Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj Ovr-1083/2024-7

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sutkinji Ani Župić, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja 1. KC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. GC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Jeleni Blagović Pleše, odvjetnici u Delnicama, protiv protivnika osiguranja BC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Matej Miletić, odvjetnik u Rijeci, radi osiguranja novčane tražbine privremenom mjerom, 13. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja koji glasi:

„Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja KC (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], i JC (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], prema protivniku osiguranja AC (OIB [osobni identifikacijski broj]) [adresa], Skrad 51300 Delnice u iznosu od 22.093,61 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 26. srpnja 2024.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i radi osiguranja troškova ovog postupka osiguranja u iznosu od 767,39 EUR te kao osiguranje da će protivnik osiguranja o svom trošku poduzeti sve potrebne radnje kako bi se učinkovito i trajno uklonio izvor opasnosti nastanka znatnije štete predlagateljima osiguranja, a koja bi šteta nastala od klizanja tla na nekretninama protivnika osiguranja k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], sve u k. o. [katastarska općina] za nekretnine predlagatelja osiguranja k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. Divjake

određuje se privremena mjera

kojom se zabranjuje protivniku osiguranja otuđenje ili opterećenje nekretnina koje su zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka u k. o. [katastarska općina] upisane kao:

- 4. Suvlasnički dio: 107/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1): Stan S1 označen brojem 1, u prizemlju zgrade, koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, dvije sobe, kupaonice i hodnika, ukupne korisne površine 66,90 m2, te pripadka spremišta oznake 1a, korisne površine 1,0 m2, što sve zajedno čini 67,90 m2 korisne površine posebnog dijela, u planu posebnih dijelova označeno plavom bojom. Stanu S1 pripada i dio okućnice - vrt uz građevinu oznake S1-T korisne površine 210,80 m2 i parkirno mjesto u okućnici oznake S1-P, korisne površine 12,5 m2, sve označeno plavom bojom, koji stan se nalazi u zgradi izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] ŠIROLI od 730 m2, odnosno DVORIŠTE od 543 m2 i STAMBENA ZGRADA, Viškovo, ŠIROLI 16D od 187 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška],

- 7. Suvlasnički dio: 105/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-6): Stan S6 na drugom katu koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje i blagovaone, dvije sobe, kupaone, hodnika i terase, ukupne površine poda 69.00 m2. Stanu S6, kao sporedni dio, pripada spremište u podrumu površine poda 4,00 m² oznake 6a i parkirno mjesto površine 12,50 m² oznake S6-P, koji stan se nalazi u zgradi izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Široli od 805 m2, odnosno DVORIŠTE od 647 m2 i STAMBENA ZGRADA, Viškovo, Široli 17A od 158 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Zabilježbu će provesti Općinski sud u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka. Zabrana se smatra provedenom dostavom zemljišnoknjižnom odjelu tog suda.

Ova privremena mjera traje do ovršnosti presude u parnici Naslovnog suda posl.br. Pn-223/2024."

