Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-448/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Renate Đaković Vranković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Željko Stanković, odvjetnik u Sisku, protiv tuženika GRAD SISAK, Rimska 26, Sisak, OIB: 08686015790, kojeg zastupa punomoćnik Siniša Babić, odvjetnik u Zagrebu, s umješačem na strani tuženika WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP D.D. Zagreb, Slovenska 24, OIB: 52848403362, kojeg zastupa punomoćnik Dinko Rebrović, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Sisku, poslovni broj Pn-80/2022-26 od 1. prosinca 2023., dana 13. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj Pn-80/2022-26 od 1. prosinca 2023. u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke te pod točkom IV. izreke u dijelu u kojem je odlučeno da u preostalom dijelu svaka stranka snosi svoje troškove.

II. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj Pn-80/2022-26 od 1. prosinca 2023. u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke te pod točkom IV. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 250,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom te u dijelu u kojem je određeno da tuženik snosi svoj trošak postupka.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je presuđeno:

„I/ Nalaže se tuženiku GRAD SISAK, Rimska 26, Sisak, OIB: 08686015790, da tužitelju ZL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete, isplati iznos od 1659,04 eura/12.500,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na ovaj iznos teče od 07.07.2022. kao dana podnošenja tužbe pa do 31.12.2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku GRAD SISAK, Rimska 26, Sisak, OIB: 08686015790, da tužitelju ZL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete, isplati iznos od 70 eura / 527,42 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na ovaj iznos teče od dana 01. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.

III/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja ZL u odnosu na naknadu neimovinske štete preko iznosa od 1659,04 eura/12.500,00 kn (dosuđenog pod točkom I/ izreke) pa do ukupno zatraženog iznosa od 3.206,58 eura/24.160,00 kn, u odnosu na naknadu imovinske štete preko iznosa od 70 eura/527,42 kn (dosuđenog pod točkom II/ izreke) pa do ukupno zatraženog iznosa po toj osnovi od 111,49 EUR / 840,00 kn, kao i u odnosu na tijek kamata na iznos imovinske štete u periodu od 7. srpnja 2022. do 30. studenog 2023..

IV/ Nalaže se tuženiku GRAD SISAK, OIB: 08686015790, da tužitelju ZL, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 250 eura/ 1883,63 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od 1. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, u roku od 15 dana, dok u preostalom dijelu svaka stranka snosi svoje troškove postupka.“

2. Protiv navedene presude, u dijelu pod točkom III. izreke te pod točkom IV. izreke u dijelu u kojem je odlučeno da u preostalom dijelu svaka stranka snosi svoje troškove, žalbu je podnio tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22, 153/23 - dalje: ZPP). Predlaže da se presuda preinači, a podredno predmet vrati na ponovno odlučivanje te traži trošak sastava žalbe.

3. Protiv navedene presude žali se i tuženik, u dijelu pod točkama I. i II., izreke, u dijelu pod točkom IV. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 250,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom te u dijelu u kojem je određeno da tuženik snosi svoj trošak postupka, zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP-a. Predlaže da se presuda preinači odnosno odbije tužbeni zahtjev, a podredno predmet vrati na ponovno odlučivanje te traži trošak sastava žalbe.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Žalba tuženika nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu, ovaj sud je utvrdio kako nije došlo do koje od bitnih povreda odredaba postupka na koje, sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a, pazi po službenoj dužnosti.

7. Nadalje, nije došlo niti do bitne povrede odredaba postupka iz čl. 365. st. 2. toč. 11. ZPP-a koju navode žalitelji jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, a pri tom žalitelji i ne ukazuju u čemu bi se predmetna povreda sastojala. Pobijana presuda je razumljiva, neproturječna te sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

8. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske štete (povreda prava osobnosti) i imovinske štete (tuđa pomoć i njega), uzrokovane štetnim događajem od 23. ožujka 2022. kada su tužitelja napali i izgrizli psi lutalice u mjestu [adresa].

9. Žalbenim navodima tuženik osporava činjenično stanje na način da bi tužitelja izgrizli psi lutalice te da bi za to bio odgovoran tuženik kao jedinica lokalne samouprave. Nadalje, osporava dosuđeni iznos od 1.659,04 eura na ime naknade neimovinske štete te iznos od 70,00 eura na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu kao previsoko određene.

10. Žalbenim navodima tužitelj osporava odluku u dijelu u kojem je odbijen zahtjev za naknadu neimovinske štete preko dosuđenog iznosa od 1.659,04 eura, smatrajući da je priznati iznos, s obzirom na duševne boli tužitelja zbog zaostale naruženosti, prenisko određen.

11. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je u Policijskoj postaji Sisak 24. ožujka 2022. zaprimljena dojava tužitelja da su ga 23. ožujka 2022. napali i izgrizli nepoznati psi radi čega je morao ići u bolnicu, da su policijski službenici potom pristupili na adresu tužitelja u [adresa] gdje su došli do saznanja kako su tužitelja psi lutalice napali 23. ožujka 2022. oko 19,00 sati pri čemu ga je jedan ugrizao za lijevu natkoljenicu a drugi za lijevu podlakticu. Policijski djelatnici su naveli kako se obavljenim razgovorima nije moglo doći do saznanja o eventualnim vlasnicima pasa (potvrda PP Sisak, str. 9 spisa),

- da su nakon napada tužitelju utvrđeni ugrizi na više mjesta kao ozljede lijeve podlaktice i lijeve natkoljenice i potkoljenice, koje su evidentirane u hitnoj kirurškog ambulanti OB "Dr. Ivo Pedišić" **.**.2022. te je tužitelj cijepljen tri puta protiv bjesnoće te protiv tetanusa (medicinska dokumentacija str. 5.-7. spisa)

- da je u medicinskoj dokumentaciji navedeno da je tužitelj "zadobio ugrize dva psa na cesti u romskom naselju…Radi se o čoporu pasa lutalica", kao i iz otpusnog pisma opće bolnice dr. Ivo Pedišić gdje je navedeno "da ga je ugrizao…nepoznati pas".

12. U dokaznom postupku sud je saslušao svjedokinju NL, zaposlenicu u Upravnom odjelu tuženika te je ista kazala da u njezin djelokrug posla ulazi postupanje u skladu sa zakonom o zaštiti životinja po kojem su jedinice lokalne samouprave dužne sklapati ugovore o zbrinjavanju pasa i napuštenih životinja, da su u konkretnom slučaju o događaju obaviješteni od strane policije, pa nije došlo do izlaska na lice mjesta te da u gradu [adresa] postoje problemi vezani uz djelovanje kako pasa te opasnosti koje iz toga proizlaze.

12.1. Svjedok RL, sin tužitelja, kazao da je tužitelj ozlijeđen u štetnom događaju od strane pasa lutalica, da on sam nije neposredni očevidac događaja, ali je opisao stanje tužitelja nakon napada, činjenicu da je ga osobno vozilo u bolnicu kao i saznanje o tome da na području na kojem žive postoji izražen problem sa psima lutalicama te da su događaji i problemi koji vezano za pse lutalice prijavljeni tuženiku i policiji.

12.2. Tužitelj je iskazu naveo da je dana štetnog događaja oko 19 sati išao do trgovine, da je bio mrak, da je kupio stvari te su ga na povratku napali psi, da misli da ih je bilo pet te su ga napali prije sela, na neosvijetljenom dijelu ceste, jedan da ga je ugrizao i primio za lijevu ruku te se nije mogao uspješno braniti, a drugi ga je ugrizao za nogu. Uspio je nekako doći kući, a sin ga je potom odvezao na hitnu. Da je riječ o psima lutalicama je zaključio po tome jer nije riječ o psima koji bi bili vlasništvo nekog od sumještana, a on gotovo čitav život živi u tom selu.

12.3. U odnosu na okolnosti zadobivenih ozljeda, odnosno povrede prava osobnosti, sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Želimiru Obradoviću koji je pojasnio i objektivizirao zadobivene ozljede povezavši iste sa štetnim događajem. Vještak je nalaz i mišljenje iznio i usmeno na ročištu 26. listopada 2023.

13. Na temelju navedenog, sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te utvrdio dinamiku nastanka štetnog događaja na način da je tužitelj 23. ožujka 2022. napadnut od strane većeg broja pasa lutalica pri povratku na svoju adresu prebivališta u [adresa], za koje nije sporno da se nalazi na području Grada Siska pri čemu je tužitelj zadobio tjelesne ozljede. Slijedom navedenog, sud prvog stupnja je utvrdio i odgovornost tuženika za nastalu imovinsku i neimovinsku štetu koja je predmet ovog spora, a zaključak suda prvog stupnja prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

