Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Gospiću

    Trg Alojzija Stepinca br. 3

    53000 Gospić

    Poslovni broj: K-19/2023-8

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Gospiću, po predsjednici vijeća kao sucu pojedincu Dijani Tomašegović Nikolić, uz sudjelovanje zapisničara Igora Prpića, u kaznenom predmetu protiv optuženog ČT, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. - dalje u tekstu: KZ/11.) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću, broj: KO-DO-112/2022 od 10. listopada 2022., nakon glavne i javne rasprave održane dana 8. svibnja 2025. u prisutnosti zamjenice državne odvjetnice Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću ZT i optuženika, **.**.2025. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    optuženi ČT, sin BT i JT, rođen **.**.1991. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i boravištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa završenom osnovnom školom, djelatnik, nezaposlen, razveden, otac dvoje maloljetne djece, bez čina, bez odlikovanja, srednjeg imovnog stanja, u vlasništvu nema nekretnina i pokretnina veće vrijednosti, neosuđivan, nalazi se na slobodi,

    k r i v  j e

    što je,

    dana 22. rujna 2022. na točno neutvrđenom mjestu u namjeri da se okoristi nezakonitim prevoženjem stranih državljana kroz teritorij Republike Hrvatske te dalje u zemlje Europske unije za novčani iznos od 200,00 eura, iako svjestan da su na područje Republike Hrvatske ušli izvan označenog graničnog prijelaza, bez putnih isprava, te dozvola za ulazak i boravak, u svoje osobno vozilo marke “Škoda” model “Oktavia” registarskih oznaka [registarska oznaka] primio četiri državljanina Iraka, s namjerom da ih odveze do Rijeke, sve dok oko 11:20 sati nije spriječen po policijskim službenicima Operativne akcije “Koridor II”,

    dakle, iz koristoljublja pomogao drugim osobama nedozvoljeno se kretati u Republici Hrvatskoj,

    čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda – protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj članici Europske unije ili potpisnici Schengenskog sporazuma, opisano i kažnjivo po čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11.,144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. – dalje KZ/11.)

    I. Temeljem članka 326. stavak 1. KZ/11., optuženi ČT,

    o s u đ u j e s e

    NA KAZNU ZATVORA

    U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

    II. Te temeljem članka 56. KZ/11. optuženom ČT izriče se

    UVJETNA OSUDA

    na način da se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko optuženi u roku od 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

    III. Na temelju članka 40. stavak 2. i 5. i članka 42. KZ/11., optuženom ČT

    ČT se izriče kao sporedna

    NOVČANA KAZNA

    U VISINI OD 100 (sto) DNEVNIH IZNOSA U VISINI OD 20,00 (dvadeset) eura ŠTO IZNOSI 2.000,00 (dvije tisuće) eura

    IV. Na temelju članka 42. stavak 6. KZ/11., optuženi ČT je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 6 (šest) mjeseci od pravomoćnosti presude.

    V. Temeljem članka 43. KZ/11. stavak 1. kada novčana kazna nije u cijelosti ili djelomično plaćena u roku koji je određen presudom, a ne postoje uvjeti iz članka 42. stavak 7. KZ/11, naplatiti će se prisilno putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona.

    VI. Temeljem članka 43. stavak 2. KZ/11. ako se novčana kazna ne može ni prisilno naplatiti u roku od tri mjeseca, sud će uz pristanak osuđenika donijeti odluku o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro, na način da se jedan dnevni iznos zamijeni s dva sata rada, pri čemu rad za opće dobro ne smije premašiti sedamsto dvadeset sati.

    VII. Temeljem članka 43. stavak 3. KZ/11. ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana kazna, odnosno rad za opće dobro zamijeniti će se kaznom zatvora.

    VIII. Temeljem članka 43. stavak 4. KZ/11. kada se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, sud će jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora, a rad za opće dobro će se zamijeniti sukladno odredbi članka 55. stavak 2. KZ/11, pri čemu kazna zatvora ne može biti dulja od dvanaest mjeseci.

