Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-665/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Katije Hrabrov, predsjednice vijeća, Igora Delina, člana vijeća i suca izvjestitelja te Blanke Pervan, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Branko Kobaš, odvjetnik u Osijeku, Stjepana Radića 14/I, protiv tuženice ABC, [adresa], [osobni identifikacijski broj], koju zastupa predsjednik uprave ŠH, a njega punomoćnica Maja Čuljak, odvjetnica u Zagrebu, A. Medulića 31, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P-595/2023-44 od 19. lipnja 2024. u toč. I., II. i III. izreke, u sjednici održanoj 13. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se djelomično žalba tuženice ABC, [adresa] kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P-595/2023-44 od 19. lipnja 2024. u toč. I. izreke.

r i j e š i o  j e

Ukida se ista prvostupanjska presuda u toč. II. i III. izreke i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, s tim da će se o troškovima postupka u povodu žalbe tuženice odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom je suđeno:

"I. Utvrđuje se da je ništetna odredba:

- iz čl.7.st.2. Ugovora o kreditu br. 9011137958, sklopljenog dana 07.04.2006. godine između tužitelja i tuženika, potvrđenog dana 11.04.2006. godine po javnom bilježniku Mandici Popović iz Valpova pod poslovnim brojem OU-307/06, u dijelu odredbe koji glasi:

„…po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja...“.

II. Nalaže se tuženiku ABC, [adresa], [osobni identifikacijski broj], da tužitelju EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati novčanu tražbinu u ukupnom iznosu od 8.889,76 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznose kako slijedi:

- 14,78 EUR tekućom od 16.01.2009. do isplate,

- 15,32 EUR tekućom od 16.02.2009. do isplate,

- 12,37 EUR tekućom od 16.03.2009. do isplate,

- 11,64 EUR tekućom od 16.04.2009. do isplate,

- 10,53 EUR tekućom od 16.08.2009. do isplate,

- 13,54 EUR tekućom od 16.11.2009. do isplate,

- 63,35 EUR tekućom od 16.03.2010. do isplate,

- 30,29 EUR tekućom od 16.03.2010. do isplate,

- 18,99 EUR tekućom od 16.04.2010. do isplate,

- 20,19 EUR tekućom od 16.04.2010. do isplate,

- 60,63 EUR tekućom od 16.06.2010. do isplate,

- 121,60 EUR tekućom od 16.07.2010. do isplate,

-14,33 EUR tekućom od 16.09.2010. do isplate,

- 5,20 EUR tekućom od 16.10.2010. do isplate,

- 40,77 EUR tekućom od 16.10.2010. do isplate,

- 35,33 EUR tekućom od 16.11.2010. do isplate,

- 69,87 EUR tekućom od 16.12.2010. do isplate,

- 47,97 EUR tekućom od 16.01.2011. do isplate,

- 38,21 EUR tekućom od 16.04.2011. do isplate,

- 66,74 EUR tekućom od 16.05.2011. do isplate,

- 53,46 EUR tekućom od 16.05.2011. do isplate,

- 63,90 EUR tekućom od 16.06.2011. do isplate,

- 0,66 EUR tekućom od 16.07.2011. do isplate,

- 74,54 EUR tekućom od 16.09.2011. do isplate,

- 87,91 EUR tekućom od 16.10.2011. do isplate,

- 73,47 EUR tekućom od 16.10.2011. do isplate,

- 60,78 EUR tekućom od 16.11.2011. do isplate,

- 65,28 EUR tekućom od 16.01.2012. do isplate,

- 69,23 EUR tekućom od 16.01.2012. do isplate,

- 69,23 EUR tekućom od 16.02.2012. do isplate,

- 67,14 EUR tekućom od 16.04.2012. do isplate

- 69,23 EUR tekućom od 16.06.2012. do isplate

- 69,23 EUR tekućom od 16.06.2012. do isplate

- 69,23 EUR tekućom od 16.07.2013. do isplate

- 7.284,82 EUR tekućom od 16.05.2014. do isplate

po stopi koja se do 31. srpnja 2015. određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022., uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku ABC, [adresa], [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužitelju EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka u iznosu od 1.800,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. lipnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

IV. Odbija tužitelj sa preostalim zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka iznad iznosa od 1.800,00 eura do iznosa od 2.400,00 eura, kao neosnovan. ".

2. Protiv citirane presude u toč. I., II. i III. izreke tuženica je izjavila žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrdi da je izreke presude nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima presude te nema razloga o odlučnim činjenicama. Zanemarena je činjenica da je vjerovnik isplatio dužniku odmah veći iznos novca koji se dužnik obvezao vratiti u duljem razdoblju. U odnosu na tužitelja istaknut je prigovor da isti nije potrošač. Vještak je svoj nalaz trebao izložiti usmeno, a može i pismeno. Vještak je naveo da je uzeo u obzir stvarno uplaćene iznose koji su u sebi sadržavali glavnicu i kamatu u promijenjenom iznosu. Vještak ne izdvaja iznose koji predstavljaju promjenu kamatne stope i iznose razlike tečaja/valute, a iznos koji se odnosi na promjenu kamatne stope je u zastari, a zastari je prigovoreno. U odnosu na kamate potraživanja utužena 6. svibnja 2023. su u zastari, a u izračunu vještaka je uz razliku na glavnicu i na kamatu izračunata i razlika tečaja u odnosu na iznos koji predstavlja promjenu kamatne stope koja je u zastari, pa je tako i iznos razlike tečaja u odnosu na taj dio također u zastari. Sud je trebao umanjiti preplaćeni iznos za iznos tzv. negativne razlike za razdoblje kada su iznosi bili niži i dosuditi eventualno preostali iznos. Vještak kredit s valutnom klauzulom pretvara u kredit u kunama, a ugovorena je valutna klauzula. Zahtjevi iz kolektivne tužbe nisu identični ovom zahtjevu te se ne može govoriti o utuženju, osiguranju ili ostvarenju ove tražbine. Nisu ispunjene zakonske pretpostavke da bi mogli smatrati da je došlo do prekida zastare za podnošenje tužbe na temelju instituta stjecanja bez osnove. Predlaže preinačiti presudu u pobijanom dijelu i odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu svih troškova tuženici kao i troška žalbe, a podredno ukinuti presudu u pobijanom dijelu i vratiti predmet na ponovno odlučivanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima. nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.; dalje ZPP) jer je izreka presude u pobijanom dijelu razumljiva, nije proturječna sama sebi ni razlozima presude te sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama.

5.1. Nisu počinjene ni bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj sud po čl. 365. st. 2. toga Zakona pazi po službenoj dužnosti. Stoga žalba tuženice iz tog žalbenog razloga nije osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti odredbe o valutnoj klauzuli vezanoj uz tečaj švicarskog franka (čl. 7. st. 2. Ugovora), kao i zahtjev tužitelja za povrat preplaćenog iznosa otplate kredita od 8.889,76 eura s kamatama na temelju ništetne odredbe o valutnoj klauzuli.

6. Prvostupanjski sud je utvrdio da je između stranaka 7. travnja 2006. sklopljen predmetni Ugovor o kreditu br. 9011137958 koji je potvrđen 11. travnja 2006. po javnom bilježniku Mandici Popović iz Valpova pod poslovnim brojem: OU-307/06-1, kojim je tuženica odobrila tužitelju isplatu namjenskog kredita za adaptaciju kuće u iznosu od 39.480,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju tuženice na dan korištenja kredita s rokom otplate 180 mjeseci, da se za trajanja otplate kredita mijenjao tečaj CHF u odnosu na kunu te da je kredit otplaćivan u anuitetima u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju tuženika za CHF važećem na dan dospijeća anuiteta te da je tužitelj u međuvremenu predmetni kredit u cijelosti otplatio koristeći mogućnost prijevremene otplate.

7. Među strankama je sporno ima li tužitelj status potrošača u predmetnom ugovornom odnosu i je li ništetna odredba Ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli vezanoj uz tečaj švicarskog franka. Također je sporno ima li tužitelj pravo na povrat preplaćenog iznosa otplate kredita u slučaju utvrđenja ništetnosti odredbe o valutnoj klauzuli, a s tim u vezi sporna je i visina tužbenog zahtjeva te je li nastupila zastara tražbine.