14. Da se radi o napadu pasa lutalica, a što tuženik osporava žalbenim navodima, utvrđeno je na temelju svih dokaza u spisu koji govore tome u prilog, a što tuženik navodima nije doveo u pitanje, niti je tijekom postupka predložio dokaze koji bi doveli do drugačijeg zaključka. Tako je sam tužitelj ukazao da gotovo čitav život živi u selu u kojem mu je prebivalište ([adresa] kod [adresa]) te dobro poznaje pse koji su vlasništvo sumještana, a u konkretnom slučaju je napadnut od strane više pasa lutalica dok je vozio bicikl na neosvijetljenom dijelu ceste. Osim iskaza tužitelja, svjedok RL (sin tužitelja koji sa njim živi u istom dvorištu, a različitom domaćinstvu) je iznio navod da na području njihova naselja imaju velik problem sa psima lutalicama koji su osim njegova oca znali napadati i njegove sumještane. Svjedok RL je osim toga ukazao da je o tom problemu obaviješten i sam tuženik kao i policija koji su održali određene sastanke sa mještanima. I iskaz djelatnice tuženika NL potvrđuje spoznaju tuženika o postojanju problema sa psima lutalicama na području grada [adresa], pri čemu je ukazano da je riječ o problemu koji ne odstupa od situacije na razini Republike Hrvatske. Navedeno potvrđuje i dokumentacija u spisu, i to ona Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije (str. 5. spisa), kao i iz otpusno pismo Opće bolnice dr. Ivo Pedišić od dana štetnog događaja (str. 7. spisa). Također, iz potvrde PP Sisak proizlazi da je tužitelj prijavio napad nepoznatih pasa lutalica, a koju činjenicu su potvrdili i djelatnici PP dolaskom na lice mjesta. Svi provedeni dokazi su međusobno suglasni te, iako nije bilo neposrednog očevidca štetnog događaja (osim samog tužitelja), isti potkrepljuju njegove navode da su ga napali upravo psi lutalice.

15. Nadalje, zaključak o odgovornosti tuženika za napad pasa lutalica na tužitelja sud je temeljio na pravilnoj primjeni materijalnog prava relevantnog u predmetnom postupku koje proizlazi iz Zakona o zaštiti životinja ("Narodne novine" br. 102/2017, 32/2019, dalje: ZZŽ). Odredbom čl. 62. st. 1., 3. i 5. ZZŽ-a) je propisano: (1) Poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. (3) Sve jedinice lokalne samouprave obvezne su sudjelovati u financiranju osnivanja i rada skloništa iz stavka 2. ovoga članka. (5) Način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave. Dakle za zbrinjavanje napuštenih životinja, pa time i za propuste u vezi navedenog i štetu koje bi iste počinile, odgovara jedinica lokalne samouprave (takvo pravno shvaćanje je sukladno stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odlukama poslovni broj Rev 2745/1998-2 i Rev-x 658/2013-2). Kako je prethodno utvrđeno da se radi o psima lutalicama, a do štete (napada na tužitelja) je došlo na području jedinice lokalne samouprave, ovdje tuženika, za uzrokovanu štetu odgovara tuženik.

16. Visinu naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio cijeneći sve kvalifikatorne okolnosti, a na temelju nalaza i mišljenja vještaka u kojemu je vještak utvrdio da je tužitelj nakon napada psa zadobio ozljede uboja lijeve podlaktice i ugrizne rane lijeve natkoljenice i potkoljenice. Učinjena je toaleta i kirurška obrada rana, ordinirana antitetanička i antibiotska terapija, a sljedeći dan je pregledan u Zavodu za javno zdravstvo gdje je cijepljen protiv bjesnoće. Ozljede koje je tužitelj zadobio su u direktnoj vezi sa štetnim događajem, radi se o ožiljcima tipičnim za ugriz psa. Vještak je tako utvrdio da je tužitelj pretrpio primarni strah srednjeg do jakog intenziteta za vrijeme trajanja štetnog događaja, sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana te lakog intenziteta od 10 dana. U odnosu na bolove, oni su bili jakog intenziteta na dan ozljede, srednjeg intenziteta u trajanju od 3 dana te lakog intenziteta u trajanju od 10 dana. Zaostalo je naruženje lakog do srednjeg stupnja zbog ožiljaka vanjske strane lijeve potkoljenice i prednje i stražnje strane lijeve natkoljenice i stražnje strane lijeve potkoljenice vidljivih na prvi pogled trećim osobama kada je oštećeni golih ruku i nogu. Tuđa pomoć i njega mu je bila potrebna dva tjedna po dva sata dnevno za svakodnevne poslove pripreme i nabave hrane, toalete i odlazaka na kontrole i previjanja.