    IX. Temeljem članka 43. stavak 5. KZ/11. isplati li osuđenik novčanu kaznu nakon pravomoćnosti odluke o zamjeni, izvršenje kazne zatvora ili rada za opće dobro će se obustaviti. U slučaju djelomične isplate, izvršiti će se samo preostali dio navedenih kazni.

    X. Temeljem članka 189. stavak 1. ZKP/08. privremeno oduzeti predmet od optuženog ČT, potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Ličko-senjske, Policijske postaje Otočac, serijski broj: [serijski broj] od 22. rujna 2022. I to:

    - mobilni telefon, crne boje, marke “Alpha 20, sa razbijenim ekranom sa pripadajućom sim karticom pozivnog broja [broj telefona],

    ima se vratiti optuženom ČT, koji je dužan preuzeti vraćeni predmet u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti presude, a vraćanje se povjerava po pravomoćnosti Policijskoj upravi Ličko-senjskoj, Policijskoj postaji Otočac. Ukoliko se vraćeni predmet ne preuzme u ostavljenom roku, isti će se uništiti po Policijskoj upravi Ličko-senjskoj,

    Policijskoj postaji Otočac.

    XI. Temeljem članka 148. stavak 1. ZKP/08., a u svezi s člankom 145. stavak 1., stavak 2. točka 6. i stavak 3. ZKP/08, optuženi ČT dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka, i to paušalnu svotu u iznosu od 50,00 (pedeset) eura, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

    Obrazloženje

    1.Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću podignulo je 8. studenog 2022. optužnicu broj: KO-DO-112/2022 od 10. listopada 2022., protiv optuženog ČT, zbog počinjenja kaznenog djela protiv javnog reda – protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, opisano i kažnjivo po članku 326. stavku 1. KZ/11. Navedena optužnica potvrđena je rješenjem optužnog vijeća Općinskog suda u Gospiću poslovni broj: Kov-130/2022-11 od 11. siječnja 2023. (list 48-50 spisa).

    2. Na raspravi 8. svibnja 2025., stranke su se suglasile da temeljem članka 19b. stavak 3. ZKP/08. raspravu u ovom predmetu provede predsjednica vijeća kao sudac pojedinac (list 73 spisa).

    3. Optuženi ČT na raspravi 8. svibnja 2025. očitovao se da se ne smatra krivim za kazneno djelo stavljeno mu na teret optužnicom (list 74 spisa).

    4. Tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pročitani su i pregledani izvješće o postupanju policijskih službenika (list 3 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (list 4 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (list 5 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (list 6-7 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (list 8 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (list 9-10 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (list 11 spisa), zapisnik o ispitivanju okrivljenika sa snimkom koja je reproducirana (list 14-17 I 26 spisa), potvrda prekršajne evidencije (list 66-68 spisa) i uvjerenje iz kaznene evidencije (list 69-70 spisa). Stranke nisu imale primjedbi na provedene dokaze.

    5. U svojoj obrani na raspravi 8. svibnja 2025. optuženi ČT iskazao je da radi sa starim automobilima do 1000 eura i kreće se po cijeloj Hrvatskoj. Toga dana imao je dogovoreno s gospođom iz Rijeke i još negdje blizu Rijeke, ne može se točno sjetiti, da pogleda par automobila za koje je bio zainteresiran za kupnju ili zamjenu. Putem su ga stopirali i stao je, pričali su na engleskom da idu do Rijeke, on ih je povezao i to je bilo to. Nije ih pitao ni odakle su, o njima nije ništa znao niti je pitao (list 75 spisa).

    6. Na pitanje zamjenice ODO Gospić odakle je išao prema Rijeci, optuženik je odgovorio da je išao iz [adresa]. Na pitanje sjeća li se mjesta u kojemu je pokupio autostopere i kako izgleda to mjesto optuženik je odgovorio da se ne sjeća, ali da je to mjesto bilo na glavnoj cesti. Na daljnje pitanje jesu li rekli dokle idu i kojim povodom, optuženik je odgovorio da su rekli da idu do Rijeke radi posla i da je s njima komunicirao na engleskom jeziku. Izgledali su mu kao strani radnici kakvih ima u mjestu gdje optuženik živi.