II. Nalaže se predlagateljima osiguranja da protivniku osiguranja nadoknade trošak ovog postupka u iznosu od 500,00 eura, u roku 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelji u prijedlogu za osiguranje navode da imaju prema protivniku osiguranja utuženo potraživanje u iznosu od 21.796,61 EUR sa zakonskom zateznom kamatom kao i tražbinu da protivnik osiguranja o svom trošku poduzme sve potrebne radnje kako bi se učinkovito i trajno uklonio izvor opasnosti nastanka znatnije štete predlagateljima osiguranja, a koja bi šteta nastala od klizanja tla na nekretninama protivnika osiguranja k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], sve u k. o. [katastarska općina] za nekretnine predlagatelja osiguranja k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sve to temeljem spora koji se pred Naslovni sudom vodi pod posl.br. broj Pn- 223/2024. Prije pokretanja navedenog parničnog postupka predlagatelji osiguranja vodili su postupak radi osiguranja dokaza koji se vodio pod posl.br. R1-254/2023. U navedenom postupku proveden je očevid na licu mjesta i vještačenje po vještaku graditeljske struke Draganu Blaževiću, dipl. ing. grad. U nalazu i mišljenju vještak je utvrdio da se kao posljedica klizanja terena na dijelu parcela tuženika isto prenijelo i na dio nekretnina tužitelja koje graniče s nekretninama tuženika, gdje se „također aktiviralo klizište i teren je izgubio stabilnost, te je time došlo do rušenja pomoćnog objekta i dijela potpornog zida iza njega koji ujedno služi i kao potporni zid samog prilaza u suteren kuće“ predlagatelja osiguranja. U svom nalazu vještak je naveo vrstu, opseg i troškove radova potrebnih radi sanacije štete koja je nastala na nekretninama tužitelja te je ukupni trošak sanacije štete na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] procijenio na iznos od 21.330,06 EUR, dok troškovi postupka iznose dodatnih 763,55 EUR. Budući da sporno klizište nije sanirano, nekretninama predlagatelja osiguranja i dalje prijeti opasnost ponovnog klizanja zemljišta i nastanaka nove štete. Prema nalazu i mišljenju vještaka iz predmeta OS Rijeka, SS Delnice posl.br. R1-254/2023 „bez cjelovite sanacije klizišta ne mogu se isključiti daljnje posljedice na stabilnost zgrade na k. č. [katastarska čestica], te ujedno i dalje postoje opasnosti od nastanka daljnje štete za ljude i imovinu pojavom eventualno novih pomaka klizišta, čiji uzrok se nalazi u izvedenim radovima rušenja stare kuće, nasipavanja odnosno odvoza materijal s parcela na susjednim nekretninama vlasništvu protustranke označenim kao k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].“ Predlagatelji osiguranja pokušali su s protivnikom osiguranja pronaći mirnim putem rješenje i tražili su od njega da na odgovarajući način sanira nastalo klizište i nastalu im štetu, ali protivnik osiguranja osim odvoza dijela nasipanog materijala sa svojih spornih nekretnina nije učinio ništa što bi učinkovito i trajno uklonio izvor opasnosti za nekretnine predlagatelje osiguranja, a odvoz materijala prema stavu vještaka iz predmeta OS Rijeka, SS Delnice posl.br. R1-254/2023 nije dovoljan. S obzirom da je od pojave klizišta prošlo više od 18 mjeseci, a protivnik nije pristupio sanaciji istog te poriče svoju odgovornost, postoji opravdana sumnja da protivnik osiguranja ni po pravomoćnom okončanju parničnog postupka Pn-223/2024 neće dobrovoljno sanirati štetu koja je nastala predlagateljima, a ni klizište na svojim nekretninama. Protivnik osiguranje vlasnik je nekretnina i to dva stana koji su upisani kao: 4. Suvlasnički dio: 107/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1):

Stan S1 označen brojem 1, u prizemlju zgrade, koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, dvije sobe, kupaonice i hodnika, ukupne korisne površine 66,90 m2, te pripadka spremišta oznake 1a, korisne površine 1,0 m2, što sve zajedno čini 67,90 m2 korisne površine posebnog dijela, u planu posebnih dijelova označeno plavom bojom. Stanu S1 pripada i dio okućnice - vrt uz građevinu oznake S1-T korisne površine 210,80 m2 i parkirno mjesto u okućnici oznake S1-P, korisne površine 12,5 m2, sve označeno plavom bojom, koji stan se nalazi u zgradi izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] ŠIROLI od 730 m2, odnosno DVORIŠTE od 543 m2 i STAMBENA ZGRADA, Viškovo, ŠIROLI 16D od 187 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te 7. Suvlasnički dio:

