Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ovr-565/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sucu Borisu Mimici, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila viša sudska savjetnica Ivana Papić Jurić, u predmetu predlagatelja osiguranja Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Split, Katančićeva 5, Zagreb, OIB:18683136487, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, protiv protivnice osiguranja SF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Ovr-264/2024-2 od 24. travnja 2024., 8. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnice osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Ovr-264/2024-2 od 24. travnja 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem je, na temelju izvršnog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Split, Klasa: UP/I-415-02/2021-001/02144, Ur.br. 513-007-17/2024-11 od 13. ožujka 2024., radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 52.520,32 Eur (glavnica 43.889,48 Eur, kamate 8.630,84 Eur) kao i zakonske zatezne kamate, koje na iznos glavnice teku od 14. ožujka 2024. pa do konačnog podmirenja, iznosa od 26,54 eur na ime troškova postupka, te troškova ovog postupka osiguranja sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ovog rješenja pa do konačnog podmirenja, protiv protivnika osiguranja određeno osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. zgr. [katastarska čestica] zgrada bez zemljišta za 6/48 dijela, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
2. Protiv tog prvostupanjskog rješenja protivnica osiguranja izjavila je žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ), s prijedlogom ovom sudu da uvaži žalbu i ukine pobijano rješenje.
3. Žalba protivnice osiguranja nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje, sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu odredaba postupka, niti ostvarenje pogrešne primjene materijalnog prava, a ni kojeg drugog žalbenog razloga iz članka 50. stavka 1., u vezi s člankom 290. OZ-a, na koji pazi po službenoj dužnosti.
5. Pobijanim rješenjem o osiguranju prihvaćen je prijedlog predlagatelja osiguranja protiv protivnice osiguranja, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnice osiguranja, na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Split, Klasa: UP/I-415-02/2021-001/02144, Ur.br. 513-007-17/2024-11 od 13. ožujka 2024.
6. Postupak osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, o kakvom je ovdje riječ, reguliran je odredbama članaka 295. - 298. OZ-a. Tako je odredbom članka 296. OZ-a određeno da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, dok je prema članku 82. OZ uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika ili ispravu podobnu za upis ovršenikova prava u slučaju da je pravo vlasništva na nekretnini upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika, koju odredbu je odgovarajuće primijeniti i u postupku osiguranja temeljem članka 290. OZ-a.
7. Iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], proizlazi da je protivnica osiguranja suvlasnica, odnosno vlasnica, predmetnih nekretnina.
8. Temeljna pretpostavka za donošenje predmetnog rješenja je postojanje ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja koja se ima osigurati. Ovršnu ispravu, među ostalim, predstavlja i ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno, sukladno odredbi članka 23. stavka 1. OZ-a.
9. Odlukom upravnoga tijela smatra se rješenje i zaključak koji su u upravnom postupku donijeli tijelo državne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima, a upravnom nagodbom smatra se nagodba zaključena u upravnom postupku pred tim tijelom, odnosno pred tom osobom. Odredbom članka 25. stavka 4. OZ-a je određeno da odluka donesena u upravnom postupku je ovršna ako je postala ovršna po pravilima koja uređuju taj postupak.
10. Odredbom članka 297. OZ-a propisan je način zasnivanja založnog prava tako da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom (stavak 1.), te će se pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi naznačiti ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba određena (stavak 2.), a ukoliko protivnik osiguranja nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine, predlagatelj osiguranja dužan je uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava vlasništva protivnika osiguranja (stavak 4.).
11. Stoga, kako se prema odredbi članka 290. OZ-a na osiguranje tražbine na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ostvarenja tražbine, pravilno je, sukladno odredbama OZ-a, radi naplate novčane tražbine predlagatelja osiguranja određeno osiguranje na nekretninama u vlasništvu protivnice osiguranja, za korist predlagatelja osiguranja.
12. Protivnica osiguranja žalbenim navodima nije dovela u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja kojim je zasnovano založno pravo radi osiguranja tražbine koja potječe iz ovršne isprave.
13. Naime, u odnosu na žalbene navode protivnice osiguranja prema kojima je jedna od predmetnih nekretnina, kat. čest. zgr. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], prodana trećoj osobi još 2020., za navesti je protivnici osiguranja da takve navode mora istaknuti upravo ta treća osoba. Usput je za navesti i da iz priloženog ugovora i ne proizlazi da bi treća osoba stekla pravo vlasništva navedene nekretnine, jer nedostaje potvrda o isplati u smislu članka 9. Ugovora o kupoprodaji od 29. srpnja 2020.
14. Nadalje, nisu od značaja ni navodi protivnika osiguranja da predmetna ovršna isprava nije pravomoćna s obzirom na to da je odredbom članka 25. stavka 4. OZ-a propisano da je odluka donesena u upravnom postupku ovršna ako je postala ovršna po pravilima koja uređuju taj postupak, a rješenje sadrži pečat da je postalo ovršno 19. ožujka 2023., stoga se po toj ispravi ima postupati sve dok nije ukinuta, preinačena, stavljena izvan snage, izgubila svoju djelotvornost, ili je utvrđeno da je bez učinka.
15. U odnosu na prigovor protivnice osiguranja da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom, upućuje se prvostupanjski sud postupiti po odredbi članka 52. stavka 1., 2. i 3. OZ-a, s obzirom na to da se radi o žalbenom razlogu propisanom člankom 52. stavkom 1. točkom 11. OZ-a.
16. Protivnica osiguranja u žalbi navodi i da ističe prigovor prijeboja, za dugovanja HZZO prema istoj. Iz navedenog proizlazi da se ne radi o građansko-pravnoj kompenzaciji, već o prigovoru radi prebijanja, stoga je za odgovoriti protivnici osiguranja da je takav procesno pravni prigovor prijeboja ograničen na parnični postupak i ne može se sa uspjehom isticati u postupku osiguranja.
17. Stoga, kada je prvostupanjski sud utvrdio da je prijedlog za osiguranje zasnovan na ovršnoj ispravi kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja, pravilnom primjenom materijalnog prava je pravilno prihvatio prijedlog predlagatelja osiguranja radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnice osiguranja.
18. Slijedom navedenog, a kako nisu ostvareni žalbeni razlozi, trebalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, žalbu protivnika osiguranja odbiti kao neosnovanu, pobijano rješenje potvrditi te riješiti kao izreci.
Split, 8. svibnja 2025.
SUDAC
Boris Mimica