17. Na temelju navedenog, a uzevši u obzir i vrstu ozljeda, činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o napadu koji može prouzročiti na napadnutoj osobi posljedice u vidu intenzivnog doživljavanja same situacije u kojoj se našla, činjenicu da je tužitelj osoba starije životne dobi (67 godina), lošeg zdravstvenog stanja (ranije pretrpljeni moždani udar i ugrađeni stentovi), višekratno puta ambulantno liječen te je morao posjećivati liječnika radi previjanja rane ukupno 6 puta, da je morao provoditi antitetaničku i antibiotsku terapiju, da je bio zabrinut za utvrđenje jesu li psi cijepljeni, da je osoba starije životne dobi te općenito lošeg zdravstvenog stanja, sud je ocijenio da pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti odnosno neimovinska šteta iznosi 12.500,00 kn odnosno 1.659,04 eura.

18. Suprotno žalbenim navodima i tužitelja i tuženika, dosudom ovog iznosa, sud nije pogrešno primijenio materijalno pravo odnosno taj iznos nije niti previsoko niti prenisko odmjeren. Prema čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje: ZOO), u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Prema st. 2. istog članka, pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

19. Pobijanom odlukom sud je uzeo u obzir sve potrebne okolnosti i dao jasne razloge koji opravdavaju dosudu navedenog iznosa na ime naknade neimovinske štete za povredu prava osobnosti. Isto tako, suprotno navodima tužitelja, pravilno je sud, pri ocjene ukupne visine neimovinske štete cijenio i zaostalo naruženje, utvrdivši da je riječ o naruženju ocijenjenom između lakog i srednjeg stupnja uočljivog kada je oštećeni golih nogu i ruku, a riječ je o utvrđenim pigmentiranim ožiljcima prednje strane lijeve natkoljenice, na granici srednje i donje trećine, promjera oko 1 cm te ožiljka stražnje strane gornje trećine lijeve potkoljenice promjera oko 1 cm, svjetlije pigmentiranih u odnosu na okolnu kožu. Nadalje, razvidno je da je prilikom ocjene ukupne visine naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 1.659,04 eura, a što obuhvaća i duševne boli zbog zaostalog naruženja, sud uzeo u obzir Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (sa sjednice od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. kojima je izmijenjeno stajalište toga suda od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, na način da su tada prihvaćeni iznosi povećani za 50%).

20. Konačno, sud je pravilno primijenio materijalno pravo i odlukom o visini imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom kroz period od tjedan dana po dva sata, dakle za ukupno 14 sati. Sud je cijenu sata tuđe pomoći i njege odmjerio u visini od 5,00 eura / sat, a što je i detaljno obrazložio. Tako je sud uzeo u obzir činjenicu da taj iznos nije fiksno određen te ovisi o konkretnim okolnostima slučaja, a prilikom donošenja odluke se mogu uzeti u obzir dostavljeni ili općepoznati podatci o visini pružanja neke usluge. Nadalje, sudska praksa se prilikom donošenja odluke o visini tuđe pomoći i njege uslijed nemogućnosti utvrđivanja egzaktnog i jednoobraznog iznosa, ustaljeno poziva na načelo slobodne ocjene dokaza koje proizlazi iz čl. 223. ZPP-a. U odnosu na visinu tuđe pomoći ovaj prvostupanjski sud ukazuje na općepoznatu činjenicu prema kojoj su troškovi cjelokupnog života u Republici Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina značajno porasli, a što se odražava i na cijenu rada koja je također značajno porasla, a što je presudom potkrijepljeno podacima Državnog zavoda za statistiku (https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29044 ). Osim toga, sud ističe i općepoznatu trenutnu nestašicu radne snage, koja također utječe na povećanje vrijednosti radnog sata, kao i činjenicu da se Republika Hrvatska tijekom 2022., kao i čitava eurozona, suočavala sa visokom stopom inflacije koja također utječe na određivanje cijena. Stoga temeljem svega navedenog, i ovaj sud smatra opravdanim zaključak da je za sat tuđe pomoći i njege valjalo uzeti iznos od 5,00 eura. Slijedom navedenog, valjalo je potvrditi pobijanu odluku i u dijelu u kojem je tužitelju dosuđen iznos od 70,00 eura na ime imovinske štete.

21. Odluka o troškovima postupka zakonita je i osnovana, kako po osnovi tako i po visini, sukladno odredbama čl. 154. st. 1. ZPP-a i 155. st. 1. ZPP-a, a istu tužitelj i tuženik žalbenim navodima samo paušalno osporavaju.

22. Slijedom svega navedenog, s obzirom na to da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 13. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić