Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-578/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Ljudevita Zoričića, kao predsjednika vijeća, suca izvjestitelja Gorana Stošića i Ane Jeleč Pecirep, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: UV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Josip Anzulović Mirošević, odvjetnik u Supetru, protiv tuženika: 1. MV iz [adresa], 2. GV rođ. ĆV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. TV, [adresa] U, Ellaparksvagen 25, OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. UVI, [adresa] U, Ellaparksvagen 25, OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. MVI, [adresa], 43091 Hono, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 6. ZV, [adresa], 43091 M, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Braco Kušeta, odvjetnik u Supetru, radi zabrane uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru broj P-1303/2019 od 4. listopada 2024. godine, u sjednici održanoj 13. svibnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru broj P-1303/2019 od 4. listopada 2024. godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev kojim je traženo da se naloži tuženicima ukloniti dijelove građevine izgrađene na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to na sjevernoj strani, u naravi dio nadstrešnice, dio drvene konstrukcije natkrivene crijepom koja je oslonjena istočnim dijelom na armirano betonsku gredu i armirano betonske stupove, južnim i zapadnim dijelom na armirano betonski potporni zid visine 3,70 m, ukupne dužine cca 14,20 m, a sve izgrađeno uz južni obodni zid stambene građevine do granice vlasništva parcele tuženika označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz zabranu svakog takvog ili sličnog uznemiravanja vlasništva tužitelja, kao i zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška.

2. Protiv te presude žalbu je podnio tužitelj pobijajući je zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u skladu sa žalbenim navodima.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Nije u pravu tužitelj kada prvostupanjsku presudu pobija zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP, jer prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

5.1. Ujedno, pobijajući prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi članka 186. stavka 3. i članka 201. ZPP, prvostupanjski sud ustvari osporava pravilnost primjene materijalnog prava u pobijanoj presudi glede odluke o osnovanosti prigovora promašene pasivne legitimacije (kao materijalnopravnog prigovora) koji su tijekom postupka isticali tuženici ad 1. do ad 6..

5.2. Stoga, jer nisu ostvarene istaknute bitne postupovne povrede, a kako nije počinjena ni koja povreda iz članka 354. stavka 2. ZPP, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to žalba tužitelja zbog navedenog žalbenog razloga nije mogla biti prihvaćena.

6. Neosnovana je i žalba tužitelja podnesena zbog žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dok je i pravilnom primjenom materijalnog prava o tužbenom zahtjevu trebalo jednako odlučiti kao i u prvostupanjskoj presudi.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao vlasnika nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da tuženici kao suvlasnici susjedne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uklone dijelove građevine izgrađene na dijelu njegove nekretnine (dio nadstrešnice i betonskog potpornog zida), uz zabranu svakog takvog ili sličnog uznemiravanja vlasništva tužitelja.

8. Sud prvog stupnja je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (članak 8. ZPP) u pobijanoj presudi pravilno utvrdio – da su tuženici ad 1. do ad 6. uknjiženi kao suvlasnici u određenim idealnim dijelovima nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi stambeni objekt, da je tužitelj vlasnik susjedne (južno položene) nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je raniji vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (prijašnji tuženik ad 7. u ovoj parnici) ĆV, u odnosu na koje je postupak prekinut zbog njegove smrti rješenjem prvostupanjskog suda od 25. siječnja 2024. godine, prije prijenosa vlasništva nekretnine tuženicima ad 1. do ad 6. na njenom južnom dijelu izgradio spornu nadstrešnicu i ogradni zid prema nekretnini tužitelja, da su prema katastarskoj granici između nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vrijeme izgradnje po ĆV nadstrešnica i ogradni zid sagrađeni u cijelosti na nekretnini tuženika oznake čest. zem. [katastarska čestica], što je prikazano u skici vještaka mjernika CV (list 40 spisa), da je katastarska granica između čest. zem. [katastarska čestica] k.o. Sutivan 2018. godine izmijenjena geodetskim elaboratom broj 46, prema kojoj je sporna nadstrešnica jugozapadnim rubom prešla granicu tužiteljeve čest. zem. [katastarska čestica] u točki B skice vještaka mjernika LV od 27. svibnja 2022. godine za 40 cm, dok se u točkama A-C-D podudara sa novom katastarskom granicom, tako da lik označen u skici slovima A-B-C-A, a u naravi dio nadstrešnice i zida koji zahvaća nekretninu tužitelja ima površinu od 2 m2 (list 262 spisa), kao i da je ĆV do svoje smrti bio u posjedu spornog dijela građevine.

9. Polazeći od utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je primjenom odredaba iz članaka 161. i 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/95 i dr.; dalje: ZV) zaključio da tuženici ad 1. do ad 6. nisu pasivno legitimirani u toj (reivindikacijskoj) parnici, jer "niti su isti poduzeli sporne građevinske radove (bilo osobno ili po njihovom nalogu), a niti su u posjedu spornog dijela građevine, već bi u ovoj pravnoj stvari pasivno legitimiran bio isključivo ĆV, u odnosu na kojeg u ovom trenutku nije moguće donijeti odluku sve dok se sukladno rješenju od dana 25. siječnja 2024. godine prekinuti postupak iza istog ne nastavi", slijedom čega je odbio tužbeni zahtjev.

10. Osnovano, međutim, tužitelj u žalbi ističe da se u ovoj parnici radi o tužbi za zaštitu od uznemiravanja u smislu članka 167. ZV ( tzv. actio negatoria), a ne o pravoj vlasničkoj tužbi iz članka 161. ZV, pa da je zbog pogrešnog pravnog pristupa, prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio kao osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika ad 1. do ad 6. u ovom sporu. Naime, prema odredbi članka 167. stavka 1. ZV vlasnik ima pravo za zaštitu od uznemiravanja u slučaju kada je on posjednik sporne stvari, pa ga treća osoba uznemirava u pravu vlasništva njegove stvari na drugi način, a ne oduzimanjem (cijele) stvari. Dakle, svrha je negatorne tužbe postići prestanak uznemiravanja, što je tužitelj postavljenim tužbenim zahtjevom i zatražio, i to zahtjevom za uspostavu stanja kakvo je na njegovoj nekretnini bilo prije uznemiravanja te zabranom daljnjeg uznemiravanja. Slijedom toga, s obzirom na postavljeni zahtjev za uklanjanjem dijelova građevine, a koja je izgrađena većim dijelom na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u parnici su pasivno legitimirani i suvlasnici nekretnine čiji dio je, prema činjenično supstratu tužbe, izgrađen i na nekretnini tužitelja, dakle, i tuženici ad 1. do ad 6..

11. Međutim, kako je u postupku provedenim geodetskim vještačenjem nedvojbeno utvrđeno da su u vrijeme poduzimanja sporne gradnje od strane sada pok. ĆV, odnosno, utuženog uznemiravanja vlasništva tužitelja na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – sporna nadstrešnica i potporni ogradni zid sagrađeni u cijelosti na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sada u suvlasništvu tuženika ad 1. do ad 6., te da gradnjom nije prekoračena u to vrijeme postojeća katastarska granica između nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je 2018. godine izmijenjena usprkos postojanju ovog spora, protivno odredbama članka 24. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 59/18), i pravilnom primjenom materijalnog prava – članka 167. ZV, tužbeni zahtjev ukazuje se neosnovanim.

12. Zbog svega navedenog, neosnovanu žalbu tužitelja valjalo je odbiti te temeljem članka 368. stavka 2. ZPP presuditi kao u izreci.

U Šibeniku, 13. svibnja 2025. godine

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ljudevit Zoričić