Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-276/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Bjelousov predsjednice vijeća, te suca izvjestitelja mr. sc. Krunoslava Barana i sutkinje Jasne Bratek članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IH (ranije I), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Tomislavu Filakoviću, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika CH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Vedranu Staniću odvjetniku u Odvjetničkom društvu Stanić & Zrno j.t.d., Osijek, radi naknade štete, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 20. prosinca 2024. poslovni broj: Pn-117/2024-10, na sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba tužitelja se uvažava kao osnovana te se ukida presuda Općinskog suda u Osijeku od 20. prosinca 2024. poslovni broj: Pn-117/2024-10 te se predmet vraća sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvoga stupnja suđeno je:

"I. Odbija se tužitelj IH s tužbenim zahtjevom koji glasi: " Tuženik CH iz [adresa] dužan je tužitelju IH iz [adresa] na ime naknade štete isplatiti iznos od 10.617,82 eura (slovima: desettisućašestosedamnaesteuraosamdesetdvacenta) sa zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate kao i nadoknaditi prouzročeni parnični trošak, sve u roku 15 dana".

II. Nalaže se tužitelju IH da tuženiku CH u roku 15 dana naknadi trošak parničnog postupka u iznosu 2.000,00 eura zajedno s pripadajućom zateznom kamatom računajući od dana donošenja prvostupanjske presude 20. prosinca 2024. pa do isplate u visini kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena. Obrazl

2. Presudu suda prvoga stupnja pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome navodI kako je u pobijanoj presudi sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbu čl. 1085. st. 3. i st. 4. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj:35/05, 41/08, 125/11, 75715,29,18, 126/21 i 155/23, dalje: ZOO) kada je zaključio da tužitelj nije postavio tužbeni zahtjev sukladno navedenoj odredbi, odnosno tražio uspostavu prijašnjeg stanja, a ne isplatu naknade štete. Ističe kako je obrazloženje pobijane presude kontradiktorno, jer sud navodi kako uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, a istovremeno odbija tužbeni zahtjev, jer tužitelj nije tražio uspostavu prijašneg stanja. Stoga, po navodima tužitelja pobijana presuda proturječi razlozima presude i nema razloga o odlučnim činjenicama čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka. Navodi kako je sud prvog stupnja nepravilno utvrdio i činjenično stanje, pogrešno navodeći tko su vlasnici spornih nekretnina. Predlaže uvažiti žalbu kao osnovanu i preinačiti pobijanu presudu na način da se usvoji u cijelosti tužbeni zahtjev, odnosno podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tuženik ističe kako tužitelj pogrešno zaključuje kako je nevažno za naknadu štete je li tužitelj nesavjestan odnosno nepošten posjednik, te da je njegov posjed nepošten od trenutka prijema tužbe ovdje tuženika glede smetanja posjeda sporne nekretnine odnosno radi uznemiravanja prava vlasništva tuženika. Smatra kako je sud prvog stupnja pravilno utvrdio činjenično stanje i pravilno primijenio materijalno pravo, te da je izreka presude razumljiva i na zakonu utemeljena i ne postoji povreda odredaba parničnog postupka. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u granicama dopuštenih žalbenih razloga pazeći pri tome po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio kako je žalba osnovana.

6. U pobijanoj presudi ostvaren je i žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, osobito jer presuda ne sadrži jasne, logične i neproturječne razloge o činjenicama odlučnim za pravilnu primjenu materijalnog prava. Pravilno tužitelj u žalbi ističe da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, da presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, pa se stoga za sada ne može ispitati niti pravilnost primjene materijalnog prava.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete u iznosu od 10.617,82 Eur-a, koju je tuženik počinio na nekretnini tužitelja rušenjem dijela objekata tužitelja koji su prelazili među.

8. U postupku pred sudom prvog stupnja utvrđeno je:

- da je u trenutku podnošenja tužbe 29. veljače 2008. tužitelj bio vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], a da je tuženik bio vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina], na kč. br. [katastarska čestica],

- da se dio objekata tužitelja nalazio na dijelu nekretnine tuženika, odnosno da je građenjem prekoračena međa,

- da je tuženik 20. listopada 2007. srušio dio objekata tužitelja koji prelaze među,

- da je tužitelj nakon toga samovlasno uspostavio prijašnje stanje,

- da je tuženik 31. siječnja 2008. podnio tužbu radi zaštite od uznemiravanja prava vlasništva,

- da je tuženik 2. veljače 2008. ponovo srušio dio objekata tužitelja koji su prelazili među,

- da je tužitelj 4. veljače 2008. podnio tužbu protiv tuženika radi smetanja posjeda.

9. Na temelju izvedenih dokaza sud prvog stupnja je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan, jer je rušenjem dijela objekata tužitelja od strane tuženika, tužitelju nastala šteta, što ni sam tuženik ne osporava i da je tuženik u smislu odredaba čl. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,53/09, 143/12, 152/14, dalje:ZV) odgovoran za nastalu štetu budući je tuženik rušenjem objekata samovlasno smetao posjed tužitelja. Sud prvog stupanja se poziva na odredbu čl. 1085. ZOO-a, te utvrđuje kako tužbeni zahtjev nije postavio sukladno navedenoj odredbi čl. 1085. ZOO-a, odnosno da tužitelj nije tijekom postupka dokazao da ne postoji mogućnost uspostave prijašnjeg stanja da bi opravdao zahtjev za naknadu štete u novcu. Sud prvog stupnja nadalje zaključuje kako uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, jer bi to značilo da bi tužitelj uspostavom prijašnjeg stanja ponovo imao dijelove građevina na nekretnini tuženika, čime bi tuženika uznemiravao u pravu vlasništva, što bi bilo u suprotnosti s presudom poslovni broj P-679/2012 od 3. prosinca 2012. kojom je naloženo tužitelju ukloniti sporne građevine i predati tuženiku taj dio čestice.

10. Zaključak suda prvog stupnja za sada se ne može prihvatiti. Naime, nerazumljiv je navod i tvrdnja suda prvog stupnja kako tužbeni zahtjev za naknadu štete u novcu nije pravilno postavljen, jer tužitelj nije dokazao da postoje okolnosti koje opravdavaju takav zahtjev, a ne uspostavu prijašnjeg stanje, te istovremeno sud zaključuje kako u konkretnom slučaju uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, kako to osnovano u žalbi ističe tužitelj.

11. Imajući u vidu navedeno, nerazumljiv je i proturječan zaključak i obrazloženje suda prvog stupnja, pa je presuda nerazumljiva i ne može se ispitati, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354,. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

12. Sud prvog stupnja, zbog pogrešnog pravnog pristupa nije utvrđivao odlučne činjenice je li povrat u prijašnje stanje bio moguć i je li tužitelj nakon podnošenja tužbe ovdje tuženika radi uznemiravanja prava vlasništva bi pošteni posjednik, o kojim činjenicama ovisi pravo na naknadu štete i visina štete.

13. Slijedom izloženih razloga, a kako je ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, valjalo na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP, pobijanu presudu suda prvog stupnja ukinuti i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

14. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja utvrdit će odlučne činjenice koje su potrebne za utvrđenje je li tužbeni zahtjev osnovan ili nije te u kojem iznosu, kako je to u ovom rješenju navedeno. Potom će, nakon pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ovisno o utvrđenim činjenicama, sud prvog stupnja ocjenom izvedenih dokaza, uz pravilnu primjenu materijalnog prava donijeti novu i zakonitu odluku za koju će odluku dati jasne, logične i neproturječne razloge.

Osijek, 8.svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Bjelousov