    7. Reprodukcijom snimke ispitivanja okrivljenika u Policijskoj postaji Otočac od 23. rujna 2022., priložene zapisniku o ispitivanju okrivljenika koji je prethodno na raspravi pročitan (list 14-17 i 26 spisa), utvrđeno je da je optuženi ČT prilikom tog ispitivanja izjavio da se bavi prodajom auta, prelazi cijelu Hrvatsku, samo ne ide puno na more, malo opere, očisti što može, malo uredi i popravi, očisti pa proda automobil, nema obrt, nema radionu, ima kolegu majstora, zaradi 300, 500, 700 kuna. Pronašao si je auto u Rijeci i sve se dogovorio s jednom ženom. Našao je jedan auto u Gospiću, Karlovcu, Zagrebu, po to je krenuo da sve obiđe i za auto koji mu najviše odgovara ostavi kaparu. Dok je prolazio, u navigaciju je kao odredište stavio Rijeka, nije gledao kuda je prolazio i ne zna kojim je selima prolazio, ne zna kako se zovu ta mjesta, nije prvi puta prolazio tim mjestima, jer je išao prošle godine s kolegom na more, ali nije gledao kuda prolazi, jer je spavao, bio je prošle godine na moru, ali sad je prvi puta išao tim putem. Stopirala su mu dva dečka, mislio je da su to dečki iz Zagreba, malo crnije boje, mislio je da stane, bilo mu je dosadno, možda imaju što za prodati, možda hoće kupiti, nalikovali su na malo crne janjevce kao Č. Vozio ih je 15, 20 minuta prije nego ih je policija zaustavila. To je bilo kraj velike napuštene kuće ili restorana, ne zna točno,s velikim parkiralištem, on misli uvijek na posao, možda hoće kupiti auto, možda imaju auto za prodati. Kad su otvorili vrata, on ih je pitao do kuda idu, i on nije još čuo što su mu odgovorili, a dvojica su već sjela na zadnje sjedalo, već ga je bilo i strah i sram, pa su sva četvorica sjela u auto i rekla mu via rijeka, via rijeka, on ih je pitao znate li hrvatski, oni ne znaju hrvatski, ali on zna engleski, koverta, money money, please job, plese job, Rijeka, kovertu nije vidio, ali su mu rekli da će on valjda dobiti kovertu, da idu u Rijeku raditi i da će mu dati 100 ili 200 eura, ali nije shvatio hoće li mu samo jedan dati novac ili sva četvorica za uslugu da ih odveze ili mu ništa ne bi dali, ali on je smislio da nekoga pokupi usput dok ide kupiti auto pa da dobije i 200 kuna on bi bio zadovoljan, on i inače stane ljudima i njemu isto stanu ljudi. Na cesti nije bila gužva, promet je bio normalan, nije bio sam na cesti, bilo je drugih vozila. On ih je vidio da stopiraju i drže prst, još dok je vozio, ispred i iza njega je bilo vozila, vozila ispred nisu im stala, njega nije bilo strah kad je vidio prvu dvojicu da stopiraju, ali kad su četvorica ušla, onda ga je bilo malo strah. Nije znao tko su i što su, ali je na prvu mislio da su Z, jer su bili crne kože pa je mislio da bi mogao nešto kupiti od njih ili prodati auto, ali ga je bio strah kad je shvatio da nisu B pa je mislio da su turisti, bili su pristojni i kulturni, mladi dečki. Kad je krenuo voziti bili su dragi, makar ga je na prvu bilo strah, novac nije uzeo, nije dobio niti kunu, oni su mu rekli kad dođe do Rijeke da će dobiti novac, nije baš dobro razumio engleski, tako je on to shvatio da kad ih doveze do Rijeke da će mu tamo dati 100 eura za prijevoz, kod sebe je imao svojih sto eura i 330 kuna, on je pristao da mu daju novac za uslugu, nije mu bilo važno je li sto, dvjesto, eura ili kuna, nije mislio da su to migranti, mislio je da su normalni ljudi, da je znao da su ilegalni migranti ne bi pristao na 100 i 200 eura, on je vozio puno ljudi različitih, ali je do sad uzeo novac samo od starijeg njemačkog para, on se puno kreće po cijeloj Hrvatskoj, on voli pomoći ljudima. Škoda koju je vozio je njegova, kupio ju je prije par dana, njegov prijatelj AT ili MT, kupio je škodu od vlasnika, ima sve kupoprodajne ugovore, a MT je kupio od vlasnika na kojega je auto registriran, MT mu nije rođak, makar imaju isto prezime, a AT se isto bavi s autima. Nije dobio novac od te četvorice i nije vidio kovertu. Rekli su samo via Rijeka da ih do tuda treba dovesti.

