REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp-8096/2024-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika NAUTIČKI CENTAR SUĆURAJ d.o.o i dr., zbog prekršaja iz članka 5. stavka 3. u svezi čl. 229. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje u tekstu: Zakon o radu) i dr., po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područni ured Split, Službe za nadzor radnih odnosa (dalje: Državni inspektorat) Klasa: 116-02/24-01/791, Urbroj: 443-02-03-10-24-1 od 14. lipnja 2024. godine; nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 07. svibnja 2025. u odsutnosti okrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 09. svibnja 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: „NAUTIČKI CENTAR SUĆURAJ“ d.o.o. za usluge u nautičkom turizmu, sa sjedištem u [adresa], OIB: 39193801360, prekršajno nekažnjavan; kao pravna osoba
drugookrivljenik: RP, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R, rođen **.**.1973. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan k r i v i s u
1) što u razdoblju od 31. siječnja do travnja 2023. godine te od siječnja do ožujka 2024. godine, u Sućurju, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, za radnicu LP koja je radila u punom radnom vremenu od ponedjeljka do nedjelje od 06,00-13,00 ili 13,00-23,00 sati, sedam dana tjedno u evidenciji radnog vremena nisu evidentirali takav njen rad već su pojedini dani u mjesecu koje je ista radila evidentirani kao slobodni dani,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu vodili evidenciju o radnicima i o radnom vremenu na propisan način (članak 5.),
2) što u razdoblju od 22. siječnja 2023. godine do 28. veljače 2024. godine, u Sućurju, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, za radnicu LP, te u razdoblju od 13. lipnja 2023. godine do 24. veljače 2024. godine za radnika OP, potom u razdoblju od 15. siječnja 2023. godine do 23. veljače 2024. godine za radnicu PP, nisu istima omogućili korištenje dnevnog odmora u trajanju od dvanaest sati,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, radniku nisu omogućili korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 74.)
3) što u razdoblju od 10. siječnja 2023. godine do 26. ožujka 2024. godine, u Sućurju, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radnici LP omogućili korištenje tjednog odmora budući da je ista radila sve dane u tjednu od ponedjeljka do nedjelje,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, radniku nisu omogućili korištenje tjednog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 75.),
4) što u razdoblju od 30. lipnja 2021. godine do 30. lipnja 2023. godine, u Sućurju, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radnici LP omogućili korištenje godišnjeg odmora u trajanju od najmanje četiri tjedna,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, radniku nisu omogućili korištenje godišnjeg odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 77.),
5) što dana 01. lipnja 2023. godine u Sućurju, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radnika OP, koji je s radom počeo 01. lipnja 2023. godine, prijavili na osiguranje, iako su bili dužni podatke o početku osiguranja dostaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili osiguranje, odnosno to su učinili nakon isteka propisanog roka,
čime su radnjom pod toč. 1. počinili prekršaj opisan u članku 5. stavku 2. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 1. istog Zakona, radnjom pod toč. 2. počinili prekršaj opisan u članku 74. stavku 1. Zakona o radu, kažnjiv po članku 228. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 16. istog Zakona, radnjom pod toč. 3. počinili prekršaj opisan u članku 75. stavku 1. Zakona o radu, kažnjiv po članku 228. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 17. istog Zakona, radnjom pod toč. 4. počinili prekršaj opisan u članku 77. stavku 1. Zakona o radu, kažnjiv po članku 228. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 18. istog Zakona, radnjom pod točkom 5) počinili prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju).
I. Na temelju naprijed citiranih propisa, prvookrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 8.090,00 (četiri tisuće sto i deset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 4.110,00 (četiri tisuće sto i deset) eura za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 4.110,00 (četiri tisuće sto i deset) eura za djelo pod 4) novčana kazna u iznosu od 4.110,00 (četiri tisuće sto i deset) eura za djelo pod 5) novčana kazna u iznosu od 660,00 (šesto i šezdeset) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona prvookrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 21.080,00 (dvaedeset i jednu tisuću i osamdeset) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona prvookrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 60 (šezdeset) dana po primitku ove presude. Ukoliko prvookrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II. Na temelju naprijed citiranih propisa, drugookrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 920,00 (devesto i dvadeset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 530,00 (petsto i trideset) eura za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 530,00 (petsto i trideset) eura za djelo pod 4) novčana kazna u iznosu od 530,00 (petsto i trideset) eura za djelo pod 5) novčana kazna u iznosu od 660,00 (šesto i šezdeset) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona drugookrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.570,00 (dvije tisuće petsto i osamdeset)
eura
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona drugookrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 60 (šezdeset) dana po primitku ove presude. Ukoliko drugookrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti po 30,00 (trideset) eura u roku od 60 (šezdeset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.