8. Iz iskaza tužitelja saslušanog u postupku te iz samog Ugovora proizlazi da je kredit odobren strogo namjenski radi adaptacije nekretnine u kojoj je tužitelj stanovao s obitelji i koju nekretninu nije koristio u nikakve druge svrhe, iz čega proizlazi da tužitelj ima svojstvo potrošača u konkretnom ugovornom odnosu.

9. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. utvrđeno je da je i ovdje tuženica u razdoblju od 1. studenoga 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedila kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditu koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe. To stoga što je ugovarana valuta uz koju je vezana glavnica CHF, a da prije zaključenja predmetnih ugovora tuženica kao trgovac nije potrošače u cijelosti informirala o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u vezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana pa je time tuženica postupila suprotno odredbama tada važećih odredbi čl. 81., čl. 82. i čl. 90. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine", broj 96/03. i 46/07.), koji je bio na snazi do 6. kolovoza 2007., a od 7. kolovoza 2007. do 31. prosinca 2008. suprotno odredbama čl. 96. i čl. 97. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine", broj 79/07., 125/07., 75/09., 79/09., 89/09. i 133/09.). U dijelu koji se odnosi na valutnu klauzulu CHF navedena presuda potvrđena je presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018., s tim da je u tom djelu presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-2221/2018-11 od 3. rujna 2019. godine odbijena revizija tuženice.

10. Zaključak koji se odnosi na ništetnost odredbe o valutnoj klauzuli ne znači apsolutno isključenje mogućnosti da tuženica u pojedinačnoj parnici dokazuje da se konkretni ugovor ne može podvesti pod činjenični supstrat na kojem se temelje pravna utvrđenja i stavovi iz presuda donesenih u kolektivnom sporu. Međutim, tuženica u provedenom postupku nije dokazala da tužitelj nema svojstvo potrošača ili da ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli ipak nisu identične onim odredbama koje je imao u vidu sud u kolektivnom sporu, tj. da su odredbe predmetnog ugovora ipak bile razumljive za potrošača i da se o njima prilikom sklapanja ugovora pregovaralo, a slijedom čega se iste ne bi mogle smatrati nepoštenim.

11. Polazeći od utvrđenja iz kolektivnog spora provedenog u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/2012, koji obvezuje na temelju odredbe čl. 502.c ZPP, kao i činjenice da tuženica tijekom postupka nije dokazala da ugovorna odredba o valutnoj klauzuli iz predmetnog Ugovora nije identična onim odredbama koje je imao u vidu sud u kolektivnom sporu, proizlazi da je u konkretnom slučaju ništetan dio odredbe čl. 7. st. 2. Ugovora, koji se odnosi na valutnu klauzulu kojom se otplata anuiteta veže uz neizvjestan tečaj CHF koji će važiti na dan dospijeća svakog pojedinog anuiteta.

12. Stoga je trebalo na temelju čl. 368. st. 1. ZPP djelomično odbiti žalbu tuženice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u toč. I. izreke, tj. odlučiti kao u izreci ove presude.

13. Iz nalaza i zaključka sudskog vještaka Darija Dumančića, dipl. oec. iz Posrednika d.o.o., Osijek od 21. veljače 2024. i dopune nalaza od 23. ožujka 2024. proizlazi da je tuženica za vrijeme otplate kredita mijenjala stopu redovne kamate, kao i tečaj valute CHF u odnosu na početni otplatni plan. Na taj način, a vezano isključivo za tečajnu razliku u otplati anuiteta, koja je predmet ovog spora, razlika početnog tečaja CHF kjeg je tuženica primjenjivala prilikom obračuna svakog anuiteta po promijenjenoj kamatnoj stopi naspram svakomjesečnog tečaja za CHF koji je tuženica primjenjivala iznosi 8.889,76 eura za vremensko razdoblje od 1. siječnja 2009. do dana prijevremenog zatvaranja predmetnog kredita novim kreditom. Usmeno saslušan na ročištu 6. lipnja 2024. vještak je naveo da je prilikom izračuna preplate isključio utjecaj promjene kamatne stope te da za vrijeme cijele otplate nije bilo negativne tečajne razlike, odnosno za vrijeme otplate tečaj CHF nije niti u jednom razdoblju bio niži od početno ugovorenog.