105/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-6): Stan S6 na drugom katu koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje i blagovaone, dvije sobe, kupaone, hodnika i terase, ukupne površine poda 69.00 m2. Stanu S6, kao sporedni dio, pripada spremište u podrumu površine poda 4,00 m² oznake 6a i parkirno mjesto površine 12,50 m² oznake S6-P, koji stan se nalazi u zgradi izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] Široli od 805 m2, odnosno DVORIŠTE od 647 m2 i STAMBENA ZGRADA, Viškovo, Široli 17A od 158 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Prema saznanju predlagatelja, protivnik osiguranja osim navedenih nekretnina nema druge imovine iz koje bi se moglo namiriti potraživanje predlagatelja, jer su ostale nekretnine protivnika osiguranja i to k. č. br. [katastarska čestica] KUĆA U ŠILERU I DVORIŠTE od 146 čhv upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] te k. č. br. [katastarska čestica] PAŠNJAK U ŠILERU od 46 čhv i k. č. br. [katastarska čestica] PAŠNJAK U ŠILERU od 42 čhv obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] sve upisane u k. o. [katastarska općina], koje u stvarnosti predstavljaju kuću, u kojoj protivnik osiguranja živi, i okućnicu opterećene osobnom služnosti - pravom plodouživanja u korist TC i UC. U pitanju je, evidentno, visoko potraživanje predlagatelja osiguranja te nenovčana tražbina koju protivnik osiguranja neće moći sam izvršiti (već će ista zahtijevati izradu projekta sanacije, angažiranje izvođača radova,…) i koja će iziskivati takve troškove koji bi protivnika osiguranja lako mogli ponukati na otuđenje i (ili) opterećenje jedine njegove imovine koja je imateljima tražbine, ovdje predlagateljima osiguranja, poznata, a iz koje bi se moglo namirati potraživanje predlagatelja. Takvim bi postupkom najvjerojatnije onemogućio naplatu predmetne tražbine ili bi, barem, naplatu i izvršenje ne novčane tražbine učinio posebno teško ostvarivim. Na okolnost da protivnik osiguranja ne kani podmiriti ovo potraživanje predlagatelja ukazuje i činjenica da nije sudjelovao ni u postupku osiguranja dokaza OS Rijeka, SS Delnice posl.br. R1-254/2023 pokazujući time da odbija prihvatiti svoju odgovornost za nastalo klizište i štetu. Predlažu da sud odredi privremenu mjeru sadržaja kao u izreci.

