REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-1621/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Mirna Maržić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja HUP-ZAGREB d.d., OIB: 66859264899, Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 9, protiv ovršenika Stečajna masa iza TEMPO d.d. „u stečaju“, OIB: 44298008659, Zagreb, Miramarska cesta 13D, kojeg zastupa stečajna upraviteljica Davorka Huljev iz Zagreba, koju zastupa punomoćnik Domagoj Javorović, odvjetnik u Zagrebu, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi treće osobe SU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Aleksandar Joksović, odvjetnik u Zagrebu, protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-175/2023 od 12. veljače 2025., 8. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
Preinačuje se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-175/2023 od 12. veljače 2025. i rješava:
Prihvaća se kao osnovan prijedlog za odgodu ovrhe treće osobe SU, te se ovrha odgađa do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi proglašenja ovrhe nedopuštenom koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu poslovni broj P-2583/2024.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog treće osoba SU za odgodom predmetne ovrhe u ovome postupku koja se vodi na nekretnini ovršenika upisanoj kod Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], (E-32), suvlasnički dio 33/10000, povezan s posebnim dijelom lokal br. 1. u prizemlju zgrade [adresa], površine 18,60 m2, u nacrtu označeno plavom bojom.
2. Iz obrazloženja proizlazi da je prvostupanjski sud tako odlučio jer je utvrdio da treća osoba nije dokazala sve zakonom propisane pretpostavke u čl. 67. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj : 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24.; dalje: OZ) čije postojanje je nužno za usvajanje zahtjeva za odgodu ovrhe. Prvostupanjski sud navodi da treća osoba nije dokazala vjerojatnost postojanja svoga prava koje sprječava provedbu ovrhe jer da je iz isprava koja su dostavljena u spis vidljiv samo pravni osnov (titulus) stjecanja prava vlasništva putem pravnoga posla na predmetnoj nekretnini, ali nije vidljivo i da je pravo upisano u zemljišne knjige, to jest (modus) stjecanja. Također, prvostupanjski sud navodi da treća osoba nije dokazala ni vjerojatnost postojanja pretpostavke da bi provedbom ovrhe treća osoba pretrpjela nenadoknadivu ili tešku nenadoknadivu štetu.
3. Protiv pobijanog rješenja žalbu je izjavila treća osobe zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka, zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnome žalitelj u svojoj žalbi prigovara da u odnosu na dokazivanje postojanja svoga prava vlasništva prvostupanjski sud pogrešno zahtjeva da treća osoba dokaže da je izvjesno da je ona vlasnik predmetne nekretnine umjesto da traži samo razinu uvjerenja koja odgovara postojanju vjerojatnosti da je treća osoba vlasnik kako je propisano u čl. 67. st. 1. OZ-a. Žalitelj navodi da iz dostavljenih isprava nesporno proizlazi vjerojatnost prava vlasništva treće osobe te je pogrešno od prvostupanjskog suda zahtijevati i dokaz o knjižnom upisu jer bi u tom slučaju pravo vlasništva treće osobe bilo izvjesno te ne bi ni došlo do vođenja ovoga ovršnog postupka. Žalitelj navodi i da je prvostupanjski sud pogriješio kada je ocjenjivao kakva to konkretno šteta prijeti trećoj osobi. Predlaže drugostupanjskome sud da prihvati žalbu treće osobe i preinači prvostupanjsku odluku na način da odredi odgodu ovrhe, podredno, da ukine pobijano rješenje i vrati predmet natrag prvostupanjskome sudu na ponovan postupak.
4. Odgovor na žalbu nije izjavljen.
5. Žalba treće osobe je osnovana.
6. U skladu s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a ovaj sud je ispitao pobijano rješenje na temelju odredbe iz čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP), u vezi s čl. 381. ZPP-a, u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
7. Ovaj sud smatra osnovanim žalbeni navod da je treća osoba dokazala vjerojatnost svojeg prava vlasništva.
8. Odgoda ovrhe na prijedlog treće osobe normirana je odredbom čl. 67. OZ-a, kojim je propisano kako će na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom sud odredit odgodu ovrhe u pogledu tog predmeta ako ta osoba učini vjerojatnom postojanje svojeg prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena.
9. Kako je već ranije navedeno prvostupanjski sud obrazlažući vjerojatnost postojanja prava vlasništva treće osobe na predmetnoj nekretnini propustio je ocijeniti da se pravo vlasništva ne stječe samo pravnim poslom već i na temelju zakona, a naročito dosjelošću kako je propisano u čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 81/15. - službeni pročišćeni tekst; dalje: ZV). Naime, iz dostavljenih isprava proizlazi vjerojatnost da je već 2000. godine predmetna nekretnina predana predniku treće osobe u posjed i da je taj posjed kvalificiran, to jest, zakonit, istinit i pošten. Kako je u čl. 160. st. 2. ZV-a propisan rok od 10 godina za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u kvalificiranom posjedu tako je vidljivo da postoji vjerojatnost treće osobe da je stekla na temelju zakona pravo vlasništva na predmetnoj nekretnine prije upisa zabilježbe ovrhe na njoj 2013. godine. S obzirom da se stjecanje vlasništva na temelju zakona događa u trenutku ispunjena zakonom propisanih uvjeta i da odluka suda u tome smislu ima samo deklaratoran karakter postoji vjerojatnost da treća osoba raspolaže pravom koji sprječava ovrhu jer je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci poslovni broj Rev 242/2021 od 8. lipnja 2022. zauzeo pravno stajalište da osoba koja je vlasništvo nekretnine stekla na temelju zakona prije pokretanja ovršnog postupka odnosno publiciranja zabilježbe ovrhe u zemljišnim knjigama, ima pravo koje sprječava ovrhu, neovisno o savjesnosti ovrhovoditelja.
10. U odnosu na postojanje drugog kumulativnog uvjeta propisanog u čl. 67. st. 1. OZ-a da će trećoj osobi ako ne dođe do odgode ovrhe nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta ovaj sud smatra s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, jer je predmet ovrhe poslovni prostor u centru Grada Zagreba, da je nastanak teško nadoknadive štete trećoj osobi provedbom ovrhe očit iz razloga što će trećoj osobi biti naknadno teško nadoknaditi nastalu štetu od ovrhovoditelja, između ostalog i s obzirom da se radi o poslovnom prostoru, te će biti otežano zato dokazati nastalu štetu u dijelu izmakle koristi.
11. Dakle, kako su ispunjenje obje pretpostavke propisane u čl. 67. st.1. OZ-a potrebne za odgodu ovrhe na zahtjev treće osobe, potrebno je preinačiti pobijano rješenje na način da se prihvati kao osnovan zahtjev za odgodu treće osobe i predmetna ovrha odgodi do pravomoćnog okončanja parnice kojom se ovrha proglašava nedopuštenom.
12. Stoga je odlučeno kao u izreci ovoga rješenja na temelju čl. 380. st. 3. ZPP-a, u vezi s čl. 21. OZ-a.
Zagreb, 8. svibnja 2025.
Sutkinja
Mirna Maržić
