Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Gž-633/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda: Vesne Vrkić Perak, kao predsjednika vijeća, te Željka Marina kao suca izvjestitelja i Marijane Žulj Jakovljević, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. NL, pok. N, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dejana Jakac i Marine Mraković, odvjetnicima u Buzetu, protiv tuženika 1. ŽL, od Ž, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, 2. NLO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. ČL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasništva nekretnina, odlučujući o žalbi tuženika ŽL iz [adresa], protiv presude Općinskog suda u Pazinu, broj: P- 324/2020-28 od 20. travnja 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 8. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, broj: P-324/2020-28 od 20. travnja 2022.,

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

" I. Utvrđuje se da suvlasnički udio prvotuženika u nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], iznosi 3000/8014 dijela.

II. Suvlasnička zajednica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane z z. k. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] razvrgava se geometrijskom diobom. Nalaže se cijepanje nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], u katastarskom operatu Područnog ureda za katastar Pazin i zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Pazinu, te su tuženi 1. ŽL, 2. ŽLO i 3. ČL dužni trpjeti provedbu ove presude i cijepanja k. č. [katastarska čestica] upisane z z. k. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], na način kako je to prikazano u skici izmjere s prijedlogom parcelacije sačinjenom po vještaku Mariji Brajković, prema parcelacijskom elaboratu i prijavnom listu koji će biti sastavni dio ove presude, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se prvotuženiku da tužitelju nadoknadi parnične troškove u iznosu od 10.897,80 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje sa svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena od dana presuđenja pa do isplate, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog trošak u cijelosti."

2. Pravodobno podnesenom žalbom tuženik ŽL pobija takvu prvostupanjsku presudu u cijelosti zbog svih razloga iz članka 353. stavak 1- Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22. – u nastavku teksta: ZPP).

Predlaže preinačenje prvostupanjske presude na način da u cijelosti odbije tužbene zahtjeve tužitelja kao neosnovane, te naloži tužitelju da žalitelju naknadi troškove postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud je potpuno i istinito utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

5. Prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Nesporno je među strankama:

- da je tužitelj bio samovlasnik sporne nekretnine čije dijelove je prodao tuženicima

- da su tužitelj i tuženici u zemljišnim knjigama upisani kao suvlasnici nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] vinograd, upisana bez površine u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to tužitelj u 1010/7510 dijela, prvotuženik u 3500/7510 dijela, drugotužena u 1000/7510 dijela i trećetuženik u 2000/7510 dijela

- da je kod ovog suda vođen postupak radi razvrgnuća suvlasništva nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na prijedlog ovdje tužitelja te drugo i trećetuženika kao predlagatelja protiv ŽL kao protustranke pod posl. br. P-522/2019, koji je postupak obustavljen.

8. U vanparničnom postupku radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina proveden je očevid na licu mjesta 7. lipnja 2019. kojem su nazočili predlagatelji ŠL, ČLO i ČL, a u ime sada žalitelja pristupila je zamjenica njegovog punomoćnika.

9. Nakon sačinjenja nalaza i mišljenja vještaka Mr. sc. Marije Brajković dipl.ing.geod. žalitelj se usprotivio prijedlogu parcelacije sačinjenom po vještaku tvrdeći da nisu poštivani suvlasnički udjeli stranaka, jer je on temeljem kupoprodajnog ugovora suvlasnik u 3500/7510 dijela.

10. Nesporno je da su tužitelj i žalitelj dogovorili kupoprodaju južnog dijela sporne nekretnine za cijenu od 6.000 kuna, te da je u ugovoru o kupoprodaji zaključenom 28. srpnja 2015. između tužitelja i žalitelja, koji ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika u [adresa] pod brojem: Ov-1941/15, upisano da tužitelj prodaje, a ŽL kupuje suvlasnički udio od 3500/7510 dijela k. č. [katastarska čestica], i to dio koji graniči sa k. č. [katastarska čestica] k.ko. [katastarska općina] površine 3500 m, te da među strankama nije bilo sporno da je predmet kupoprodaje južni dio te nekretnine.