2. Protivnici osiguranja su u očitovanju na prijedlog naveli kako se protive prijedlogu za osiguranje kao neosnovanom jer da u konkretnom slučaju nije ispunjena niti jedna od pretpostavki za određivanje privremene mjere U odnosu na navode predlagatelja osiguranja o postojanju tražbine, ističe se kako predlagatelji osiguranja nisu dokazali niti njezinu vjerojatnost. Naime, predlagatelji osiguranja kao dokaz svoje navodne tražbine dostavljaju nalaz i mišljenje vještaka graditeljske struke u predmetu osiguranja dokaza koji se pred Općinskim sudom u Rijeci, Stalnom službom u Delnicama vodio pod posl. br. R1-254/2023. U navedenom postupku osiguranja dokaza, ovdje predlagatelji osiguranja su naveli da je zbog izvođenja radova na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja koji su se odvijali tijekom ljeta 2022. godine, početkom prosinca 2022. godine došlo do klizišta na njegovim nekretninama. Međutim, protivnik osiguranja je postao vlasnikom nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] tek 22. prosinca 2022. godine, slijedom čega isti nije pasivno legitimiran u niti jednom postupku, stoga je jasno da predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim postojanje novčane tražbine prema protivniku osiguranja. Pored navedenog, ističe se kako je nalaz i mišljenje u postupku osiguranja dokaza sačinio vještak građevinske struke, a ne vještak geotehnike, geologije i hidrogeologije, slijedom čega nalaz i mišljenje koje nije sačinio vještak iz navedenih stručnih područja nije upotrebljiv i ne može predstavljati nikakav dokaz za utvrđivanje osnova i visine „tražbine“ predlagatelja osiguranja, jer isti nije ovlašten utvrđivati uzroke niti posljedice klizanja terena. Između ostalog, iz samog nalaza i mišljenja proizlazi da je rađen po kazivanju sina predlagatelja, koji nije stranka u postupku, slijedom čega su i iz navedenog razloga sva utvrđenja iz postupka osiguranja dokaza neupotrebljiva jer su poduzeta protivno pravilima postupka, kojima je propisano da stranke u postupku mogu samo osobno ili preko punomoćnika poduzimati radnje. Nastavno, a u odnosu na navode predlagatelja osiguranja o postojanju opasnosti da bi protivnik osiguranja u slučaju da se ne odredi privremena mjera onemogućio ostvarenje tražbine, ističe se kako predlagatelji osiguranja na tu okolnost ne prilažu niti jedan dokaz, već samo paušalno ističu da bi samo eventualno postojanje tražbine protivnika osiguranja moglo ponukati na otuđenje ili opterećenje nekretnine te se dalje pozivaju na pasivnost protivnika osiguranja u postupku osiguranja dokaza. Dakle, iz svega iznijetog jasno proizlazi da predlagatelji osiguranja nisu ukazali na nikakve radnje protivnika osiguranja koje bi predstavljale opasnost za eventualno buduće namirenje, već je razvidno upravo suprotno, a to je da cijelo ovo vrijeme od pokretanja postupka osiguranja dokaza pa do danas, a i ranije, protivnik osiguranja nije poduzimao nikakve radnje u tom pravcu. Okolnost da protivnik osiguranja nije poslao nikakav podnesak u postupak osiguranja dokaza ili da isti smatra da je tražbina predlagatelja osiguranja neosnovana, a za što je ukratko u ovom odgovoru iznio razloge, ne predstavlja vjerojatnost da postoji opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ-a. Naime, da bi postojala navedena opasnost, ista mora biti subjektivne prirode što znači da je predlagatelj osiguranja trebao ukazati na konkretne radnje, odnosno propuštanja protivnika osiguranja koja su svjesno poduzeta radi ugrožavanja namirenja predlagatelja osiguranja i koja realno ugrožavaju buduću naplatu njegove tražbine, što isti nije dokazao. Zaključno, ističe se kako se prijedlog za osiguranje posebice ukazuje neopravdanim iz razloga što se istim predlaže opteretiti dvije nekretnine u vlasništvu protivnika osiguranja na Viškovu, a što je suviše tegobno za protivnika osiguranja i protivno odredbi čl. 80. b. st. 3. OZ-a. Slijedom svega navedenog, predlaže se Naslovljenom sudu donijeti rješenje kojim će odbiti prijedlog predlagatelja za određivanjem privremene mjere i istodobno naložiti predlagateljima osiguranja da nadoknade protivniku osiguranja trošak sastava ovog odgovora na prijedlog za osiguranje određivanjem privremenom mjerom, u iznosu od 500,00 EUR.

3. Predlagatelji osiguranja su se očitovali podneskom od 27. listopada 2024. u kojem su u odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije istaknuli da iz odgovora na tužbu u predmetu OS Rijeka, SS Delnice posl.br. Pn-223/2024 proizlazi da nije sporno da je protivnik osiguranja izvršio sporne radove rušenja i nasipavanja te da je u tom trenutku bio vlasnik nekretnina na kojim su se radovi izvodili. Protivnik osiguranja te radove je izvršio na svojim nekretninama, za sebe, a ne na tuđim nekretninama po nalogu drugog, po nalogu vlasnika. Naime, protivnik osiguranja u trenutku izvođenja radova bio je stvarni, iako izvanknjižni vlasnik predmetnih nekretnina. Protivnik osiguranja izvanknjižim vlasnikom k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] sve u k. o. [katastarska općina] postao je otprilike desetak godina prije izvođenja spornih radova, a ugovor o kupoprodaji nekretnina koji je dostavio uz odgovor na prijedlog za određivanje privremene mjere bio je sklopljen samo da bi se i u zemljišnim knjigama upisao kao vlasnik, što proizlazi i iz kupoprodajne cijene navedene u ugovoru. Notorno je da kupoprodajna cijena za 480 čhv, odnosno 1730 m2 (koliko ukupno imaju nekretnine koje su predmet ugovora) zemljišta koje se nalazi unutar građevinske zone iznosi značajno više od 500 EUR. Stoga prigovor promašene pasivne legitimacije nije osnovan. Protivnik osiguranja ističe i da predlagatelji osiguranja nisu dostavili dokaze o postojanju opasnosti da bi protivnik osiguranja u slučaju da se ne odredi privremena mjera onemogućio ostvarenje njihove tražbine. No, sukladno odredbi čl. 346. OZ-a, postoji pretpostavka iz čl. 344. st. 2. OZ-a, prema kojoj predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da će bez mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, jer predloženom mjerom protivnik osiguranja može pretrpjeti samo neznatnu štetu, a u ovom predmetu to je neosporno tako.