    8. Nakon reprodukcije snimke, sud je optuženiku postavio pitanja radi razjašnjenja razlika u obrani iznesenoj na raspravi i njegovom iskazu kod policije zabilježenom na snimci koja je reproducirana na raspravi. Na upit suda je li išao direktno u Rijeku iz svog mjesta prebivališta kako je danas iskazivao na raspravi ili je putem stao gledati aute u Gospiću i Karlovcu kako je iskazivao na snmci, optuženik je odgovorio da je išao direktno za Rijeku i da je koristio navigaciju kako je rekao na snimci. Na daljnji upit koje je mjesto upisao kao odredište u navigaciji, odgovorio je da se ne sjeća i izmijenio iskaz na način da je izjavio da je stao na još nekim mjestima gdje je htio gledati automobile. Sjeća se da se sreo s jednom muškom osobom, ali se više ničega drugoga ne sjeća, sve ima u mobitelu. Na pitanje suda vezano uz dio iskaza na policiji gdje se spominje koverta, optuženik je odgovorio da je kovertu spomenuo netko od njih četvorice, ali ne zna tko. Na pitanje kako je znao da koverta ima nekakve veze s njim, optuženik je odgovorio da su ga autostopisti pitali hoće li nešto za tu uslugu, na što im je on odgovorio da ne treba ništa. Više se ne sjeća koliki iznos su mu ponudili, ali ostaje kod iskaza koji je rekao na policiji jer je i tamo govorio istinu. Na pitanje da pojasni odgovor dan zamjenici vezano uz strane radnike u njegovom mjestu prebivališta, optuženik je naveo da je u njegovom mjestu i tada i danas bilo puno J koji obavljaju razne poslove pa je za autostopiste mislio da su A ili M koji rade s autima. Na pitanje tko je vlasnik automobila u kojem je prevozio autostopiste, optuženik je odgovorio da ne zna, da je vlasnik automobila čije ime ne zna prodao taj automobil AT, od kojega ga je optuženik kupio dva ili tri dana prije ovog događaja, policija je vratila automobil vlasniku DT, a on je automobil vratio optuženiku. Optuženik je zvao DT da ide po taj automobil, da bi se automobil vratio optuženiku.

    9. U ovom predmetu nije sporno da je optuženi ČT **.**.2025. na točno neutvrđenom mjestu u svoje vozilo primio četiri strana državljana s namjerom da ih odveze do Rijeke, jer je te činjenice optuženik priznao u svojoj obrani.

    10. Sporno je je li optuženik znao da prevozi osobe koje su na područje Republike Hrvatske ušle izvan označenog graničnog prijelaza, bez putnih isprava, dozvola za ulazak i boravak, dakle, ilegalne migrante i je li ih optuženik primio u svoje vozilo s namjerom da se okoristi tim nezakonitim prevoženjem kroz teritorij Republike Hrvatske.

    11. Iz pročitanog izvješća o postupanju policijskih službenika (list 3 spisa) proizlazi da su 22. rujna 2022. oko 11:20 sati na DC D50, u mjestu Otočac, a u smjeru autoceste A1, po zaustavljanju vozila kojim je upravljao optuženi ČT, policijski službenici u vozilu pronašli četiri NN muške osobe, od kojih je jedna osoba sjedila na suvozačevom sjedalu, dok su ostale tri osobe sjedile na stražnjem sjedalu bez ikakvih osobnih dokumenata, a za koje se opravdano sumnja da su na ilegalan način ušli, kretali se i boravili u [adresa] te da su po vlastitoj izjavi te osobe irački D. Optuženik nije osporavao navode ovog izvješća, štoviše, u svojoj je obrani potvrdio da je prevozio četiri muške osobe, strane državljane. Temeljem navedenog, nedvojbeno je utvrđeno da je optuženi ČT prevozio četiri osobe, strane državljane, koje su u Republiku Hrvatsku ušle i u njoj boravile nedozvoljeno.