11. Tužitelj tvrdi da je tom tuženiku prodao južni dio nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je od ostataka parcele i njenog sjevernog dijela odvojen postojećom prirodnom visinskom razlikom, pokosom (tzv. korunom), na istočnom dijelu starim suhozidom, a na u zapadnom dijelu žičanom ogradom.

Žalitelj tvrdi, a nakon što je sačinjen nalaz i mišljenje vještaka i kojim je utvrđeno da bi žalitelju pripalo 3000 m2 te čestice, da je on kupio 3500 m2 čestice i da nije ničim konkretizirano koji je to dio čestice, tj. da nije kupovina bila ograničena do tzv. korune, starog suhozida i na zapadnom dijelu žičane ograde.

12. Provedenim dokazima utvrđeno je da prije zaključenja kupoprodajnog ugovora sporni dio zemljišta nije premjeravan, a tuženik je izjavio da niti nakon zaključenja ugovora on nije izvršio premjeravanje kupljenog zemljišta. Tuženi se nije protivio postavljanju ograde na zapadnom dijelu nekretnine od strane tužitelja niti mu je osporavao posjed do te ograde već se usprotivio tužbenom zahtjevu tek nakon provedenog vještačenja kako je već naprijed navedeno.

13. Pravilno prvostupanjski sud ocjenjuje da takvo ponašanje ovog tuženika pokazuje kako je isti smatrao da mu pripada južni dio sporne nekretnine do prirodne granice tzv. korune i suhozida koji se proteže na istočnom dijelu te granice uz očigledno vidljivu visinsku razliku terena i nekretnine prije i iza te granice.

14. Suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud je dao ocjenu svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno dovodeći u međusobnu vezu iskaze parničnih stranaka i ugovora o kupoprodaji, a što proizlazi iz obrazloženja prvostupanjske presude.

15. Točan je žalbeni navod da je pod točkom 13, obrazloženja navedeno da su na okolnosti dogovora koji su prethodili zaključenju kupoprodajnih ugovora između tužitelja kao prodavatelja i tuženika saslušani svjedok JL, odvjetnik OL, te tužitelj i tuženici, ali je iz daljnjeg obrazloženja razvidno što je utvrđeno iskazom svakoga od tih svjedoka i dana ocjena tih iskaza, pa ne postoji kontradiktornost na koju se poziva žalitelj.

16. Tuženici ČLO i ČL u svojim iskazima nisu niti tvrdili da su bili prisutni zaključenju ugovora tužitelja i žalitelja, već su opisali način na koji su oni znali koji dio nekretnine kupuju i to polazeći upravo od tzv. korune koja je bila početna točka kao granica od koje im je pokazan dio koji njima prodaje i da je upravo koruna bila podloga za daljnju prodaju.

17. Sud prvog stupnja svoju odluku temelji na primjeni članka 247. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. – u nastavku teksta: ZOO), članka 2. i članka 319. tog Zakona jer se u konkretnom slučaju ugovaratelji ne slažu u pogledu ispunjenja ugovora.

U pogledu razvrgnuća suvlasništva sud je pravilno primijenio članak 47. stavak 1. i članak 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 137/99., 22/00. 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14. – u nastavku teksta: ZVDSP).

18. Odluka o parničnom trošku utemeljenja je na članku 154. stavak 1. ZPP-a s tim da je tužitelj trošak zatražio samo od žalitelja, a ne i od ostala dva tuženika budući isti nisu osporavali razvrgnuće suvlasništva niti predmetni tužbeni zahtjev. Detaljno je obrazloženo za koje radnje tužitelju pripada parnični trošak, a u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 142/12, 103/14, 118/14, i 107/15).

19. Temeljem svega navedenog i članka 368. stavak 1. ZPP-a žalba je odbijena, a prvostupanjska presuda potvrđena.

Vukovar, 8. svibnja 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Vesna Vrkić Perak