisa te se presuda kao takva može ispitati. Ujedno se  u prvostupanjskoj  presudi i u postupku koji joj je prethodio ne uočavaju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 ZPP na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.

 

4.3. Ukazujući u žalbi na svoje protivljenje preinaci tužbenog zahtjeva iz podneska tužiteljice od 1. srpnja 2022. tuženik ističe žalbeni razlog relativno bitne povrede odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 190. st. 2. ZPP. Prvostupanjski je sud otklonio tvrdnju o preinaci tužbenog zahtjeva smatrajući da se radi o preciziranju tužbenog zahtjeva u skladu sa elaboratom parcelacije. Odredbe parničnog postupka ne sadrže pojam „preciziranje tužbenog zahtjeva“ već se tužba može preinačiti sukladno čl. 190. ZPP a sukladno čl. 191. ZPP preinaka tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Tužiteljica je u tužbi zahtijevala utvrđenje prava vlasništva na stvari – nekretnini u površini od 25 m2 polazeći od toga da je u katastru predmetna nekretnina bila prikazana kao dvije zgrade od po 25m2. Nakon što je u postupku pred sudom prvog stupnja izvršena identifikacija nekretnine na očevidu i provedeno vještačenje po vještakinji geodetske struke tužiteljica je podneskom od 1. srpnja 2022. zahtijevala utvrđenje prava vlasništva na stvari – nekretnini u površini od 49 m2. Okolnost da je nakon protivljenja prvotuženika objektivnom preinačenju tužbe prvostupanjski sud nastavio postupak po preinačenoj tužbi i o tom zahtjevu odlučio iako je propustio donijeti rješenje kojim se preinaka prihvaća, nije bila od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude s obzirom da se konačno postavljeni zahtjev temelji na istovjetnoj činjeničnoj i pravnoj osnovni istaknutoj u tužbi i kao takav je svrsishodan za konačno rješenje spornog odnosa stranaka.

 

4.5. Nije ostvarena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 338. st. 4. ZPP za razliku od žalbenih navoda tuženika, jer je odredba čl. 338. st. 4. ZPP u odluci suda prvog stupnja u potpunosti i pravilno primijenjena kao što  je navedeno u sadržaju te odredbe. Valja reći da sud prvog stupnja nije dužan izvesti sve dokaze koje stranke predlože već je temeljem odredbe čl. 220. st. 2. ZPP ovlašten odlučiti koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica a prema odredbi čl. 304. ZPP sud je ovlašten glavnu raspravu zaključiti kada utvrdi da je predmet spora dovoljno raspravljen za donošenje odluke. Budući da dokazivanje obuhvaća one činjenice koje su važne za donošenje odluke a te je činjenice sud prvog stupnja pravilno utvrdio i za to utvrđenje dao obrazložene razloge, otklanja se žalbeno pozivanje na povredu odredbe čl. 338. st. 4. ZPP.

 

5. Sud prvoga stupnja raspravio je sve okolnosti bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene a u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Tako je utvrđeno da su prednici tužiteljice, njezina prabaka i baka te otac kao i tužiteljica živjeli u kući kbr. … Ž. koju su potom držali pod ključem i koristili za odlaganje svojih stvari te krenuli uređivati, a koja se dijelom nalazi na zk.č. br. 31/2 k.o. Ž. dok je prednicima tuženika pripadala kuća kbr. ... Za nekretninu zk.č.br. 31/2 je u zk.ul.br. 542 k.o. Ž. navedena površina od 50 m2 i kao vlasnik je upisan tuženik.

 

6. Na temelju pravilnog utvrđenja ostvarenja pretpostavki stjecanja prava vlasništva dijela zk.č.br. 31/2, Grč. k.o. Ž. u površini od 49 m2 koja predstavlja česticu oznake k.č.br. 5208 k.o. Ž. prema geodetskom elaboratu izrađenom od G.-R. d.o.o., broj elaborata … potvrđenom od uprave, ureda R., odjela O., Klasa: …, Ur.broj: … od 28. listopada 2020. i to u vidu neprekidnog samostalnog posjedovanja kroz razdoblje od dvadeset godina uz primjenu presumpcije poštenja posjeda koju tuženik suprotno odredbama čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1. i čl. 299. st. 1 i 2. ZPP nije oborio, prvostupanjski je sud pravilno primijenio mjerodavne odredbe čl. 159. st. 1. i 3. i čl. 160. st.1.-3. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17, 152/14, dalje ZV) kada je utvrdio tužiteljičino stjecanje prava vlasništva dosjelošću na tom dijelu zk.č.br. 31/2, Grč. k.o. Ž. u površini od 49 m2 koji odgovara čestici  k.č.br. 5208 k.o. Ž. iz navedenog potvrđenog geodetskog elaborata prijavnog lista.

