Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: Gž Ovr-111/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Blanki Pervan, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja JC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Jeleni Šanić, odvjetnici u Splitu, Domovinskog rata 10, protiv protivnika osiguranja: 1) GC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]) ŽC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] ([adresa]), [adresa], radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-644/2025 od 24. ožujka 2025., 9. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja osiguranja JC, ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-644/2025 od 24. ožujka 2025. i predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"Odbacuje se prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine."

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj osiguranja zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijano rješenje preinači i usvoji prijedlog za određivanjem predložene privremene mjere, odnosno isto rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak. Pobijanim je rješenjem odbačen prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine. U obrazloženju je navedeno kako je predlagatelj dana 27. siječnja 2025. već podnio istovjetan prijedlog koji je pravomoćno odbijen iako nije došlo ni do kakvih promijenjenih okolnosti koje bi taj prijedlog okarakterizirale kao bitno drugačijeg od ranije podnesenog. Prilikom donošenja pobijanog rješenja počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku jer rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, pogotovo jer u njemu nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Istina je da je već ranije podnio prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine koji je pravomoćno odbijen, međutim, sud prvog stupnja je pogrešno zaključio da nije došlo ni do kakvih promijenjenih okolnosti koje bi podneseni prijedlog okarakterizirao kao bitno drugačiji od ranije podnesenog. Iz navoda podnesenog prijedloga i priloženih dokaza razvidno je kako su se nakon prethodno podnesenog prijedloga izmijenile okolnosti i to na način da je na lice mjesta izašao komunalni redar koji je utvrdio da se radi o radovima za koje je potrebno imati glavni projekt, nadzornog inženjera i prethodno izvršiti prijavu početka radova, odnosno da je riječ o radovima za koje je potrebno ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu. Riječ je o potencijalnoj ugrozi za predlagatelja jer je vlasnik nekretnine i izvođenjem nelegalnih radova na njegovoj nekretnini prijeti mu novčana kazna od strane građevinske inspekcije. Komunalni je redar naveo kako ne može obustaviti građenje zbog činjenice da od strane nadležnog ministra još uvijek nije donesen Pravilnik o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta od strane komunalnog redara, što znači da niti jedna institucija u Republici Hrvatskoj, osim suda u predmetnom postupku ne može privremeno zatvoriti predmetno gradilište dok se ne riješi spor među strankama, a koje privremeno zatvaranje je zatraženo prijedlogom. Izmijenjene su i okolnosti nastale zbog činjenice da je nakon podnošenja prethodnog prijedloga na lice mjesta izašao geodet koji je sačinio geodetsko situacijski nacrt stvarnog stanja te preklop s katastarskim planom i slikom iz zraka iz kojih je razvidno da se predmetni radovi odvijaju upravo na njegovoj nekretnini. Dodatna okolnost je i ta da je protivnik osiguranja na lice mjesta dostavio armaturnu mrežu i planira još opsežnije radove na njegovoj nekretnini, jer će nalijevanjem betona nastati mu još veća šteta. Ne radi se više o slaganju običnih betonskih blokova, već o teškim radovima s armiranim betonom. Svakim danom nastaju bitno izmijenjene okolnosti jer protivnika osiguranja nitko ne zaustavlja i od početnog zidića, sad je sagrađen zid s dodatnim objektom i nastavlja se gradnja i širi zahvat sve dok se potpuno ne obezvrijedi njegova (predlagateljeva) nekretnina. Razvidno je da protivnik osiguranja bez pravnog temelja i unatoč brojnim upozorenjima gradi nezakonite građevine na tuđoj nekretnini. S druge strane vlasnik nekretnine se prije podnošenja prijedloga obratio protivniku osiguranja, na što se ovaj oglušio i nastavio s radovima; obratio se policiji koja je izašla na lice mjesta i sačinila potvrdu; obratio se građevinskoj inspekciji gdje mu je rečeno da će zbog nedostatka radne snage i prioriteta pri rješavanju predmeta doći na red tek nakon nekoliko godina te je upućen na traženje drugog puta zaštite; obratio se komunalnom redaru jedinice lokalne samouprave koji nije ništa učinio te je podnio i tužbu zbog smetanja posjeda u kojem sporu još nije zakazano ni pripremno ročište, iako je proteklo već 5 mjeseci od podnošenja tužbe. Kao vlasnika nekretnine ostavlja ga se potpuno bespomoćnim da zaštiti svoja Ustavom i zakonom zajamčena prava, a svima se ostalima šalje poruka o isplativosti ponašanja kakvo čini protivnik osiguranja.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Privremena mjera kao sredstvo osiguranja predstavlja vrstu ovrhe čija svrha nije neposredno namirenje, već osiguranje budućeg namirenja iste, ali i ostvarenje faktičnog privremenog stanja u pogledu tog spornog pravnog odnosa, radi sprječavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.