    12. Glede spornih činjenica je li optuženik bio svjestan, odnosno, je li znao da prevozi ilegalne migrante te je li ih prevozio s ciljem da se materijalno okoristi, sud je analizirao obranu optuženog ČT i njegov iskaz dan prilikom ispitivanja u Policijskoj postaji Otočac.

    13. S tim u vezi prvo valja napomenuti da je optuženik davao različite iskaze vezano uz razlog svog putovanja, odredište i plan puta. Tako je u obrani pred sudom prvo naveo da je iz [adresa] išao u Rijeku i još negdje blizu Rijeke, da bi kasnije odgovarajući na pitanja suda prvo rekao da je išao direktno za Rijeku, a kasnije promijenio iskaz i rekao da se ne sjeća koje je mjesto upisao kao odredište u navigaciji i da je stao na još nekim mjestima gdje je htio gledati automobile. U iskazu na policiji optuženik je rekao da je išao u Rijeku, ali je putem planirao pogledati automobile u Gospiću, Karlovcu i Zagrebu, u navigaciju je upisao Rijeku kao odredište, nije gledao kuda prolazi i ne zna kojim je mjestima prolazio. Ovi navodi optuženika konfuzni su i proturječni, nelogični i neživotni. Naime, notorna je činjenica da se Otočac ne nalazi na putu za Rijeku i ako je optuženik u navigaciju upisao Rijeku i kretao se po uputama navigacije, jer kako sam navodi ne zna kuda je prolazio, nikako se nije mogao, ako je planirao u [adresa] putovati za Rijeku, zateći na mjestu gdje su ga zaustavili policijski službenici. Stoga, sud nije povjerovao optuženiku da je planirao ići u Rijeku nekim svojim poslom.

    14. Nadalje, vezano uz svijest optuženika o identitetu osoba koje je prevozio optuženik je u obrani pred sudom naveo da o osobama koje je prevozio nije ništa znao i da je mislio da su A ili M koji rade s automobilima. U iskazu na policiji, optuženik je naveo da su mu stopirala dva dečka, mislio je da su to dečki iz Zagreba, malo crnije boje, a stao im je jer mu je bilo dosadno i mislio je da možda imaju nešto za prodati ili nešto hoće kupiti, izgledali su kao malo crni janjevci, kao Z. Kasnije, u istom iskazu u policiji je rekao da je mislio da su Z, jer su bili crne kože pa je mislio da bi mogao nešto kupiti od njih ili im prodati auto, da bi u jednom trenutku optuženik izjavio da je mislio da su turisti. Dakle, optuženik je u svojoj obrani pokušao uvjeriti sud da je mislio da su ljudi koji autostopiraju negdje na cesti, ljudi koji nešto prodaju ili kupuju automobile ili su možda ipak turisti, da A, Z, M, jednako izgledaju i bave se automobilima. Ovakvu obranu optuženika ovaj sud cijeni konfuznom, nelogičnom i neuvjerljivom pa nije povjerovao optuženiku da nije znao da u vozilo prima ilegalne migrante.