 

7.1. Žalbeno osporavanje pravilnosti činjeničnog utvrđenja suda prvog stupnja u odnosu na ostvarenje pretpostavi stjecanja prava vlasništva dosjelošću nije osnovano. Kao što je navedeno, sud prvog stupnja je, postupajući u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP, na temelju odgovarajuće ocjene rezultata dokaznog postupka odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane i o tome dao utemeljene razloge koje prihvaća i ovaj sud, dok žalbeni navodi kojima se preocjenjuju izvedeni dokazi predstavljaju drugačiju i to pogrešnu ocjenu izvedenih dokaza. Budući da žalitelj ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, žalbeni se prigovori u tom smislu otklanjaju kao neosnovani.

 

7.2. Tuženik ne može sa uspjehom osporavati pravilnost zaključka suda prvog stupnja o ostvarenju odlučne činjenice neprekidnog samostalnog posjedovanja predmetne nekretnine prednika tužiteljice i tužiteljice kroz razdoblje od dvadeset godina tvrdnjama kako je tužiteljica živjela na drugom mjestu a nije dokazala da je predmetnu nekretninu koristila. Prvenstveno valja reći da ostvarenje pretpostavke posjedovanja nekretnine ne podrazumijeva stanovanje u toj nekretnini već u smislu odredbe čl. 10. st. 1. ZV a bez obzira na starost, trošnost i ruševnost, pretpostavlja faktičnu vlast glede te stvari. U tom je smislu prvostupanjski sud iz rezultata pravilno provedenog dokaznog postupka utemeljeno zaključio da su tužiteljica i njezini prednici držanjem pod ključem i odlaganjem svojih stvari te radovima na uređenju vršili neprekinutu faktičnu vlast na stvari, isključujući ostale od posjedovanja pa tako i tuženika, što i sam tuženik potvrđuje u sadržaju svojih tvrdnji navodeći da je tužiteljica zajedno sa članovima svoje obitelji uporno onemogućavala tuženika da stupi u posjed od 27. rujna 2019., dok je tuženikove tvrdnje o njegovom posjedovanju u prethodnom razdoblju sud prvog stupnja pravilno otklonio jer su suprotne rezultatima dokaznog postupka.

 

8. S obzirom na odlučne činjenice propisane mjerodavnom odredbom čl. 159. st. 1. i 3. ZV, u predmetnom slučaju i za razliku od žalbenih navoda tuženika, tužiteljica nije bila dužna dostavljati materijalne dokaze o vlasničkim pravima svojih prednika na predmetnoj nekretnini, u kojem smislu su bez utjecaja tuženikovi žalbeni navodi o tome da je tuženik navodno uveden u posjed od strane prednika A. D.1 jer ih je prvostupanjski sud pravilno ocijenio suprotnima sadržaju iskaza svjedoka, tako i iskaza svjedoka A.2 i R. D. koje je sam tuženik predložio. Ujedno je temeljem rezultata dokaznog postupka otklonjeno tuženikovo nastojanje da se posjed tužiteljice prikaže nesamostalnim tvrdnjama tuženika o navodnom korištenju nekretnine po dozvoli njegove prednice jer prednica tuženika nije ni bila u posjedu toga dijela da bi ga mogla prenijeti tužiteljici, kao što je pravilno utvrdio prvostupanjski sud.

 

9. Slijedom navedenog i primjenom čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno je kao u izreci jer tuženik svojim žalbenim navodima nije osnovano osporio pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke tako da nisu ostvareni ni žalbeni razlozi pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP niti pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP.

 

10. Nije prihvaćen zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe, primjenom čl. 166. st. 1. ZPP u vezi čl. 154. st. 1. istog zakona, kao u stavku II izreke.

 

U Zagrebu 21. studenog 2023.

 

Predsjednica vijeća:

Gabriela Topić Kordej, v.r.