6. Prema odredbi čl. 346. st. 1. toč. 1. i 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24.; dalje OZ) radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7. Sukladno odredbi čl. 347. st. 1. toč. 7. OZ radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito nalog protivniku osiguranja da obavi određenu radnju potrebnu kako bi se sačuvala pokretnina ili nekretnina ili održalo postojeće stanje stvari s tim da prema st. 2. istog članka Zakona, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda, može se odrediti mjera kojom će se privremeno urediti sporni odnos među strankama.

8. Sukladno odredbi čl. 341. st. 1. OZ privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka te nakon završetka postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena.

9. Što se tiče dokazivanja opasnosti predlagatelj osiguranja trebao bi učiniti vjerojatnom činjenicu da je protivnik osiguranja poduzeo ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju te dokazati uzročnu vezu između te radnje ili ponašanja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežavanju ostvarenja tražbine, time što bi se promijenilo postojeće stanje stvari, a predloženom bi se privremenom mjerom nastupanje tih posljedica moglo otkloniti.

10. Iz spisa predmeta proizlazi da je predlagatelj osiguranja JC pred prvostupanjskim sudom podnio tužbu protiv protivnika osiguranja GC i LC radi predaje u posjed dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to onog dijela koji će biti utvrđen skicom geodetskog vještaka, slobodnog od stvari i osoba, uklanjanjem ogradno potpornog zida od betonskih blokova na istočnom dijelu nekretnine.

11. Uz tužbu je u predmetnom postupku predlagatelj osiguranja priložio i zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu iz kojeg proizlazi da je na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (prirodno neplodno zemljište) u površini od 552 m2 upisan kao vlasnik za cijelo (l.s. 15).

12. Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbacio prijedlog za osiguranjem određivanjem privremene mjere iz razloga jer je predlagatelj osiguranja 27. siječnja 2025. podnio istovjetni prijedlog za određivanjem privremene mjere između istih stranaka o kojem je odlučivao prvostupanjski sud i odbio ga kao neosnovan, koja je odluka postala pravomoćna. Smatra da nije došlo ni do kakvih promijenjenih okolnosti koje bi prijedlog predlagatelja osiguranja okarakteriziralo kao bitno drugačijeg od onog koji je podnesen i odbijen, pri čemu se pozvao na odredbu čl. 333. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje ZPP).

13. S obzirom da je predlagatelj osiguranja podnio vlasničku tužbu radi predaje u posjed dijela nekretnine koje je upisani zemljišnoknjižni vlasnik te da iz navoda njegove žalbe proizlazi da protivnik osiguranja izvodi građevinske radove na dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje je predlagatelj osiguranja vlasnik, unatoč činjenici da je predlagatelj osiguranja 27. siječnja 2025. podnio prijedlog za određivanjem privremene mjere, koji je prijedlog pravomoćno odbijen, predlagatelj osiguranja je doveo u sumnju činjenično utvrđenje prvostupanjskog suda da navodima prijedloga iznesenim u tužbi i prijedlogu za određivanjem privremene mjere predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom nastanak štete koja mu prijeti.

14. Naime, u spisu predmeta ne prileži prijedlog za određivanje privremene mjere predlagatelja osiguranja od 27. siječnja 2025., a ni odluka suda prvog stupnja od 10. veljače 2025., niti je predmetnom spisu priložen parnični predmet povodom tužbe tužitelja od 30. listopada 2024. kako bi se utvrdilo da li je riječ o istovjetnom prijedlogu predlagatelja osiguranja između istih stranaka radi određivanja privremene mjere te da li je u konkretnome došlo do promijenjenih okolnosti zbog kojih bi podneseni prijedlog za određivanje privremene mjere od 13. ožujka 2025. mogao biti ocijenjen istovjetnim kao i prijedlog predlagatelja osiguranja od 27. siječnja 2025., odnosno da li je u konkretnome došlo do promijenjenih okolnosti, na koje u svojoj žalbi ukazuje žalitelj.

15. Stoga je sud prvog stupnja prilikom donošenja pobijanog rješenja kojim je odbacio prijedlog predlagatelja osiguranja počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno isto se rješenje i ne može ispitati, slijedom čega je žalbu žalitelja trebalo uvažiti, pobijano rješenje ukinuti po čl. 380. toč. 3. ZPP i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

16. Prvostupanjski će sud radi odlučivanja o predlagateljevu prijedlogu za osiguranje određivanjem privremene mjere pribaviti i u spis priložiti presliku prijedloga predlagatelja od 27. siječnja 2025. te odluku suda od 10. veljače 2025. kojom je odbijen taj prijedlog kao i presliku parničnog predmeta povodom tužbe tužitelja od 30. listopada 2024. te utvrditi da li je riječ o istovjetnim prijedlozima za osiguranje određivanjem privremene mjere i istim okolnostima te ponovno odlučiti o prijedlogu predlagatelja osiguranja radi određivanja privremene mjere u kojoj će odluci jasno navesti da li su se u konkretnome ispunile pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere.

Zadar, 9. svibnja 2025.

Sutkinja

Blanka Pervan