    15. Glede obećane zarade ili koristi koju je prijevozom htio ostvariti, optuženik je u svojoj obrani pred sudom naveo da je kovertu spomenuo netko od četvorice autostopista, da su ga pitali hoće li nešto za tu uslugu prijevoza, da im je rekao da ne treba ništa, da se više ne sjeća koliki iznos su mu ponudili, ali da ostaje kod iskaza koji je dao na policiji. Prilikom ispitivanja na policiji, vezano uz tu okolnosti, okrivljenik je prvo rekao da kad su sva četvorica sjela u auto da su mu rekli via rijeka, via rijeka, on ih je pitao znate li hrvatski, oni ne znaju hrvatski, ali on zna engleski, koverta, money money, please job, plese job, Rijeka, kovertu nije vidio, ali su mu rekli da će on valjda dobiti kovertu, da idu u Rijeku raditi i da će mu dati 100 ili 200 eura, ali nije shvatio hoće li mu samo jedan dati novac ili sva četvorica za uslugu da ih odveze ili mu ništa ne bi dali, ali on je smislio da nekoga pokupi usput dok ide kupiti auto pa da dobije i 200 kuna on bi bio zadovoljan. Kasnije u iskazu je rekao da novac nije uzeo, nije dobio niti kunu, oni su mu rekli kad dođe do Rijeke da će dobiti novac, nije baš dobro razumio engleski, tako je on to shvatio da kad ih doveze do Rijeke da će mu tamo dati 100 eura za prijevoz, kod sebe je imao svojih sto eura i 330 kuna, on je pristao da mu daju novac za uslugu, nije mu bilo važno je li sto, dvjesto, eura ili kuna, nije mislio da su to migranti, mislio je da su normalni ljudi, da je znao da su ilegalni migranti ne bi pristao na 100 i 200 eura. Sud je zaključio da je i u odnosu na okolnost koristi koju je htio ostvariti, optuženik iskazivao proturječno i konfuzno, međutim, iz svih navoda optuženika proizlazi da je optuženiku obećana novčana nagrada ako te osobe doveze u Rijeku i da je on očekivao da mu te osobe daju neki novčani iznos kad dođu u Rijeku. Iz spomenutih navoda optuženika, nedvojbeno proizlazi da je optuženik očekivao novčanu nagradu ili naknadu za prijevoz ilegalnih migranata. Sud nije povjerovao da je optuženik primio ilegalne migrante u svoje vozilo bez obećane naknade, budući da u svom iskazu sam optuženik navodi da je pristao da mu osobe koje je prevozio daju novac za uslugu prijevoza. Kontradiktorni i konfuzni navodi optuženika vezano uz visinu obećanog iznosa, po ocjeni suda samo su nevješt pokušaj optuženika usmjeren na izbjegavanje kaznene odgovornosti pa ne dovode u pitanje uvjerenje suda da je optuženik pristao prevesti migrante radi obećane nagrade, dakle, iz koristoljublja.

    16. Zaključno, sud optuženikovu obranu u dijelu u kojemu optuženik negira da je znao da prevozi ilegalne migrante, kao i da prijevoz nije počinio iz koristoljublja cijeni neuvjerljivom, konfuznom, kontradiktornom samom sebi i usmjerenom isključivo na izbjegavanje kaznene odgovornosti. Stoga sud nije povjerovao optuženiku da nije znao koga prevozi i da ga na izvršenje prijevoza nije motivirala obećana materijalna korist.

    17. Sud je u cijelosti poklonio vjeru provedenim formalnim dokazima, koje u dijelu koji se odnosi na nespornu činjenicu da je optuženik prevozio ilegalne migrante kad je zaustavljen od strane policijskih službenika potvrđuje i optuženik u svojoj obrani. Na temelju provedenog dokaznog postupka te ocjene cjelokupnog dokaznog materijala i analize svakog provedenog dokaza zasebno, ali i u njihovoj ukupnosti i međusobnoj povezanosti, sud je izvan razumne sumnje utvrdio da je optuženi ČT počinio kazneno djelo stavljena mu na teret optužnicom.

    18. Sud je utvrdio da je optuženik svojim postupanjem ostvario subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela protiv javnog reda – protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz članka 326. stavak 1. KZ/11., jer je dana 22. rujna 2022. na točno neutvrđenom mjestu u namjeri da se okoristi nezakonitim prevoženjem stranih državljana kroz teritorij Republike Hrvatske te dalje u zemlje Europske unije za novčani iznos od 200,00 eura, iako svjestan da su na područje Republike Hrvatske ušli izvan označenog graničnog prijelaza, bez putnih isprava, te dozvola za ulazak i boravak, u svoje osobno vozilo marke “Škoda” model “Oktavia” registarskih oznaka [registarska oznaka] primio četiri državljanina Iraka, s namjerom da ih odveze do Rijeke, sve dok oko 11:20 sati nije spriječen po policijskim službenicima Operativne akcije “Koridor II”. Dakle, prevozio je četvoricu ilegalnih migranata, znao je da se radi o ilegalnim migrantima, a prevozio ih je s ciljem da dobije novčanu naknadu, dakle, motiviran koristoljubljem.

