Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Poslovni broj Gž Ovr-318/2025-3

Osijek, Europska avenija 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Tatjani Varžić, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Rijeka, OIB 52634238587, koga zastupa Općinskom državno odvjetništvo u Rijeci, protiv protivnika osiguranja LK, iz [adresa], Stran 12, OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja novčane tražbine prethodnom mjerom, rješavajući žalbu predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci od 27. ožujka 2025. poslovni broj Ovr-1722/2024, 12. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba predlagatelja osiguranja se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci od 27. ožujka 2025. poslovni broj Ovr-1722/2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

" I.Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja radi osiguranja novčane tražbine prethodnom mjerom kao neosnovan.

II.Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda upis zabilježbe odbijenog prijedloga poslovni broj Ovr-1722/2024 na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja i to: 2. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2): Stan broj 2 na prvom katu s desne strane glavnog stubišta u jugozapadnom dijelu zgrade koji se sastoji od dvije sobe, predsoblja, spremnice, kuhinje, smočnice, kupaone, nužnika i ostalih nusprostorija u površini od 72,00 m2, u Ulici Šetalište 13. divizije 123, suvlasnički dio koji je jednako velik kao ostali suvlasnički dijelovi s kojim je povezan poseban dio, a koji je neodvojivo povezan sa kč. [katastarska čestica], upisanom u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]."

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija predlagatelj osiguranja, ne navodeći zakonske razloge za žalbu, ali iz sadržaja žalbe proizlazi da je žalbu podnio zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje, odnosno da ga preinači u smislu žalbenih navoda i ne traži trošak sastava žalbe.

2.1. U žalbi navodi da je uz prijedlog za osiguranje dostavio rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Rijeka, broj Klasa: UP/I-471-02/24-01/243, Ur. broj 513-07-08-24-1 od 14. listopada 2024. te da se u prijedlogu i pozvao na citirano rješenje kao dokaz, jer da su iz obrazloženja istog vidljive činjenice utvrđene u upravnom postupku Ministarstva financija, Porezne uprave, broj klasa: UP/I-471- 02/24-01/243, a iz kojih da proizlazi vjerojatnom opasnost da bi se bez predloženog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti i u okviru žalbenih navoda te postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje - ZPP), a na koje povrede, kao i na povredu materijalnog prava ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi sa čl. 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje OZ).

6. Iz spisa i obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je predlagatelj osiguranja na temelju rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Rijeka, broj Klasa: UP/I-471-02/24-01/243, Ur. broj 513-07-08-24-1 od 14. listopada 2024., podnio prijedlog za osiguranje novčane tražbine u ukupnom iznosu od 136.648,00 eura te troškova postupka osiguranja u iznosu od 2.056,00 eura, određivanjem prethodne mjere predbilježbom založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, pobliže opisanoj u toč. II. izreke rješenja.

7. Prethodna mjera radi osiguranja novčane tražbine, sukladno odredbi čl. 332. st. 1. i 2. OZ-a, može se odrediti na temelju odluke suda koja nije postala ovršna ako predlagatelj učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

8. Suprotno navodima žalitelja, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz citiranog članka OZ-a za određivanje prethodne mjere, jer predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom opasnost da bi se bez predloženog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine. Naime, i po stavu ovog suda, predlagatelj je učinio vjerojatnim samo postojanje svoje tražbine utvrđene rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Rijeka, broj Klasa: UP/I-471-02/24-01/243, Ur. broj 513-07-08-24-1 od 14. listopada 2024., dok nije učinio vjerojatnim opasnost da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine.

9. Naime, pravilno je prvostupanjski sud obrazložio da se vjerojatnost ne presumira, već da ista predstavlja uvjerenje da ima više argumenata koji govore u prilog postojanju ili nepostojanju činjenice, nego onih koji govore protiv njenog postojanja, odnosno nepostojanja. Po stavu prvostupanjskog suda, koji prihvaća i ovaj sud, predlagatelj osiguranja u prijedlogu nije predložio niti jedan dokaz vezano za postojanje opasnosti da bi se bez određivanja osiguranja prethodnom mjerom onemogućilo ili otežalo namirenje tražbine, a niti dokaz o tome može predstavljati navod predlagatelja osiguranja „...s obzirom na visinu predmetnog duga te obrazloženja cit. rješenja, sukladno čl. 169 i 171 Općeg poreznog zakona te čl. 332 i 335 Ovršnog zakona postoji opasnost da se bez određivanja prethodne mjere onemogući ili oteža namirenje predmetne tražbine predlagatelja. …", niti navodi u zahtjevu Klasa: UP/l-471-02/24-01/243, Ur. broj: 513-07-08-24-1 od 26. studenog 2024"…u postupku nadzora utvrđen je nesrazmjer između stečene imovine i dokumentiranih izvora za njezino stjecanje". Dakle, navedeno ne može biti dokaz objektivne opasnosti za namirenje tražbine u smislu odredbe čl. 332. st. 2. OZ-a.

10. Činjenica da je protivnik osiguranja vlasnik nekretnine na kojoj je predloženo osiguranje prethodnom mjerom nije sama po sebi dovoljna za zaključak da postoji opasnost da bi se bez osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ispunjenje tražbine.

11. Dakle, ocjenom svih iznesenih činjenica, ovaj sud je utvrdio da je pobijano rješenje pravilno i zakonito, jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio odlučne činjenice na temelju kojih je valjano zaključio da u konkretnom slučaju nisu bili kumulativno ispunjeni uvjeti propisani odredbom čl. 332. st. 1. i 2. OZ-a za određivanje predloženog osiguranja te je, uz primjenu mjerodavnog materijalnog prava, odbio prijedlog za osiguranje kao neosnovan.

12. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u vezi sa čl. 21. st. 1. OZ-a, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Osijek, 12. svibnja 2025.

Sutkinja

Tatjana Varžić