Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Ovr-516/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ingrid Bučković, kao sucu pojedincu, u građansko pravnoj stvari ovrhovoditelja Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama, Sesvete, Trg Dragutina Domjanića 6, protiv ovršenika KT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Raiću, odvjetniku iz Zagreba, radi ovrhe na nekretnini, rješavajući žalbu ovršenika izjavljenu protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Ovr-698/2024 od 5. srpnja 2024., ispravljenog rješenjem poslovni broj Ovr-698/2024 od 9. srpnja 2024., 9. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovršenika te se ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Ovr-698/2024 od 5. srpnja 2024. ispravljeno rješenjem poslovni broj Ovr-698/2024 od 9. srpnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1.Rješenjem prvostupanjskog suda, na temelju ovršnog rješenja Ministarstva financija, Carinske uprave, Područni carinski ured Zagreb Kl.: UP/I-415-02/20-18/543, Ur.br: 513-02-3005/48-20-3 od 23. prosinca 2020., a radi naplate novčanog potraživanja ovrhovoditelja u iznosu od 12.156,09 eura (glavnica 11.976,90 eura, kamata 179,19 eura) sa zateznim kamatama tekućim na glavnicu od 23. prosinca 2020. do isplate, kao i troškova ovršnog postupka sa pripadajućim zateznim kamatama, određena je ovrha na nekretnini ovršenika upisanoj kod Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižnog odjela Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Dugo Selo, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica], kuća i dvorište u [adresa] površine 452 m2. Trošak ovrhovoditelja odmjeren je u iznosu od 200,00 eura.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio ovršenik, pozivom na žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i odbaci prijedlog za ovrhu kao neuredan, a podredno obije kao neosnovan.

3.Žalba je osnovana.

4. Pazeći po službenoj dužnosti povodom izjavljene žalbe na temelju čl. 50. st. 5. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje:OZ) na bitne procesne povrede propisane čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22., 114/22., 155/23.dalje: ZPP) utvrđeno je da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna od tih procesnih povreda.

5. Prema stanju spisa predmeta pobijano rješenje o ovrsi doneseno je na temelju rješenja Ministarstva financija, Carinske uprave, donesenog u upravnom postupku, a koje rješenje sukladno čl. 23. toč.4. OZ-a, predstavlja ovršnu ispravu, a koja isprava prema stanju spisa, nije ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, niti je na drugi način izgubila svojstvo djelotvornosti niti je utvrđeno da je bez učinka, a niti je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha, niti je ovrha određena na predmetima iz čl. 4. st. 4. i 5. OZ-a, na što sud temeljem čl. 50. st. 5. OZ- a povodom izjavljene žalbe pazi po službenoj dužnosti.

6. Žalbeni navodi kojima ovršenik ističe da prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave nije podnesen sukladno članku 39.a stavka 1. OZ-a na propisanom obrascu, nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o ovrsi. Naime, odredbe OZ-a ne propisuju posljedice u slučaju ne postupanja po navedenoj odredbi, a pored toga u situaciji kada prijedlog za ovrhu sadrži sve potrebno da bi se po istom moglo postupati, kao u konkretnom slučaju, inzistiranje na podnošenju prijedloga na propisanom obrascu predstavljalo bi pretjerani formalizam i povredu prava na pristup sudu.

7. Iz istih razloga, suprotno žalbenim navodima okolnost da u prijedlogu za ovrhu suprotno čl. 39.st.1. OZ-a nisu navedeni osobni identifikacijski brojevi Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Stalne službe u Sesvetama i zamjenice općinskog državnog odvjetnika koja je potpisala prijedlog, nije od utjecaja na urednost prijedloga i posljedično tome pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o ovrsi.

8. Donošenjem pobijanog rješenja nije ostvaren žalbeni razlog iz čl. 50.st.1.toč.2. OZ- a na koji se sadržajem žalbe poziva ovršenik navodeći da rješenje Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Carinske uprave na temelju kojeg je određena ovrha nije steklo svojstvo ovršnosti s obzirom da je u tijeku upravni spor u kojem ovršenik osporava zakonitost tog rješenja. To iz razloga jer predmetno rješenje sadrži potvrdu o ovršnosti od 26. siječnja 2021., a pokretanje upravnog spora nije od utjecaja na ovršnost istog.

9. U odnosu na žalbene navode kojima ovršenik osporava nadležnost Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Carinske uprave za donošenje rješenja koje predstavlja ovršnu ispravu u ovom postupku, valja reći da ovršenik takvim navodima zapravo osporava pravilnost i zakonitost tog rješenja, što ne može s uspjehom činiti u ovom postupku.

10. Žalbeni navodi kako ovrhovoditelj nema tražbinu prema ovršeniku odnosno da su tražbine iz predmetne ovršne isprave prestale postojati, paušalni su i kao takvi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

11. U odnosu na žalbene navode kojima se ovršenik poziva na posebne uvjete za određivanje ovrhe na nekretnini propisane čl. 80.b OZ-a ističući da nekretnina na kojoj je određena ovrha predstavlja njegov dom, da je riječ o njegovoj jedinoj nekretnini, da je teško i kronično bolesna osoba i da ovrhovoditelj nije pokušao ovrhu na drugim nekretninama pa da nema pravo naplatiti se iz vrijednosti te nekretnine, valja reći da budući da glavnica tražbine ovrhovoditelja prelazi iznos od 5.300,00 eura, sud je s obzirom na iznijete navode sukladno čl. 80.b st.2. OZ-a dužan ocijeniti da li bi prodajom nekretnine ovršenika bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, pri kojoj ocijeni je dužan voditi računa o okolnostima konkretnog slučaja, a osobito onim propisanim st. 3. istoga članka te ukoliko utvrdi da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu, može odbiti prijedlog za ovrhu. U svezi s time, sud je ovlašten na temelju čl. 7.st.2. OZ-a održati ročište.

12. Iz navedenih razloga valjalo je primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP-a u svezi s čl. 21. st.1. OZ-a uvažiti žalbu ovršenika i ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, kao u izreci.

U Rijeci 9. svibnja 2025.

Sutkinja

Ingrid Bučković