2. Sud je proveo glavnu raspravu u odsutnosti okrivljenika, koji su na istu pozvani putem e-oglasne ploče suda. Naime, okrivljenicima je u više navrata poslan poziv na adrese [adresa] (adresa sjedišta prvookrivljenika) i [adresa], kao jedinu prijavljenu adresu prebivališta drugokrivljenika, međutim, svi pozivi su se vratili kao neuručeni s naznakom dostavljača „obaviješten, nije podigao pošiljku“. S obzirom na to da okrivljenici nesporno znaju za postojanje predmetnog prekršajnog postupka, jer je drugookrivljenik potpisao i zaprimio obavijesti o počinjenom prekršaju Državnog inspektorata od 07. lipnja 2024. godine, u kojima mu je izričito naglašeno da je do pravomoćnog završetka postupka dužan obavijestiti tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta, jer će mu se u protivnom pismena dostaviti putem oglasne ploče; sud je zaključio kako okrivljenici evidentno izbjegavaju primitak poziva i dolazak pred sud.
2.1. Jednako tako, na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, koji je također uredno pozvan, a izostanak nije opravdao; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.
3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao zapisnik o saslušanju svjedoka LP sastavljen pred Državnim inspektoratom, Područni ured Split, dana 04. ožujka 2024. godine, evidencije o radnom vremenu na ime LP, OP i PP za 2023. i 2024. godinu, obrazac eM-1P HZMO-a od 06. lipnja 2023. godine, izvod iz Sudskog registra za prvookrivljenika. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa za okrivljenike, iz koje je vidljivo da je okrivljenici prekršajno nekažanjavani.
4. Odredba čl. 5. st. 1. i 2. Zakona o radu propisuje da je poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Članak 229. st. 1. toč. 1. istog zakona određuje da će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.), dok je stavkom 2. propisano da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
4.1. Odredba čl. 74. st. 1. Zakona o radu propisuje da tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno. Članak 228. st.1. toč. 16. istog zakona određuje da će se novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku ne omogući korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 74.), dok je stavkom 2. propisano da će se novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
4.2. Odredba čl. 75. st. 1. Zakona o radu propisuje da radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 74. ovoga Zakona . Članak 228. st.1. toč. 17. istog zakona određuje da će se novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku ne omogući korištenje tjednog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 75.) dok je stavkom 2. propisano da će se novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
4.3. Odredba čl. 77. st. 1. Zakona o radu propisuje da radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna. Članak 228. st.1. toč. 18. istog zakona određuje da će se novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom( članci 77.) dok je stavkom 2. propisano da će se novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
4.4. Odredba članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.).
5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz sadržaja pročitanih isprava, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje, činjenično opisane i pravno označene u izreci presude. Naime utvrđena zapažanja inspektora mogu se smatrati profesionalnim i stručnim te im se može pokloniti vjera, pogotovo jer je isti postupao obavljajući svoju službenu dužnost i nema razloga lažno teretiti okrivljenike.
5.1. Ujedno je sud sukladno uvidu u navedene dokaze izvršio manje korekcije činjeničnog opisa optužbe, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno.
6. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu drugookrivljenika, pa je tako olakotnim cijenio prekršajnu nekažnjavanost okrivljenika dok nije utvrdio posebnih otegotnih okolnosti. Slijedom navedenog je okrivljenicima izrekao pojedinačne novčane kazne za svaki prekršaj u visini zakonskih minumuma za iste te potom primjenom odredbi o stjecaju izrekao ukupne novčane kazne navedene u izreci presude, te će se na taj način prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
6.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
7. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Hvar, 09. svibnja 2025. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Olivera Dedić,v.r.
Lara Menđušić,v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Hvaru u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni viši sud.
Dostaviti: okrivljenicima, tužitelju, u spis