    19. Optuženik je postupao s izravnom namjerom, svjestan obilježja kaznenog djela i htio je njegovo ostvarenje, a ubrojivost optuženika tijekom postupka nije dovedena u pitanje.

    20. Slijedom svega navedenog, nedvojbeno je utvrđeno da je optuženik počinio kazneno djelo upravo na način kako mu se stavlja na teret, a kako je to navedeno u izreci presude pa je stoga proglašen krivim i osuđen po zakonu.

    21. Obzirom je optuženik ČT proglašen krivim, sud je cijenio sve okolnosti koje utječu na visinu i vrstu kazneno pravne sankcije i to stupanj krivnje, okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, društvenu opasnost, osobne i imovinske prilike i prijašnji život.

    22. Kao olakotne okolnosti sud je optuženiku cijenio dosadašnju neosuđivanost te činjenicu da je otac dvoje maloljetne djece o kojima skrbi i koje je dužan uzdržavati. Iz ovih olakotnih okolnosti, a posebno iz ranije neosuđivanost, proizlazi da je ovo kazneno djelo jedna izdvojena negativna epizoda u inače besprijekornom životu optuženika.

    23. Kao otegotnu okolnost sud je cijenio društvenu opasnost te ugrožavanje sigurnosti građana Republike Hrvatske i njihove imovine, a podredno i sigurnost građana Europske unije i njihove imovine. Naime, na području Općinskog suda u Gopiću ovo kazneno djelo u stalnom je porastu. Osobe koje ne ispunjavaju uvjete za legalan ulazak u Republiku Hrvatsku i države članice Europske unije iskorištavaju prostor slabije nasljenosti uz granicu s Bosnom i Hercegovinom da ilegalno i mimo granične kontrole uđu u Republiku Hrvatsku. Na taj je način ozbiljno ugrožena sigurnost Republike Hrvatske i podredno država članica Europske unije, jer kod takvih osoba, koje većinom ne posjeduju nikakve osobne dokumente, a zbog ilegalnog ulaska policija ne vrši nikakvu kontrolu nad njima, nije moguće utvrditi odakle su došle, koji im je krajnji cilj i kakve su im namjere. U tom ilegalnom ulasku, boravku i kretanju kroz Republiku Hrvatsku pomažu im osobe motivirane brzom i lakom zaradom, koje ne mare za posljedice takvog svog postupanja.

    24. Temeljem tako utvrđenih okolnosti sud je optuženog ČT za kazneno djelo iz članka 326. stavka 1. KZ/11. na temelju članka 326. stavka 1. KZ/11, osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine te je na temelju članka 56. KZ/11. optuženiku izrečena uvjetna osuda, na način da se kazna zatvora od 1 (jedne) godine na koju je osuđen neće izvršiti ako optuženik kroz vrijeme provjeravanja od 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Ovakva sankcija bi u cijelosti trebala utjecati na optuženika da se više ne javi kao počinitelj kaznenih djela, a isto tako tako i na sve druge građane da se ne jave kao počinitelji ovakvih kaznenih djela.