14. Tuženica prigovara da je vještak uzeo u obzir stvarno uplaćene iznose koji u sebi sadrže glavnicu i kamatu u promijenjenom iznosu, pri čemu nisu izdvojeni iznosi koji predstavljaju promjenu kamatne stope i iznose razlike tečaja/valute, a iznos koji se odnosi na promjenu kamatne stope je u zastari, a zastari je prigovoreno.

15. Po ocjeni ovoga suda, prvostupanjski sud je u odnosu na prigovor zastare nepotpuno utvrdio činjenično stanje što je dovelo do djelomično pogrešne primjene materijalnog prava.

16. Prvostupanjski sud je u svojoj odluci naveo kako zastara počinje teći od pravomoćnosti odluke donesene u postupku povodom kolektivne tužbe za zaštitu interesa potrošača. Trgovački sud u Zagrebu je u postupku kolektivne zaštite interesa potrošača donio presudu broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013. kojom je utvrđeno da su povrijeđeni kolektivni interesi potrošača ugovaranjem nepoštenih odredbi kojima se u konkretnim ugovorima, koji su zaključeni u vremenskom periodu od 2003. do 2008., ugovara promjenjiva redovna kamata prema jednostranoj odluci banke. Ta odluka je postala pravomoćna s 13. lipnja 2014. kada je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-7129/2013-4 od 13. lipnja 2014. U odnosu na nepoštenost odredbi koje se odnose na valutnu klauzulu CHF odluka je postala pravomoćna donošenjem odluke broj Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018., s datumom donošenja te odluke.

17. Zadatak vještaka je bio da utvrdi razliku za tečaj CHF koji je tuženica primjenjivala prilikom plaćanja svakog anuiteta naspram tečaja za CHF na dan korištenja kredita za razdoblje od 1. siječnja 2009. do kraja otplate kredita te da posebno izračuna "negativne razlike", odnosno razliku u razdoblju u kojem je tečaj CHF bio niži od onog koji je vrijedio na dan isplate kredita za razdoblje od početka do kraja otplate kredita.

18. Kako se anuitet sastoji od kamate i od glavnice te kako se u konkretnom slučaju traži isplata razlike anuiteta između onoga koliko bi oni iznosili na temelju izračuna prema tečaju CHF u trenutku isplate kredita i onoga što je tužitelj stvarno isplatio zbog povećanja tečajne razlike, pri čemu je vještak isključio utjecaj promjene kamatne stope, bilo je potrebno zatražiti od vještaka da razdvoji iznose koji su više plaćeni zbog promjene kamatne stope od iznosa koji su više plaćeni po osnovi tečajne razlike, s obzirom da za te iznose zastara različito teče. Naime, zastara za više isplaćene iznose po osnovi promjene kamatne stope počela je teći od 14. lipnja 2014. i istekla 13. lipnja 2019., dok je zastara za više isplaćene iznose po osnovi tečajne razlike počela teći 15. lipnja 2018. i istekla 14. lipnja 2023. Kako je tužba podnesena 13. lipnja 2023., to bi zastarom bili obuhvaćeni iznosi preplaćene kamate zbog promjene kamatne stope.

19. Iz provedenog vještačenja nije moguće razdvojiti iznose koji predstavljaju više plaćenu kamatu od iznosa koji predstavljaju više plaćeno po tečajnoj razlici, pa je zbog toga činjenično stanje u tom dijelu ostalo nepotpuno utvrđeno, što utječe i na pravilnost primjene materijalnog prava o zastari.

20. Zbog toga je na temelju čl. 370. ZPP trebalo ukinuti prvostupanjsku presudu u toč. II. i III. izreke (u odluci o parničnom trošku) i predmet u tom dijelu vratiti istom sudu na ponovno suđenje.

21. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će pozvati vještaka da preplaćene iznose anuiteta prikaže na način da odvoji iznose preplaćene redovne kamate zbog promijenjene kamatne stope od iznosa preplaćenih po osnovu tečajne razlike, nakon čega će donijeti novu odluku o glavnoj stvari, kao i novu odluku o parničnom trošku, u koju je uključen i trošak u povodu žalbe tuženice (čl. 166. st. 4. ZPP).

22. Prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena u nepobijanom dijelu u toč. IV. izreke.

U Zadru 13. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Katija Hrabrov