REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp-9256/2024-15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika GRIP d.o.o., EĆ i dr., zbog prekršaja iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje u tekstu: Zakon o radu) i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja (dalje: Državni inspektorat), Klasa: UP/I-116-01/24-02/42, Urbroj: 443-02-03-11-24-4 od 17. srpnja 2024. godine, nakon provedene glavne rasprave zaključene 08. svibnja 2025. godine u odsutnosti prvookrivljenika, drugookrivljene, trećeokrivljenika te ovlaštenog tužitelja, dana 12. svibnja 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: GRIP d.o.o. za proizvodnju, graditeljstvo, usluge, ugostiteljstvo, turizam i trgovinu, OIB: 53058208999, sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba, prekršajno nekažnjavan,
drugookrivljena: EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer NĆ, rođena **.**.1986. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana,
trećeokrivljenik: NĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E, rođen **.**.1961. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavan,
k r i v i s u
1) što u razdoblju od 09. do 12. srpnja 2024. godine u Hvaru, kao poslodavac- pravna osoba i odgovorne osobe poslodavca, nisu radnici ŠĆ prije početka rada uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, s obzirom na to da ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorne osobe poslodavca, u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nisu uručili radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru,
2) što u razdoblju od 09. do 13. srpnja 2024. godine u Hvaru, kao poslodavac- pravna osoba i odgovorne osobe poslodavca, nisu radnicu ŠĆ, koja je s radom počela dana 09. srpnja 2024. godine, prijavili na osiguranje, iako su bili dužni podatke o početku osiguranja dostaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili osiguranje, odnosno to su učinili nakon isteka propisanog roka,
3) što u razdoblju od 09. do 13. srpnja 2024. godine u Hvaru, kao poslodavac- pravna osoba i odgovorne osobe poslodavca, nisu za radnicu ŠĆ dostavili prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih je stekao status osigurane osobe,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili radnika na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe,
čime su djelom pod točkom 1) počinili prekršaj opisan u članku 14. stavku 3. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 3. istog Zakona, djelom pod toč. 2) prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju) kažnjiv po čl. 172. st. 2. toč. 5 u sveti st. 3. istog Zakona, te djelom točkom 3) prekršaj opisan u članku 120. stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), kažnjiv po članku 150. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. toč. 1. istog Zakona.
I. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), prvookrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću i četrdeset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 600,00 (šesto) eura
za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću i četrdeset) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona prvookrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
2.680,00 (dvije tisuće šesto i osamdeset) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčane kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), drugookrivljenoj se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 800,00 (osamsto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto) eura
za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 500,00 (petsto) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona drugookrivljenoj
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
1.400,00 (tisuću i četristo) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčane kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
III. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), trećeokrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 800,00 (osamsto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto) eura
za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 500,00 (petsto) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona drugookrivljenoj
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
1.400,00 (tisuću i četristo) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčane kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
IV. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja navedenih u izreci presude.
2. Glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u odsutnosti uredno pozvane drugookrivljene, koja je dostavila pisanu obranu za prvookrivljenika i za sebe, budući da je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana a naknadno nije bilo drugih dokaza u čijem izvođenju bi okrivljenici mogli eventualno sudjelovati; zbog čega nije bilo potrebe za njenim neposrednim ispitivanjem na ročištu pred sudom. Ujedno je Sud proveo glavnu raspravu u odsutnosti trećeokrivljenika, koji su na istu pozvan putem e-oglasne ploče suda. Naime, okrivljeniku je u više navrata poslan poziv na adresu [adresa], kao jedinu prijavljenu adresu prebivališta trećeokrivljenika, međutim, svi pozivi su se vratili kao neuručeni s naznakom dostavljača „obaviješten, nije podigao pošiljku“. S obzirom na to da okrivljenik nesporno zna za postojanje predmetnog prekršajnog postupka, jer je dostavio u spis svoju pisanu obranu te potpisao i zaprimio obavijesti o počinjenom prekršaju Državnog inspektorata od 15. srpnja 2024. godine, u kojima mu je izričito naglašeno da je do pravomoćnog završetka postupka dužan obavijestiti tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta, jer će mu se u protivnom pismena dostaviti putem oglasne ploče; sud je zaključio kako okrivljenik evidentno izbjegava primitak poziva i dolazak pred sud.
2.1. Na temelju članka 167. stavka 5. Prekršajnog zakona, glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, za kojega je dostava poziva bila neuredno iskazana; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa i ne ugrožava pravilno utvrđivanje činjenica u postupku.
3. Okrivljenici su u svojim obranama sadržajno priznali počinjenje prekršaja navodeći da je kritičnih prigode došlo do njihovog propusta jer nisu odmah prijavili navedenu djelatnicu, koja je zaista radila kod njih nekoliko dana neprijavljeno. Nakon inspekcijskog nadzora su i platiti izrečenu novčanu kaznu i navedenu radnicu odmah prijavili, te će ista kod njih raditi i u turističkoj sezoni 2025. godine.
4. Tijekom dokaznog postupka pročitani su zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja od 10. srpnja 2024. godine sa prilozima, pisana obrana trećeokrivljenog od 01. travnja 2025. godine, podnesak drugookrivljene 06. ožujka 2025. godine, pisana obrana drugookrivljene od 08. svibnja 2025. godine sa prilozima, izvod iz Sudskog registra za prvookrivljenog te je izvršen u vid u prekršajnu evidenciju za okrivljenike, a iz kojih je vidljivo da su prvookrivljenik i drugookrivljena prekršajno neosuđivani a trećeokrivljenik je u dva navrata osuđen za prometne prekršaje.
5. Čl. 14. st. 3. Zakona o radu određuje da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Odredba članka 229. stavka 1. Zakona o radu glasi kako će se novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba, ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (točka 3.). Stavkom 2. istoga članka propisano je da će se za prekršaj novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 kazniti i odgovorna osoba pravne osobe.
5.1. Članak 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju određuje da Podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Odredba članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.). St. 3 istog članka je propisano da za postupke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1320,00 eura.
5.2. Članak 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju određuje da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe. Odredba članka 150. stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba koja zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. st. 3.), dok će se prema stavku 2. istoga članka za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.
6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz navoda njihove obrane te priloženih zapisnika o obavljenim inspekcijskim nadzorima tužitelja, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaj, činjenično opisan i pravno označen u izreci presude. Naime utvrđena zapažanja inspektora mogu se smatrati profesionalnim i stručnim te im se može pokloniti vjera, pogotovo jer je iz istih vidljivo da okrivljenici nisu imali prigovore na obavljanje provedenih nadzora.
7. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu drugookrivljenika pa je tako kao olakotne okolnosti cijenio prekršajnu nekažnjavanost prvookrivljenika i drugookrivljene i prekršajna nekažnjavanost trećeokrivljenika za prekršaje iz domene gospodarstva, kao i izostanak štetnih posljedica počinjenjem prekršaja. Kako s druge strane kod okrivljenika nisu utvrđene otegotne okolnosti, sud smatra da olakotne okolnosti u dovoljnoj mjeri pretežu da opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od najmanjeg koji zakon propisuje za svaki pojedini prekršaj, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
7.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
8. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.
Hvar, 12. svibnja 2025. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Olivera Dedić,v.r.
Lara Menđušić,v.r
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Hvaru, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.
Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis
