Poslovni broj: Usž-1884/2024-4

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ZAVLAKA d.o.o., Zagreb, Jurišićeva 1a, OIB: 72167039548, zastupanog po opunomoćenicima iz Odvjetničkog društva Ćurković Ćurić, Janušić & Banić iz Zagreba, Jurišićeva 1/a, protiv tuženika Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom, Sektora za procjenu utjecaja na okoliš, Zagreb, Radnička cesta 80, OIB: 19370100881, radi ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 15 Us I-2203/2023-6 od 25. siječnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 13. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba i potvrđuju presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 15 Us I-2203/2023-6 od 25. siječnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-351-03/22-09/16, Urbroj: 517-05-1-1-23-12 od 31. srpnja 2023. i ujedno rješenjem, istog poslovnog broja i datuma, odbijen zahtjev tužitelja za naknadom troškova spora.

1.1. Navedenim rješenjem tuženika, pod točkom I. i II. izreke, riješeno je da je za namjeravani zahvat vjetroelektranu MAGLAJ, Općina Gračac, Zadarska županija, potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Pod točkom III. izreke riješeno je da navedeno rješenje prestaje važiti ako nositelj zahvata u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš. Točkom IV. izreke riješeno je da se, na zahtjev nositelja zahvata, važenje rješenja može jednom produžiti na još dvije godine uz uvjet da se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu sa zakonom i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdano rješenje. Točkom V. izreke određeno je da se to rješenje objavljuje se na internetskim stranicama tuženika.

2. Protiv navedene odluke prvostupanjskog upravnog suda tužitelj je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U razlozima žalbe navodi da prvostupanjskom presudom nisu otklonjeni tužbeni navodi kojima se adresiraju utvrđenja tuženika. Drži da iz Elaborata zaštite okoliša (dalje: Elaborat), na čije dijelove se poziva, proizlazi da planiranim zahvatom neće doći do gubitka stanišnih tipova mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume, koje pripadaju rijetkim i/ili ugroženim stanišnim tipovima, odnosno da se očekuje gubitak šumskog staništa od 0.5 ha, što nikako ne predstavlja značajan utjecaj. Kod izrade Elaborata za procjenu utjecaja na velike zvijeri korišten je stručni priručnik kojeg je izradio sam tuženik, iz čega proizlazi da je Elaborat izrađen metodološki ispravno i ne može biti sumnje u njegovu stručnu valjanost u dijelu u kojem procijenjeno da se ne očekuje značajan utjecaj planiranog zahvata na velike zvjeri, te da su mogući gubitci pogodnih staništa (kao postotak od ukupno raspoloživog) reda veličine od 0,008% (275 m2) za vuka i risa, a 0% za medvjeda., što predstavlja zanemarivo male izgubljene površine staništa za vuka, odnosno nikakav gubitak staništa za medvjeda. Tuženik u obrazloženju pobijanog rješenja uopće ne adresira ove postotke, već samo paušalno navodi da se za planirani zahvat ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na bioraznolikost, iako je Elaborat jasno isključio takvu mogućnost, niti se obrazlaže zašto tuženik odbacuje takav zaključak iz Elaborata i dolazi do dijametralno suprotnog zaključka, a koja argumentacija je trebala biti sastavni dio obrazloženja osporenog rješenja. Tuženik i prvostupanjski sud se oslanjaju na podatke o ponašanju vukova preuzete iz publikacije J, F., Ć, H., C, S., V, M., T, D., L, S., E,F.,2011. Assessing ecological responses of wolves to wind power plants in Portugal: methodological constrains and conservation implications. In Conference on Wind energy and Wildlife impacts 2-5 May 2011, May, R., P, K., eds. (Trondheim, Norway, NINA, L40 p; Alvaras, F.,2013. wolves and wind power turbines in Portugal – dalje: Alvares. Predmetna publikacija analizira ponašanje vukova tijekom izgradnje i rada vjetroagregata u negativnom kontekstu, ali se tuženik i prvostupanjski sud ne osvrću na okolnost da iz predmetnog dokumenta proizlazi da se vukovi i dalje zadržavaju na lokacijama s vjetroelektranama, da su čopori i dalje prisutni i razmnožavaju se na teritorijima koji sadrže do 125 vjetroturbina (0,4 vjetroturbine/km2), kao i da znatno veće vjetroelektrane kumulativno nisu spriječile znatno povećanje aktivnosti vukova na zahvaćenom području. Obzirom da planirani zahvat ima samo tri vjetroagregata i potencijalni gubitak staništa za vrstu vuk iznosi od 0,008%, može se isključiti značajan utjecaj na velike zvijeri i odbaciti potreba provedbe procjene utjecaja na okoliš. Osim toga, za izradu Elaborata proveden je stručni monitoring za šišmiše u razdoblju 2013.-2014. i 2019.–2020., u obuhvatu od najviše 5 km od zahvata te za ptice u razdoblju 2012.-2014. i 2017.–2019. Oba monitoringa su unutar kriterija starosti od 5, odnosno 3 godine u trenutku podnošenja Elaborata tuženiku te su utoliko valjani i njihove rezultate se ne smije zanemariti. Eventualno naknadno „zastarijevanje“ predmetnog Elaborata zaštite okoliša, dok je tuženik više od godinu dana isti proučavao, te u pola godine trajanja upravnog spora, ne smije pasti na teret i štetu tužitelja. Predmetni monitoring je pokazao malu učestalost boravaka šišmiša i ptica na lokaciji vjetroagregata, te je uzimajući u obzir visinu vjetroagregata i brzinu okretaja, zaključeno da postoji mali rizik od kolizije. Elaboratom je detaljno obrađen i potencijalni utjecaj planiranog zahvata i na ornitofaunu (ptice), zasebno po vrstama, uključujući i kvantitativnu procjenu vjerojatnosti kolizije ptica grabljivica sa lopaticama vjetroagregata i također procijenjeno da se može isključiti značajan utjecaj na planinskog žutokruga i žutog mukača te ciljna staništa koja koriste ove vrste. Prvostupanjski sud i tuženik nisu dali razloge zašto odbacuju sve zaključke Elaborata koji je stručno izrađen od strane ovlaštene osobe. Kriterij procjene da li je za pojedini zahvat potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš jeste da li taj zahvat može imati značajne utjecaje na okoliš, kako to proizlazi iz odredbe članka 24. stavka 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. U konkretnom slučaju, obični minimalni utjecaji na okoliš proglašeni su kao znatnim utjecajem na okoliš i, posljedično, tužitelj neosnovano upućen na provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš. Ne može se tvrditi da samo postojanje negativnih ili rezerviranih mišljenja, zatraženih i danih temeljem Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, predstavlja negativnu pretpostavku za prihvaćanje Elaborata jer tuženik mora prispjela mišljenja razmotriti, a ne nekritički prihvatiti, a što je ovdje slučaj u odnosu na prihvaćanje mišljenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 1. srpnja 2022. godine. Slijedom svega navedenog, predlaže usvojiti žalbu poništiti prvostupanjsku presudu i rješenje tuženika, uz naknadu troška sastava tužbe, pristupa na ročište i troška sastava žalbe.

3. Tuženik, u odgovoru na žalbu, navodi da su žalbeni prigovori neosnovani, netočni i usmjereni na odugovlačenje spora. Prvostupanjski upravni sud je, na temelju svih dokaza, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio odredbe važećih propisa. Sva utvrđenja suda o bitnim činjenicama koje je sud izložio u obrazloženju presude su potpuna i nedvosmislena i ne dovode u sumnju pravilnost sudske odluke. Slijedom navedenog, predlaže žalbu odbiti.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući osporenu presudu sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje ZUS), ovaj Sud nije našao da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija presudu niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti koji bi ukazivali na njenu nezakonitost.

6. Naime, iz podataka sveza spisa proizlazi da je prvostupanjski upravni sud presudu utemeljio na dokazima i činjenicama koji su u postupku pravilno i u potpunosti utvrđeni, uz pravilno tumačenje primijenjenog materijalnog prava, pri čemu je sud iznio dostatne razloge temeljem kojih je rješenje tuženika ocijenio zakonitim.

7. Po ocjeni ovog Suda, prvostupanjski sud je pravilnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te ne temelju rezultata cjelokupnog postupka, osnovano zaključio da je u konkretnom slučaju, s obzirom na planirani zahvat, potrebno provesti postupak procjene na okoliš i glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, neovisno o činjenici što se planirani zahvat nalazi izvan područja ekološke mreže. S tim u vezi, nije od utjecaja na zakonitost osporene presude okolnost što, obrazlažući svoju odluku, prvostupanjski sud upućuje na obrazloženje osporenog rješenja tuženika, kraj činjenice da je već tuženik dao pravno prihvatljive i dostatne razloge na kojima je utemeljio svoju odluku.

8. Odredbom članka 27. stavka 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ("Narodne novine", broj: 61/14. i 3/17.) propisano je da se rješenje kojim se utvrđuje da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, odnosno rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, donosi nakon što nadležno tijelo razmotri mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

9. Tuženik je o potrebi procjene utjecaja na okoliš odlučio na temelju dostavljene dokumentacije i mišljenja Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje je u cijelosti ugrađeno u obrazloženje rješenja tuženika. Upravo je predmetno tijelo, sa stajališta sektora zaštite prirode, ovlašteno na davanje mišljenja o mogućem utjecaju planiranog zahvata na strogo zaštićene vrste koje obitavaju na području lokacije zahvata.

10. Iz navedenog razloga, okolnost da su ostala tijela, svako u okviru svoje nadležnosti, dala mišljenja da nije potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš, ne dovodi u pitanje pravilnost odluke tuženika, kraj činjenice da je u postupku pravilno utvrđeno da je, sa stajališta zaštite prirode, takvu procjenu potrebno provesti jer se ne može isključiti značajan negativni utjecaj na stanišne tipove mezofilne i neutrofilne čiste bikove šume, koji stanišni tip potpada pod rijetko i ugroženo stanište, niti se može isključiti negativni utjecaj planiranog zahvata na prisustvo, migraciju i stradavanje ciljnih vrsta koje koriste predmetnu lokaciju (velike zvijeri, šišmiši i ptice).

11. Kraj takvog stanja stvari, žalbenim prigovorima nije dovedena u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja ni pravilnost primjene mjerodavnog materijalnog prava, pa ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe. Ovo osobito imajući u vidu da tužitelj pravilnost osporene presude pobija ukazujući na iste činjenice i dokaze na kojima je prvostupanjska presuda utemeljena, ali ih drukčije tumači, dajući u stvari svoje viđenje i ocjenu činjeničnog stanja utvrđenog u postupku te svoju interpretaciju primijenjenog materijalnog prava, a što nije od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari.

12. Kako tužitelj nije uspio sa tužbenim zahtjevom, to je, temeljem članka 79. stavka 4. ZUS-a, pravilno odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova spra, a iz istog razloga je ujedno odbijen i sa zahtjevom za naknadom troška žalbenog postupka.

13. Slijedom svega navedenog, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. i članka 79. stavka 6. ZUS-a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24.), odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 13. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Senka Orlić-Zaninović