    25. Obzirom se radi o kaznenom djelu iz koristoljublja, na temelju članka 40. stavak 2. i 5. i članka 42. KZ/11, optuženom ČT sud je izrekao kao sporednu novčanu kaznu u visini od 100 (sto) dnevnih iznosa u visini od 20 (dvadeset) eura, što iznosi 2.000,00 (dvije tisuće) eura, a koju je temeljem članka 42. stavak 6. KZ/11. optuženik dužan platiti u roku od 6 (šest) mjeseci, od pravomoćnosti presude. Temeljem članka 43. stavak 1. KZ/11., kada novčana kazna nije u cijelosti ili djelomično plaćena u roku koji je određen presudom, a ne postoje uvjeti iz članka 42. stavak 7. KZ/11., naplatiti će se prisilno putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona. Temeljem članka 43. stavak 2. KZ/11. ako se novčana kazna ne može ni prisilno naplatiti u roku od tri mjeseca, sud će uz pristanak osuđenika donijeti odluku o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro, na način da se jedan dnevni iznos zamijeni s dva sata rada, pri čemu rad za opće dobro ne smije premašiti sedamsto dvadeset sati. Temeljem članka 43. stavak 3. KZ/11. ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana kazna, odnosno rad za opće dobro zamijeniti će se kaznom zatvora. Temeljem članka 43. stavak 4. KZ/11. kada se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, sud će jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora, a rad za opće dobro će se zamijeniti sukladno odredbi članka 55. stavak 2. KZ/11., pri čemu kazna zatvora ne može biti dulja od dvanaest mjeseci. Temeljem članka 43. stavak 5. KZ/11. isplati li osuđenik novčanu kaznu nakon pravomoćnosti odluke o zamjeni, izvršenje kazne zatvora ili rada za opće dobro će se obustaviti. U slučaju djelomične isplate, izvršiti će se samo preostali dio navedenih kazni. Sud je visinu dnevnog iznosa odredio slobodnom procjenom, imajući u vidu da je optuženi ČT srednjeg imovnog stanja, bez imovine veće vrijednosti, koji prihode ostvaruje povremenim prodajama rabljenih vozila i s obvezom uzdržavanja dvoje maloljetne djece.

    26. Sud smatra da će upravo ovakvom glavom i sporednom kaznom, na koje je optuženik osuđen, biti postignuta svrha kažnjavanja, odnosno da će upravo ovakva kazna biti dovoljna da optuženika odvrati od budućeg protupravnog postupanja. Osim toga, ovakva kazna, prema ocjeni suda, primjerena je da izrazi društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jača povjerenje građana u javni poredak utemeljen na vladavini prava te utječe i na sve građane da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenog djela i o pravednosti kažnjavanja, te je sud mišljenja da će se upravo izrečenom kaznom u cijelosti ostvariti kako specijalna, tako i generalna prevencija.

    27. Temeljem članka 189. stavak 1. ZKP/08. sud je odlučio da se privremeno oduzeti predmet od optuženog ČT, potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave Ličko-senjske, Policijske postaje Otočac, serijski broj: [serijski broj] od 22. rujna 2022. I to: mobilni telefon, crne boje, marke “Alpha 20, sa razbijenim ekranom sa pripadajućom sim karticom pozivnog broja [broj telefona], vrati optuženom ČT, koji je dužan preuzeti vraćeni predmet u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti presude, a vraćanje se povjerava po pravomoćnosti Policijskoj upravi Ličko-senjskoj, Policijskoj postaji Otočac. Ukoliko se vraćeni predmet ne preuzme u ostavljenom roku, isti će se uništiti po Policijskoj upravii Ličko-senjskoj, Policijskoj postaji Otočac, jer tijekom postupka nije utvrđeno da bi taj predmet bio namijenjen ili uporabljen za počinjenje kaznenog djela ili nastao kaznenim djelom.

    28. Obzirom na osuđujuću presudu, a imajući u vidu imovno stanje optuženog, sud je na temelju 148. stavak 1. ZKP/08., a u svezi s člankom 145. stavak 1. i stavak 2. točka 6. i stavak 3. ZKP/08. presudio da je optuženik dužan naknaditi troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 50,00 (pedeset) eura, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

    29. Slijedom obrazloženog, presuđeno je kao u izreci.

    U Gospiću, 9. svibnja 2025.

    Predsjednica vijeća kao sudac pojedinac:

    Dijana Tomašegović Nikolić

    Pouka o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba koja se može podnijeti u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje županijski sud.

    DNA:

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću, na broj KO-DO-112/2022

    2. Optuženi ČT

    3. PP Otočac, po pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.