REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1533/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika (dalje: tužitelj) RK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Domagoj Vukušić, odvjetnik u Zagrebu, Mihanovićeva 20, protiv tuženice- protutužiteljice (dalje: tužena) IK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Krešimir Škarica, odvjetnik u Zagrebu, Preradovićeva 32, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o prijedlogu tužene za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ob-36/2024-2 od 25. rujna 2024., ispravljeno rješenjem Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ob-36/2024-3 od 19. prosinca 2024., kojima su djelomično potvrđeni i djelomično preinačeni presuda i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P Ob-238/2016-91 od 29. travnja 2024., u sjednici održanoj 13. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužene za dopuštenje revizije se odbija u odnosu na naznačena pravna pitanja.
II. Prijedlog tužene za dopuštenje revizije u odnosu na naznačene povrede ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužena je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ob-36/2024-2 od 25. rujna 2024., ispravljeno rješenjem Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ob-36/2024-3 od 19. prosinca 2024. u kojem je naznačila pravna pitanja:
„1. Smatra li se posebnom imovinom bračnog druga ili dijelom te imovine, odnosno bračnom stečevinom i uživa li u tom smislu jaču pravnu zaštitu i proizvodi pravne učinke erga omnes nekretnina u odnosu na koju je kupoprodajni ugovor sklopila treća osoba i upisala se na temelju istoga u zemljišnim knjigama i čija savjesnost i dobra vjera nije dovedena u pitanje a predmetna nekretnina nije kupljena niti je služila za potrebe bračne zajednice tog bračnog duga, niti je bračni drug ikada bio u posjedu te nekretnine?
2. Treba li, kod ocjene predstavlja li određena nekretnina posebnu imovinu bračnog druga, u svakom slučaju valjanost stjecanja stvarnih prava trećih osoba na toj nekretnini, upisanoj u zemljišnim knjigama na ime tih trećih osoba kao vlasnika, a potom na drugog bračnog druga, procjenjivati ovisno o ponašanju, dobroj vjeri i savjesnosti svih sudionika određenog pravnog odnosa (dakle i te treće osobe)?
3. Je li na tužitelju koji se poziva na ništavost ugovora kojim je preneseno vlasništvo imovine treće osobe- tuženičine majke na tuženicu, teret dokaza da je treća osoba (tuženičina majka) bila nepošteni stjecatelj, odnosno da je treća osoba kao stjecatelj postupala suprotno načelu savjesnosti i poštenja, te je li u tom slučaju sud obvezan također utvrđivati savjesnost i poštenje i tužitelja (kao neupisanog suvlasnika), iako tužitelj nije ugovorna strana?
4. Je li nužno prije pokretanja postupka radi utvrđivanja bračne stečevine odnosno posebne imovine svakog od bračnih drugova na imovini koja je stečena ugovorom o darovanju pokrenuti poseban postupak u kojem će se utvrđivati radi li se o simuliranom pravnom poslu (odnosno je li istim prikriven ugovor o kupoprodaji), odnosno mora li se navedeno utvrđivati barem u istoj parnici kao prethodno pitanje?
5. Predstavlja li izvanbračnu /bračnu stečevinu, odnosno posebnu imovinu bračnog druga imovina koja nikada nije stečena od strane izvanbračnog /bračnih drugova već su je stekle treće osobe?“.
2. U odnosu na navedena pitanja tužena se kao na razloge važnosti poziva na odluke ovog suda Rev-9/23 od 28. kolovoza 2024., Rev-223/22 od 21. svibnja 2024., Rev-2107/19 od 14. lipnja 2023., Rev-1056/23 od 9. siječnja 2024., Rev-881/23 od 10. travnja 2024. te Revd-432/24 od 24. travnja 2024.
3. Revizijski sud je ocijenio da navedena pitanja ne predstavljaju pitanja u smislu odredbe čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) obzirom da od njihovog odgovora ne ovisi ishod ovog spora. Njima tužena osporava utvrđeno činjenično stanje jer smatra da, suprotno utvrđenjima sudova, tužitelj nije imao svoju posebnu imovinu te da predmetna nekretnina ne čini bračnu stečevinu tužitelja i tužene.
4. Ovako postavljena pitanja nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Osim što je doseg takvih pitanja ograničen samo na važnost za ovaj, konkretni slučaj, ovise o okolnostima svakog (tj. konkretnog) slučaja.
4.1. Upravo iz tog razloga niti razlozi važnosti na koje se tužena u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva u odnosu na navedena pitanja nisu uspoređujući s konkretnom činjeničnom i pravnom situacijom.
5. Tužena nije učinila niti vjerojatnim da bi postojale osobito teške povrede odredaba postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava zbog kojih bi joj bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine, - Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
6. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385. a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 389 b stavaka 1. i 2. ZPP-a, riješeno kao u izreci pod točkom I., odnosno na temelju odredbe članka 389.a stavka 4. ZPP-a, riješeno kao u izreci pod točkom II.
Zagreb, 13. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