4. Člankom 344. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 06/24., dalje: OZ-a) propisane su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranje novčane tražbine. Tako je u stavku 1. tog članka navedeno da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Prema stavku 2. istog članka predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. toga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

5. Radi utvrđenja jesu li u konkretnom slučaju ispunjene citirane pretpostavke sud je proveo dokaze uvidom u isprave priložene spisu i to presliku tužbe i odgovora na tužbu u predmetu koji se kod ovog suda vodi pod poslovnim brojem Pn-233/2024, nalaz i mišljenje vještaka graditeljske struke u postupku poslovnog broja R1-254/2023, predračun Geotech od 3. srpnja 2024., izvatke iz zemljišne knjige i Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 22. prosinca 2022. Sud druge predložene dokaze nije provodio (saslušanje stranaka i svjedoka) jer je provođenje tako opsežnog dokaznog postupka predmet parničnog postupka, a ne ovog postupka osiguranja koji je po naravi sumaran i hitan i u kojem se činjenice utvrđuju tek na razini vjerojatnosti, a ne i izvjesnosti, a što je u konkretnom slučaju moglo biti učinjeno na temelju stanja u spisu.

6. Ovdje najprije treba reći da kod ocjene je li predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, sud nije dužan odlučne činjenice utvrđivati sa sigurnošću već je dovoljan niži stupanj uvjerenosti suda u postojanje određene činjenice, odnosno potrebno je da sud dođe do uvjerenja da ima više argumenata u prilog postojanja određene činjenice nego onih koji govore suprotno.

7. Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da su predlagatelji osiguranja ustali tužbom protiv tuženika (protivnika osiguranja) radi naknade štete u iznosu od 21.796,61 eura te radi uklanjanja izvora štete navodeći kako je tuženik (protivnik osiguranja) poduzimanjem građevinskih radova na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prouzročio pojavu klizišta, uslijed čega je došlo do oštećenja nekretnina predlagatelja osiguranja, a trošak sanacije te štete procijenjen je po vještaku na utuženi iznos od 21.796,61 eura, pri čemu još uvijek postoji opasnost nastanka daljnje štete jer protivnik osiguranja nije izvršio ni sanaciju nekretnina na kojima su radovi izvedeni. Predlagatelji osiguranja su prije pokretanja te parnice pokrenuli postupak osiguranja dokaza u kojem je na okolnost uzroka i visine štete proveden dokaz građevinskim vještačenjem po vještaku Draganu Blaževiću, koji je u nalazu i mišljenu od 29. svibnja 2024. naveo da je zbog strmog pokosa (nagiba stranice) iskopa i sada nasipavanja na parcelama stare, sada već srušene kuće na k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a obzirom na zemljani materijal koji je otkopavan odnosno kasnije nasipavan, došlo je do popuštanja stabilnosti tla u pojedinim dijelovima i uslijed kiše i do odrona, odnosno klizanja zemljanog materijala, pretežno na parcelama protivnika osiguranja. Vještak je mišljenja da se kao posljedica klizanja terena na dijelu parcela protivnika osiguranja isto prenijelo i na dio terena predlagatelja koje graniči sa susjedom, gdje se također aktiviralo klizište i teren je izgubio stabilnost te je time došlo do rušenja pomoćnog objekta i dijela potpornog zida iza njega koji ujedno služi i kao potporni zid samog prilaza u suteren kuće predlagatelja osiguranja, a ukupnu cijenu sanacije štete na nekretninama predlagatelja osiguranja procijenio je na iznos od 21.330,06 eura.

8. Već ovi dokazi dovoljni su za zaključak o tome da je vjerojatno postojanje tražbine predlagatelja osiguranja jer je na temelju nalaza vještaka izrađenog u postupku osiguranja dokaza u predmetu R1-254/2023 u dovoljnom stupnju vjerojatnosti utvrđeno da je upravo uslijed izvođenja građevinskih radova na nekretninama k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] došlo do rušenja pomoćnog objekta i dijela potpornog zida iza njega koji ujedno služi i kao potporni zid samog prilaza u suteren kuće predlagatelja osiguranja, a jasno je da je time predlagateljima osiguranja nastala šteta jer se vrijednost njihove imovine umanjila (članak 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO)). Pritom protivnik osiguranja u ovom postupku spori da je u vrijeme poduzimanja radova bio vlasnik predmetnih nekretnina na kojima su izvođeni radovi, no ne spori da ih je upravo on izveo, a u prilog tom zaključku govori i činjenica koju je sam protivnik osiguranja naveo- da je postao vlasnikom tih nekretnina krajem godine u kojoj su izvedeni radovi (na temelju ugovora od 22. prosinca 2022.), a nije životno ni logično da bi protivnik osiguranja kupovao nekretnine u takvom stanju da ga je prouzročila treća osoba. Dakle, upravo je tuženik kao osoba za koju je u dovoljnom stupnju vjerojatnosti utvrđeno da je poduzela radove koji su doveli do štete na nekretnini predlagatelja osiguranja dužna tu štetu naknaditi (članak 1045. stavak 1. ZOO-a), pa je u tom smislu otklonjen prigovor promašene pasivne legitimacije, kao i nepostojanja osnove potraživanja predlagatelja osiguranja. Visina tražbine predlagatelja osiguranja proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka Dragana Blaževića koji je ukupnu cijenu sanacije štete na nekretninama predlagatelja osiguranja procijenio na iznos od 21.330,06 eura.

9. Međutim, predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnom drugu pretpostavku za određivanje privremene mjere odnosno nisu učinili vjerojatnom opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, niti su učinili vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

10. Naime, opasnost iz članka 344. stavak 1. OZ-a je subjektivne prirode što znači da moraju postojati konkretne radnje ili propuštanja protivnika osiguranja koja su poduzeta radi ugrožavanja namirenja predlagatelja osiguranja, a takvo što iz prijedloga i predloženih dokaza ne proizlazi niti na razini vjerojatnosti. Nadalje, predlagatelji osiguranja navode da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu i pri tome se pozivaju na učinak zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine predviđen pravilima OZ-a. Međutim, okolnosti koje daju uporišta zaključku da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (i koje također mora predlagatelj učiniti vjerojatnim) ne mogu biti zakonom propisani učinci predložene mjere. U protivnom bi svaka tražbina koja je učinjena vjerojatnom mogla biti osigurana tom mjerom bez ispunjenja bilo kakvih dodatnih pretpostavki, a jasno je da to nije bio cilj ovakvog zakonskog uređenja, dok druge činjenice koje bi ukazivale na neznatnu štetu predlagatelji nisu naveli ni dokazali, pri čemu visina tražbine nije od važnosti kod ocjene ispunjenja pretpostavki za određivanje mjere osiguranja.

11. Slijedom navedenog, a budući da predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim postojanje jedne od kumulativno propisanih pretpostavki za određivanje predložene privremene mjere iz članka 344. stavak 1. OZ-a, prijedlog je valjalo odbiti.

12. Odluka o trošku donesena je pozivom na članak 14. stavak 5. OZ-a te su predlagatelji osiguranja protivnicima osiguranja dužni naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. Visinu troška je sud odmjerio prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23., dalje: Tarifa), a imajući u vidu vrijednost predmeta spora u iznosu od 22.093,61 eura. Stoga je protivnicima osiguranja priznat trošak za sastav odgovora na prijedloga za osiguranje u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 11. t. 1. Tarife).

13. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Opatiji 13. svibnja 2025.

Sutkinja:

Ana Župić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa istog, u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a za županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja po punomoćniku

2. Protivniku osiguranja po punomoćniku